Eko Zadar zabrinut za zelenilo, a privatni investitor najavljuje sadnju autohtonog bilja

Ovih je dana zadarsku javnost uzbunila vijest o sječi borova u Diklu, a mnogi su naglasili kako u Zadru lagano nestaju sve zelene površine. I udruga Eko Zadar iznijela je svoje viđenje stvari u priopćenju koje su poslali javnosti, a u kojem upozoravaju na trend betonizacije.
Na samom početku iznose problematiku s kojom se u udruzi najčešće susreću, a nakon problema s otpadom, problemi sa zelenilom se po broju prijava na Zeleni telefon natječu s problemima nepropisnih intervencija u okoliš (bespravna nasipavanja obale i drugi tipovi radova u prostoru).
– Priznajemo da nije lako provjeriti sve informacije koje zaprimimo, ali ovoga puta nam se u kontekstu rasprave o zelenilu i općem dobru, čini korisnim, uz provjerljive informacije, podijeliti s javnošću i one informacije koje trenutno ne možemo provjeriti što zbog nedostupnosti informacija ili pak zbog složenosti potrage za istima, napisali su iz Eko Zadra iz kojeg su nam i poslali priopćenje o slučaju sječe borova u Diklu.

Tekući radovi na terenima bivšeg odmarališta Gredelj
Posječena stabla borova u Diklu pored plaže, kraj terena bivšeg odmarališta Gredelj, posljednjih dana su tema mnogih ljutitih komentara na društvenim mrežama, a sad već i mnogih članaka. Dio stabala je nastradao prije koju godinu uslijed olujnog juga, a preostalih desetak borova je uklonjeno 19. travnja ove godine kako bi se mogli započeti sada već tekući radovi na terenima bivšeg odmarališta Gredelj.
– Ako pogledamo predmetno područje na katastar.hr, možemo vrlo lako doći do informacije da su katastarske čestice 1194/11, 1194/12, 1194/1 i 1206/2 u vlasništvu tvrtke Mobilnet d.o.o., ironično, klasificirane kao oranice, pašnjak, šuma i neplodno tlo. Dok prema izvatku iz zemljišne knjige ZK uloška 786, čestica 2307/1 nije u vlasništvu Grada Zadra, već u vlasništvu 1/1 Republike Hrvatske, sa zabilježbom od 17.6.2019. u kojoj stoji da je Gradu Zadru odbijen prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na spomenutu česticu, stoji u priopćenju Eko Zadra.

Što će biti na mjestu zelene površine?
Ovaj je slučaj već poznat i komunalnom redarstvu, a iz već objavljenih članaka jasno je da su kontaktirane nadležne službe. Unatoč tomu, mišljenja javnosti o krajnjem ishodu su podijeljena i bez obzira na dosadašnja saznanja i informacije, ostaje nekoliko ključnih pitanja.
Eko Zadar dalje navodi neke informacije o motivu za navedenu sječu, ali za koje, kako kažu, nemaju potvrdu.
Tako su, pišu dalje, doznali od jednog od izvora da dolazi, ili je došlo, do dogovora Grada Zadra i vlasnika terena o zamjeni terena, odnosno pomaka postojeće nerazvrstane ceste (k.č. 2268/5), na mjesto sada već nepostojeće zelene površine, koja bi se opet spajala s postojećom cestom, a sve s ciljem da se te dvije čestice koje dijeli sama cesta spoje u jednu cjelinu.
– Osim toga, spominje se i izgradnja parkirališta za planirani hotel te navodna nadolazeća promjena u Generalnom urbanističkom planu Grada iz jednog parkirnog mjesta po stanu na dva, objašnjavaju u priopćenju.

Sličan slučaj i u zoni Suha
Osim navedenoga slučaja koji je aktivan u posljednjih nekoliko dana iz Eko Zadra kažu kako su saznali za još jedan sličan slučaj, dok su se raspitivali o ovome.
– U tijeku raspitivanja o ovom slučaju, primili smo i informaciju o potencijalno sličnom slučaju pomjeranja privatnog i javnog interesa i u zoni Suha u Diklu. Navodno se ondje planirao projekt izgradnje stambenih zgrada na gotovo jedinoj preostaloj ledini na tom predjelu priobalja, a što je uključivalo i plan pomaka postojeće ceste bliže moru, odnosno nasipavanje pomorskog dobra kako bi se sama zgrada mogla izgraditi bliže moru. Navodno je gradska uprava već bila odobrila projekt, ali je predmet završio na sudu u Zagrebu nakon što su se mještani žalili na visinu zgrada zbog čega je na kraju obustavljen projekt, navode iz Eko Zadra ističući kako je nužno je da se poveća ulaganje u zelene javne površine, kao i to da se očuvaju postojeće.

