Među najboljim primjerima europske knjižnične prakse izdvojeni su nacionalna manifestacija Mjesec hrvatske knjige, specijalizirani odjel Knjižnica Dalmatina Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu te nacionalna kampanja „I ja želim čitati!“, koja promiče pravo na čitanje osoba s teškoćama čitanja i disleksijom.


Diljem Europe od 2012. godine zatvoreno oko tri tisuće knjižnica, a Hrvatska je jedna od četiri europske zemlje, uz Francusku, Portugal i Sloveniju koje su u istom razdoblju zabilježile porast ukupnog broja knjižnica, stoji u izvješću.




Knjižnice danas djeluju kroz četiri moderne metafore, transformirajući se u mjesto dijeljenja znanja, laboratorij za kreiranje i inoviranje, utočište i informacijsko-komunikacijsko središte zajednice.


– U tom kontekstu, Europska unija u svojim najnovijim dokumentima intenzivno mapira i ističe uspješne nacionalne i regionalne prakse koje povezuju lokalnu zajednicu, kulturni razvoj i održivo društvo. Ministarstvo kulture i medija ima stratešku i pokretačku ulogu u dugoročnom razvoju i stabilnosti takvih kulturnih politika na nacionalnoj razini, stoji u priopćenju Ministarstva.


Manifestaciju Mjesec hrvatske knjige Knjižnica grada Zagreba, koja proteklih više od 30 godina od 15. listopada do 15. studenoga diljem Hrvatske donosi više od 2000 programa, Europska unija je istaknula kao uspješan model promicanja čitateljske kulture, pismenosti i uključivanja svih generacija u programe vezane uz knjigu.


U sklopu europskih napora za osiguravanje pristupa kulturi i promicanje bogatog, raznolikog kulturnog ekosustava, istaknuta je Knjižnica Dalmatina, specijalizirani poetsko-glazbeni odjel Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu koji čuva spomen-sobu Ljube Stipišića Delmate te knjižnu ostavštinu Jakše Fiamenga


Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!” koju provodi Hrvatsko knjižničarsko društvo kao vrhunski europski primjer prepoznata je u domeni poticanja društvene kohezije i izgradnje uključivih zajednica.


Iz Ministarstva ističu da Vlada u posljednjih deset godina poduzima velika infrastrukturna ulaganja u obnavljanje i izgradnju knjižničarske infrastrukture korištenjem nacionalnih i EU izvora financiranja, što je posebnost u odnosu na druge europske zemlje.


U okviru programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ i dvaju poziva „Čitanjem do uključivog društva“ Ministarstvo je financiralo nabavu 30 bibliobusa i bibliokombija te dva bibliokombija, a financira se i provedba programa narodnih knjižnica namijenjenih pripadnicima ranjivih skupina u svrhu poticanja čitanja i razvoja čitalačke pismenosti.


U izradi dokumenta stručne skupine Europske unije sudjelovale su i članice OMK-a Ivona Despot iz Ministarstva kulture i medija RH i Dorja Mučnjak iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.