»Europski potrošač želi znati koji je ribar i kojega dana ulovio ribu koju jede«

Nova postrojenja koja mladu ribu vraćaju u more, a onu dobre veličine čuvaju bolje, zatim stroj za čišćenje kostiju i ljuski, fishburgeri od kozica i bijele ribe… To su samo neka od inovativnih rješenja koja ribarskom proizvodu daju dodanu vrijednost, a implementirana su kroz projekt prekogranične suradnje s Italijom PRIZEFISH, na kojem su neki od partnera i Zadarska županija te Ribarska zadruga Omega 3 iz Kali.

Kreativna i inovativna rješenja
U organizaciji Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije jučer je održan sastanak projektnih partnera »Promicanje važnosti procesa ekološkog označavanja s ciljem promocije oznake s dodanom vrijednosti«. Bio je to prvi događaj održan u novom Centru za kreativne industrije na Relji, u modernoj multimedijalnih dvorani na vrhu zgrade, a i prvo veće okupljanje tog tipa na izmaku trećeg vala epidemije.
Sastanak se prenosio i online, a sudjelovali su i partneri iz Italije.
Danijel Segarić, pročelnik za poljoprivredu i ribarstvo Zadarske županije, pojasnio je malo detaljnije o kakvom se projektu radi.
– Radi se o projektu PRIZEFISH prekogranične suradnje s Italijom s ciljem promicanja ribarstva, odnosno dodane vrijednosti ribarskim proizvodima. Jednostavno rečeno, da ribari love manje ribe, a zarađuju više novca. To će se ostvariti kroz brendiranje proizvoda i davanje određenih oznaka prepoznatljivosti proizvoda iz Jadranskog mora te inovativnih rješenja koja će se iznjedriti kroz ovaj projekt. Za inovativna rješenja su kroz projekt plaćeni konzultanti, a neka od rješenja su, primjerice, strojevi za ulov male plave ribe s kojim se povećava kvaliteta ulovljene ribe, a smanjuje radna snaga na brodu. Ribarima je projekt već donio benefite, a očekujemo da će ih donositi i ubuduće, rekao je Segarić.
Šime Kosor, upravitelj ribarske zadruge Omega 3 iz Kali, dodao je kako su inovativnost potražili u načinu kako da dobiju bolju kvalitetu ribe.
– Promijenili smo sistem vađenja ribe iz mora na brod tako da sad koristimo vakum pumpu. S time postižemo da se riba manje ošteti, a za dalje je plan da kad izvlačimo ribu, da se nedorasla riba pusti i ostane kao korist u moru. Drugi dio projekta se odnosi na dodanu vrijednost na proizvod koju bismo dobili s novim tehnologijama – da se kroz obradu, smrzavanje ribe i produljenje vijeka trajanja ribe omugući veća količina konzumacije kvalitetnih proteina iz ribe. U okviru projekta smo dosad već dobili povrat 80 posto onoga što smo potrošili na ugovorene investicije, rekao je Kosor.

Ekološko certificiranje ribe
Ivan Matijašević, član Upravnog odbora i koordinacijskog vijeća projekta PRIZEFISH, pojasnio je na primjerima triju zadruga koje sudjeluju na projektu koja je direktna korist za ribare. Osim primjera kaljske Ribarske zadruge Omega 3, tu je Ribarska zadruga Istra koja je prilagodila stroj za čišćenje kostiju ribe i ljuski kozica te brendirala novi proizvod burgera od kozica i cipla.
– Talijanska zadruga Bivalvia radila je na stroju koji manje školjke vongola na koje su oni orijentirani, vraća u more, a one dovoljne veličine sprema u rashladni stroj. Za novi proizvod su zamislili vongole u umaku od rajčica, spremno za kuhanje, ali ispitavnje tržišta je pokazalo da potrošači ne bi to kupovali, već radije same vongole bez umaka, rekao je Matijašević.
Također, u prezentaciji je naglasio važnost ekološkog certificiranja proizvoda, posebice divlje plave ribe za koje su direktive prilično komplicirane, i kako je rekao, padaju samo na leđa ribara.
O oznakama prepoznatljivosti koje su europskim potršačima sve važnije, govorila je Valentina Andrić mag. ing., iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u Ministarstvu poljoprivrede. Kako je istaknula Andrić, koja je i moderirala cijeli sastanak, važno je raditi na održivom ribarstvu i to iz više razloga.

Ekološki osviješten potrošač
– Naravno, važno je da to bude dugoročno i održivo u ekološkom smislu – da očuvamo stokove, da se ne bi iskorištavala populacija neke vrste iznad dozvoljenih količina, a i kako bi se osigurale dovoljne količine za prehranu ljudi. Nadalje, u ekonomskom smislu, da sektor ribarstva dugoročno opstane, ali i u društvenom smislu – da se zapošljavaju ljudi te kroz ribarstvo imaju određenu egzistencijalnu sigurnost, rekla je Andrić.
Istaknula je važnost prepoznatljivih oznaka na proizvodima, s obzirom da je europski potrošač sve više ekološki osviješten.
– Europski potrošač brine da se smanji iskorištavanje prirodnih resursa, da je proizvodnja održiva, brine za prava radnika, za prekomjernu potrošnju antibiotika… On želi da je proizvod ekološki certificiran, da zna geografsko podrijetlo proizvoda. Da prema oznakama na proizvodu zna koji je ribar na kojem brodu i kojega dana ulovio ribu koju jede, rekla je Andrić.
Na programu sastanka još su bili i Giuseppe Scarcella i Giulia Sandalli, s Instituta morskih znanosti IRBIM-CNR u Anconi te Igora Isajlović, doc.dr.sc. sa Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Na projektu, kojem je puni naziv Prizefish Upravljanje eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda, vrijednom 3.100.000 eura je ukupno 14 partnera. Od toga u Zadarskoj županiji ostaje 350.000 eura. Projekt Prizefish je dio prve prioritetne osi Plava inovacija programa INTERREG Italija – Hrvatska i u 85-postotnom iznosu se sufinancira iz ERDF-a.
Ciljevi projekta PRIZEFISH sažeti su u sloganu »Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko more!«. Projekt je započeo 1. siječnja 2019. i njegova provedba planirana je do 31. prosinca 2021. godine.