Fina uspješna u ovrhama, javni ovršitelji nepotrebni?

Ministar pravosuđa Orsat Miljanić ističe da još nema odluke o javnim ovršiteljima, a da je Ovršni zakon donesen dok nije se nije znalo hoće li Fina biti uspješna u naplatama

Hoće li javni ovršitelji opstati kao institucija, ovisit će o analizi uspješnosti provedbe ovrha u postojećem sustavu, u koji je od 1. siječnja prošle godine vrlo učinkovito uključena i Fina, zakonski ovlaštena da provodi ovrhu nad svim novčanim sredstvima ovršenika po pravomoćnom rješenju o ovrsi.
– Nikakva odluka još nije donesena, ali činjenica je da je novi Ovršni zakon donesen dok još nije bilo poznato koliko se uspješno ovrha nad novčanim sredstvima može provoditi preko Fine, rekao nam je novi ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Otvorene stavke
U uvođenje institucije javnih ovršitelja novim Ovršnim zakonom Ministarstvo je krenulo svega par mjeseci nakon što je Fina počela primjenjivati zakonsku obvezu provođenja ovrha nad novčanim sredstvima. Prema recentnim službenim podacima, Fina je na dan 30. studenog 2011. godine imala više od milijun otvorenih ovrha u kojima se od građana i pravnih osoba potražuje više od 40,89 milijardi kuna. Velik dio tih brojki otpada na mrtva poduzeća bez imovine i zaposlenih koja su u blokadi dulje od godinu dana. Takvih je nešto više od 35 tisuća i dužna su preko 33 milijarde kuna.
U Fini nismo uspjeli dobiti podatak o broju i vrijednosti uspješno provedenih ovrha, ali neslužbeni izvori našeg lista govore da je Fina lani provela oko dva milijuna ovršnih naplata ukupne vrijednosti 17,7 milijardi kuna.Podatke će Ministarstvo pravosuđa sravniti s drugim podacima o ovrhama. Ovršnih predmeta samo na zagrebačkom sudu lani je primljeno preko 35 tisuća, a javni bilježnici su 2010. primili 558 tisuća zahtjeva za ovrhom, od čega su riješili 510 tisuća predmeta.
Jeftino i dostupno
– Ministarstvo nije sačekalo da vidi što će i kako Fina odraditi, a odradila je puno. Ovrha nad novčanim sredstvima više nije problem, nekretnine prodaju sudovi i taj dio ovrhe mogao bi se poboljšati, a što se tiče pokretnina, od njihove prodaje se ionako rijetko tko želi naplatiti, jer dužnici obično na svoje ime ne registriraju vrijednije pokretnine, rekao nam je jedan zagrebački javni bilježnik.
Osim svih tih podataka, u Ministarstvu pravosuđa će razmotriti i bi li se uvođenjem institucije javnih ovršitelja poskupjela provedba ovrhe, koja je danas, ako se vodi preko javnih bilježnika, relativno jeftina i dostupna. Također, Ministarstvo je upoznato i s podacima da sud u Puli nema niti jedan predmet za predati javnim ovršiteljima, kao i s podatkom da na području Šibenika nitko nije zainteresiran da bude javni  ovršitelj.

Žalbi 6,6 posto

Prema sadašnjem sustavu, javni bilježnici na prijedlog stranke koja ima vjerodostojnu ispravu mogu otvoriti ovrhu na koju ovršenici imaju pravo prigovora. Ako nema prigovora na rješenje javnog bilježnika, ono se preko sudskog ovrhovoditelja dostavlja Fini koja provodi ovrhu po svim novčanim sredstvima ovršenika. Na sud se ide u naplatu potraživanja putem rasprodaje ovršenikovih nekretnina ili pokretnina, što je jako rijetko i u praksi slabo uspješno, odnosno po prigovoru na rješenje javnog bilježnika. U 2010. godini, prema podacima javnobilježničke komore, nezadovoljni ovršenici žalili su se tek u 6,6 posto predmeta od svih 510 tisuća rješenja koje su donijeli javni bilježnici.