Gradovi pred bankrotom

U Zlataru su kasnile plaće, a u Zadru su tražili zajam kako bi uredno izvršavali obveze plaćanja glavnice za municipalne obveznice. Sve jedinice lokalne samouprave imaju problema s izvršavanjem obveza

Prihodi od poreza na dohodak hrvatskih gradova, općina  i županija gotovo za 10 posto  su manji u 2010. godini u  odnosu na 2009. godinu.  Predsjednik udruge gradova,  riječki gradonačelnik Vojko  Obersnel, kaže da je riječ o  podatku za prvih deset mjeseci prošle godine, a da će za  svih 12 mjeseci biti još puno  gori.
– Do kraja prošle godine  prihodi po toj osnovi bit će 1,2  milijarda kuna manji u odnosu na 2009. godinu. Kada se  tome doda da gospodarska  kriza ne jenjava, da se povećava broj nezaposlenih i  onih koji rade, a ne primaju  plaću, da su smanjeni prihodi  od prodaje zemljišta i komunalnog doprinosa, nismo  daleko od istine ako konstatiramo da je u Hrvatskoj  lokalna samouprava na koljenima, postavio je nimalo  optimističnu dijagnozu Obersnel.
Posljedice osjećaju  građani
Nekoliko gradova postalo  je sinonim predbankrotnog  stanja, prije svega riječ je o  Zlataru u kojemu su kasnile  plaće, a Obersnel upozorava  da su sve jedinice lokalne  samouprave u financijski  teškom stanju i da imaju problema s izvršavanjem obveza.  Valja podsjetiti da su u Zadru  morali tražiti zajam kako bi  uredno izvršavali obveze  plaćanja glavnice za izdane  municipalne obveznice kojima se gradio sportski centar  Višnjik. I u Rijeci se bazenski  kompleks gradio izdanjem  municipalnih obveznica, ali  Obersnel tvrdi da unatoč svim  problemima grad uredno izvršava kreditne obveze.
– Naglasio bih da problem  nije od jučer i da se lokalna  samouprava financijski zanemaruje zadnjih šest-sedam  godina. Umjesto da dođemo  na europsku razinu kada je  riječ o financijskoj decentralizaciji, nama se neprestano  daju nove obveze, a u isto  vrijeme se smanjuju prihodi.  Na taj način se lokalna samouprava dovodi u nemogući  situaciju, a sve kako bi središnja država mogla komotno  trošiti proračunski novac i zaduživati se. Posljedice će osjetiti građani jer ne postoji  lokalna samouprava samo radi sebe, tvrdi Obersnel. Kao  primjer navodi prihode od  komunalne naknade i komunalnog doprinosa.
– Zakon nas obvezuje da se  iz sredstava komunalnog doprinosa investitorima izgradi  pristupna cesta i omogući priključak na komunalnu infrastrukturu. No, dovoljno novca  za izvršavanje obveza nema.  Isto tako, lokalna samouprava nadležna je za održavanje  nerazvrstanih cesta, a prihodi  od komunalne naknade više  nisu dostatni za normalno  održavanje. U vremenu koje  je pred nama morat će se  napraviti ozbiljna analiza i  krenuti u reformu jer su proračuni sve manji, a lokalna  samouprava sve siromašnija,  upozorava Obersnel.
Dugovi prioritet
Što se tiče situacije u proračunu Grada Rijeke koji je iz  godine u godinu sve manji i s  nostalgijom se građani mogu  sjećati da je prije nekoliko  godina budžet probio milijardu kuna, stanje nije  lako, ali nije ni dramatično. Barem tako tvrdi  riječki gradonačelnik.
– U Rijeci nikada nije  došlo u pitanje ispunjenje svih obveza zacrtanih proračunom, a  pogotovo obveza prema  investitorima, individualnim i institucionalnim,  po pitanju isplata temeljem izdanja municipalnih obveznica. Mi smo  definirali da otplata dugova – kredita i obveznica  – ima prioritet u isplati u  izvršenju proračuna. Od  siječnja 2007. godine  uredno isplaćujemo kamatu  dva puta godišnje i do sada je  već isplaćeno devet rata ili  ukupno 26,5 milijuna kuna  kamate po izdanim obveznicama. Od siječnja 2010. godine počeli smo otplatu glavnice po obveznicama i do sada  su isplaćene tri rate, odnosno  ukupno 26,9 milijuna kuna  glavnice obveznica. Zadnja  do sada izvršena isplata kamate i glavnice po obveznicama bila je u siječnju ove  godine, a sljedeća nas očekuje  u srpnju u iznosu od oko 12  milijuna kuna, izjavio je  Obersnel.

Država je prerestriktivna

Anto Bajo iz Instituta za javne  financije u povremenom glasilu te  institucije iznio je niz zanimljivih  podataka iz kojih se dade iščitati da su  optužbe Vlade na račun lokalne  samouprave, kada je riječ o  zaduženju, u potpunosti deplasirane.
– Republika Hrvatska je fiskalno  centralizirana zemlja s najnižim  dugom lokalnih jedinica u Europi i s  prilično restriktivnim kriterijima  zaduživanja… Ukupan dug lokalnih  jedinica u 2009. godini iznosio je šest  milijarda kuna, naveo je Bajo. Dug  lokalnih jedinica, kako je on izračunao,  u 2009. godini iznosi ukupno 3,77  posto ukupnog javnog duga, odnosno  1,8 posto BDP-a
– Izravan dug lokalnih jedinica u 26  europskih zemalja u prosjeku čini 5,6  posto BDP-a, a u Hrvatskoj 1,8 posto.  Postojeća razina duga ukazuje da su  proračunska ograničenja njihova  zaduživanja prerestriktivna, zaključio  je Bajo.

Bez novih nameta

Grad Rijeka od 1. veljače 2011. godine zbog smanjenih prihoda naplaćuje  prirez koji je povećan za nevjerojatnih 100 posto, a očekuje se da će se tim  haračem prikupiti nešto više od 20 milijuna kuna. Prije toga smanjene su plaće  u gradskoj upravi, te su srezana sredstva za javne potrebe u kulturi i sportu.  Gradska vlast ističe da se u sve može dirati, ali da socijalni program mora još i  pojačati budući da je građanima sve teže spojiti kraj s krajem, a Rijeku  preplavljuju novi stečajevi tvrtki koje su nekada bile gospodarski ponos. Obersnel  obećava da novih nameta neće biti, te da bi cijena komunalnih usluga trebala  ostati na dosadašnjoj razini.
– Teško je dugoročno predviđati, ali mi ćemo napraviti sve kako ne bismo  dodatno pogoršali ionako tešku financijsku situaciju, obećava Obersnel.