​Apel nadležnima i poruka građanima
– Nadamo se da novoj gradskoj upravi, u kojem god sastavu ona bila, »razvoj i održivost« neće biti samo lijepa floskula već da će se u Gradu i Županiji podići razina transparentnosti, primjerenog korištenja općeg dobra i javnih sredstava kao i planiranja i provedbe projekata koji će zaista u jednadžbi isplativosti uključiti i dugoročno promišljanje kvalitete okoliša, stoji u priopćenju Eko Zadra koje potpisuje Danira Travica, a u kojem u nastavku apelira na sve službe koje su u nadležnosti ovoga slučaja da postupaju savjesno i transparentno, imajući na umu da kvaliteta okoliša ovisi o količini, raznolikosti i zdravlju stabala i ostaloga zelenila.
– Poruka građankama i građanima je da se ne ustručavaju prijavljivati nepravilnosti i štetne radnje na koje nailaze jer svi u demokratskom društvu imamo zajamčeno pravo na pristup informacijama, ali i pravo i na prijave i žalbe koje su u korist opće dobrobiti zajednice. Mi iz udruge Eko Zadar želimo biti podrška u tome te stoga i vodimo Zeleni telefon koji je besplatni servis za prijavu različitih okolišnih problema. Ipak, želimo istaknuti da nismo i ne možemo preuzeti odgovornost monitoringa javnih i privatnih radova, javnih politika te načina planiranja i izvođenja projekata itd. jer za to nemamo kapaciteta. Kvaliteta okoliša treba biti stalni proces u nadležnosti svih, a pogotovo javne uprave i ostalih kojima moć pozicije, kapitala, utjecaja, omogućuje i veći utjecaj na ulaganje u zdravlje okoliša, zaključuju iz Eko Zadra.

»Poruka građankama i građanima je da se ne ustručavaju prijavljivati nepravilnosti i štetne radnje na koje nailaze jer svi u demokratskom društvu imamo zajamčeno pravo na pristup informacijama, ali i pravo i na prijave i žalbe koje su u korist opće dobrobiti zajednice. Mi iz udruge Eko Zadar želimo biti podrška u tome te stoga i vodimo Zeleni telefon koji je besplatni servis za prijavu različitih okolišnih problema«
Eko Zadar

Matešić: Privatni investitor planira nove nasade
U vezi ovog slučaja, upitali smo i predsjednicu MO Diklo koja nam je rekla kako su na spornom području bili najavljeni radovi na privatnom posjedu, a kako bismo zaštitili javne površine obaviješteno je komunalno redarstvo i zatražen nadzor. Također, Matešić naglašava kako je taj prostor stradao već i ranije uslijed jakog juga te je postojeće stanje predstavljalo opasnost za građane.
– Urbanistički plan uređenja obalnog pojasa Diklo na predmetnim česticama predviđa zaštitne zelene površine ozelenjene postojećim ili novim nasadima autohtonih biljnih vrsta, a u svrhu zaštitne i rekreacijske funkcije. Iako je Plan konkretno predvidio čuvanje i zaštitu postojeće zelene površine pošumljene alepskim borom, za vrijeme olujnih nevremena većina stabala bila je oštećena, a preostala stabla zbog svojih karakteristika (plitkog korijenja) predstavljala su moguću ugrozu života i zdravlja građana. Iako su u opticaju na društvenim medijima fotografije prije i poslije zahvata moram istaknuti kako na fotografijama »prije« nije prikazano realno stanje te je nakon spomenutih olujnih nevremena na predmetnom području ostala tek nekolicina stabala alepskog bora. Investitor je slijedom navedenog pristupio čišćenju čestica što je iznenadilo naše građane koji nisu bili upoznati s činjenicom da je većina navedenog prostora (osim dijela neposredno uz more) u privatnom vlasništvu, poručila je Matešić te je nadodala kako su, iako iznenađeni prizorom, mnogi mještani stali upravo na stranu investitora nakon saznanja da investitor planira na navedenom području uređenje prostora novim nasadima autohtonih biljnih vrsta.

Dujela: Komunalni redari izašli na teren i proslijedili slučaj
O navedenim slučajevima pitali smo i u Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša gdje su nam rekli kako je slučaj upućen nadležnim institucijama.
– U svezi sječe borova na Krešimirovoj obali neposredno po prijavi na lokaciju su izašli djelatnici komunalnog redarstva te su utvrđeno stanje odmah proslijedili na nadležno postupanje inspektoru Ministarstva mora prometa i infrastrukture (na pomorskom dobru) i Državnom inspektoratu (na privatnom zemljištu), odgovorio nam je pročelnik Robertino Dujela.