GRAVITACIJA BESKONAČNOSTI Beznađe je bilo već viđeno na početku…

U vrijeme korona virusa koji nas danima drži u kućnom pritvoru oduprimo se zdravim razumom: Okrenimo se kreativnoj strani sebe: pišimo, slikajmo, skladajmo, čitajmo …
Kreativnošću hakirajmo korona krizu.
Književnik Gregov dovršava novi roman: Gravitacija beskonačnosti. Književnik je to koji je donio u svijet književnosti ponajbolje stranice o otočkom čovjeku, o otoku. Preko, o Preku. Romani su to odlazaka i povrataka. Romani propitivanja. Romani neupitnoga pjesnika. Poetski romani.
U središtu Antinih romana je otok, otočanin, otuđenost, zatvorenost života u gravitaciji beskonačnosti. Prošlost se »vraća« osjetilima. Zvukovi, mirisi u određenom ambijentu izazivaju dojmove nastale aktiviranjem procesa nehotičnog sjećanja. Ti dojmovi na neki način sugeriraju misli kako su egzistencijalno bitni. U svemu vide školj, s kojeg su otišli a on iz njih nije, niti će, i sve do jednoga vraćaju se iz dalekoga svijeta sklopiti oči na tom školju. Slike se nižu, radnja život-romana prepušten je izlaganju analitičkoga oka. Snažno, subjektivno, poetski slika doživljene unutarnje slike.

Dar pripovijedanja
Možda je ovaj novi Antin roman samo jedna misao. Vraćajući se pronašao je elementarno u sebi. Pronašao je dar pripovijedanja.
Gravitacija beskonačnosti:
… Duboke misli vrebaju bježanje iza prve krivine razuma, skrivenog pogleda, kao avans svega uzetog na revers, tko zna čega i zašto? Beznađe je bilo već viđeno na početku iskonskog grijeha zbog toga nije pametno odgovarati na pitanje: Što je prije nastalo, jaje ili kokoš, dok oboje postoje čineći cjelinu bez koje ne bi bilo, uravnotežene vječne gravitacije u postojanoj beskonačnosti nastanka i nestanka…
Ante Gregov, Jurin, pjesnik, pripovjedač, romanopisac, dramski pisac,… rođen je 10. listopada 1945. godine u Splitu od oca Jure i majke Justine. Djetinjstvo i srednjoškolske dane proveo u Preku, otok Ugljan i Zadru. Diplomirao na studiju za Vanjsku trgovinu 27. siječnja 1970. godine u Novom Sadu. Po odsluženju vojnoga roka vraća se u Zadar, i radi u struci kao uspješan privrednik, do odlaska u inozemstvo: Ženeva – Švicarska, Beč – Austrija, na poslovima izvršnoga direktora stranih kompanija. Umirovljen 2009. Godine. Živi i stvara u Zadru. Objavio je knjige pjesama: Kapi sreće, Strune života, Luzarica, Čekanje u hodu (u pripravi za tisak). Romane: Čovjek koji je razgovarao s krijesnicama (roman godine u izdanju Hrvatskoga književnoga društva), Avijatičar s Jadrana. Priču: Kada je bilo bolje? Dramski tekst, monodramu: Dama u pratnji kavalira.
Prevođen na druge jezike. Surađuje u mnogim književnim časopisima i portalima: Hrvatska misao, Dubrovnik, Motrišta, Osvit, Smotra, Zadarski književni ljetopis, Književno pero… Portali: Hrvatski fokus, Poetski frnjokuli, Hrvatski glas Berlin, Književni kutak, Avlija Rožaje…

Scenarij za film
Hrvatska misao u jednome svome broju što je izuzetna rijetkost objavila mu je više od četrdeset pjesama. Kulturni je djelatnik. Sudionik mnogih književnih smotri u zemlji i inozemstvu. Ima vrlo uspješnu suradnju s mnogim književnicima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dramski tekst, monodrama u pripremi je za kazališnu izvedbu. Po romanu Čovjek koji je razgovarao s krijesnicama radi se scenarij za igrani film. Roman je to koji prvi obrađuje ovu toliko prešućivanu temu.
Ante Gregov, Jurin, izuzetna je pojava u književnome svijetu, koji stvara trajna i vrijedna književna djela. O djelima Ante Gregova, Jurina, svoje osvrte dali su istaknuti doktori znanosti i književni kritičari: Mladen Dorkin, Robert Bacalja, Nikola Šimić Tonin, Valerijo Orlić, Žaklina Glibo, Elvira Katić, Damir Sikirić… i mnogi drugi.
Ante Gregov, Jurin značajno je književno ime u svijetu hrvatske književnosti. (Nikola ŠIMIĆ TONIN)