Subota, 18. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

23 C°

Dva stalna vještaka za štetu od napada divljih zvijeri

Autor: Ana Grgas

08.01.2010. 23:00
Dva stalna vještaka za štetu od napada divljih zvijeri

Foto: Ana GRGAS



Prema naputku, stalni vještaci Ministarstva kulture, ovlašteni za utvrđivanje i procjenu štete od strogo zaštićenih velikih zvijeri, nakon obavljenog očevida ispunjavat će obrazac sporazuma ili priopćenja te ga dostavljati Ministarstvu kulture elektronskom poštom. Ministarstvo će po otvaranju predmeta donijeti i otpremiti odluku o zahtjevu za nadoknadu štete
Prije dva tjedna u Zagrebu je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan redovni seminar za vještake Ministarstva kulture, ovlaštene za utvrđivanje i procjenu štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti. Na početku seminara, nazočnima se obratio državni tajnik Zoran Šikić u ime Ministarstva kulture, kao organizatora seminara, te između ostaloga istaknuo, da Ministarstvo ima sklopljene ugovore sa 20 stalnih vještaka (7 diplomiranih inženjera šumarstva i 1 inženjer šumarstva, 5 diplomiranih inženjera agronomije (2 magistra agronomskih znanosti), 1 inženjer agronomije, 5 doktora veterinarske medicine i 1 viši lovni tehničar), koji su imenovani od 1995. godine do danas. Tom prigodom Šikić je izvršio i primopredaju službenih iskaznica stalnih vještaka Ministarstva kulture. Iz Zadarske županije iskaznice su primili Ivan Knez, gradonačelnik Biograda na moru i autorica teksta (Ana Grgas).
U sklopu seminara održana su i tematska predavanja. mr. sc. Željko Vuković održao je predavanje o ovlastima stalnih sudskih vještaka, a Marko Trošić je održao prezentaciju o pravnim propisima – Zakonu o zaštiti prirode («Narodne novine» broj 70/05 i 139/08), Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim («Narodne novine» broj 99/09) i završnom tekstu Pravilnika o postupku sprječavanja i nadoknade štete od strogo zaštićenih divljih svojti.
Posljednjih pet godina, Državni zavod za zaštitu prirode, uz pomoć znanstvenika s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a za potrebe provedbe Plana upravljanja vukom izrađuje godišnja Izvješća o stanju populacije vuka. Prilikom procjene brojnosti populacije korišteni su svi dostupni podaci o vuku (štete na stoci, telemetrijska istraživanja, tragovi na snijegu i dr.), uz iskaze lokalnih procjenitelja. Ovlašteni vještaci Ministarstva kulture za procjenu šteta od zaštićenih vrsta životinja, znanstveni suradnici, nadzornici u zaštićenim područjima, članovi interventnog tima za vuka i risa te lokalni lovnici u karte šireg područja na kojem obavljaju svoju djelatnost ucrtavali su svoje viđenje lokacija vučjih čopora, pretpostavljeni broj jedinki u pojedinom čoporu, te navodili općeniti trend populacije vuka na tom području (u padu, bez promjene ili u porastu). Iskazi procjenitelja zatim su usklađivani s telemetrijski određenim veličinama teritorija vučjih čopora i brojem jedinki koje mogu obitavati na nekoj površini. Svoj doprinos izradi Izvješća dali su i stručnjaci iz susjednih država, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Iz svih prikupljenih i obrađenih podataka, te nakon korekcije s obzirom na granične čopore, proizlazi da se u Hrvatskoj populacija vuka kreće od najmanje 179 do najviše 251 jedinke (zaokruženo 180 – 250), što u prosjeku iznosi 215 jedinki. Te jedinke raspoređene su u gotovo šezdeset čopora, a procijenjen broj jedinki kreće se od 20 do 35, od toga 38% su granični čopori.
Prema postojećim podacima, od 15. rujna 2008. do 15. rujna 2009. godine zabilježeno je stradavanje dvanaest jedinki vuka. Pet jedinki je nastradalo u prometu, pet ih je sigurno ili vjerojatno nezakonito odstrijeljeno, jedna je uginula od bjesnoće, dok se za jednu smatra da je uzrok smrtnosti trovanje.
Člankom 13. Stavkom 4. Pravilnika o postupku sprječavanja i nadoknade štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti, koji je u postupku objave u „ Narodnim novinama”, propisano je da „u slučajevima velike štete i /ili velikog broja zahtjeva za nadoknadu štete, Ministarstvo može ovlastiti stalne vještake za izradu sporazuma i priopćenja”. Budući su najbrojniji zahtjevi, upravo zahtjevi za nadoknadu štete od strogo zaštićenih velikih zvijeri, Uprava za zaštitu prirode dala je naputak za vještačenje u 2010. godini. Prema naputku, stalni vještaci Ministarstva kulture, ovlašteni za utvrđivanje i procjenu štete od strogo zaštićenih velikih zvijeri će nakon obavljenog očevida ispunjavati obrazac sporazuma ili priopćenja, te isti dostavljati Ministarstvu kulture elektronskom poštom. Ministarstvo će po otvaranju predmeta donijeti i otpremiti odluku o zahtjevu za nadoknadu štete. Zapisnik o očevidu i foto – dokumentaciju vještaci će i dalje dostavljati poštanskom pošiljkom na ruke ovlaštene osobe i adresu Ministarstva.


 NAPAD ČOPORA PASA U BANJEVCIMA


Kada se našim uzgajivačima dogodi šteta na blagu prva, a gotovo uvijek i jedina asocijacija je vuk. Uoči Bogojavljenja Sv. tri kralja izrazito utučenim glasom javila se telefonom Milka Vrkić iz Banjevaca. Ima veliku štetu na kozama, rekla je i zatražila vještačenje. Na nekoliko upita o štetnom događaju bilo je odmah jasno da počinitelj nije vuk. Konstatacija je bila točna jer se vještačenjem utvrdio počinitelj – pas ili više njih. Naime, Vrkićevi žive u Banjevcima zaseoku Bakovići, ali u istočnom dijelu, posvema odvojeni od sela i zaseoka, dok njihova okućnica sa stajom za koze nema odgovarajuću, odnosno nikakvu ogradu. Nakon povratka sa ispaše koze su umjesto u toru ili u staji ostale na otvorenom prostoru – krškom pašnjaku, padini Mutice. Upravo tu nadomak kuće jedna je usmrćena, dijelom jedena i ostavljena, druga stotinjak metara dalje, na višem dijelu Mutice, dok pet grla nedostaje. Razudbom stradalih životinja utvrđena je visoka bremenitost, a tako je i kod nestalih grla, s očima punih suza, kazala je oštećenica Milka. Velika je to šteta za obiteljsko gospodarstvo kojemu je kozarstvo glavni izvor prihoda i egzistencije, poglavito kada je za mjesec dana trebalo početi jarenje. No jesu li Vrkićevi mogli spriječiti štetu? Naravno da jesu, ali oni su vidjeli da koze slasno pasu oko staje pa su, vjerujući da su na sigurnom, odlučili neka ih još malo vani, ionako će sutra kiša pa će biti zatvorene, kako je pojasnila Milka uz istovremeno žaljenje zbog odluke.