Domijanov rad obilježili rat i ratna razaranja

Laureatima »Nagrade Vicko Andrić« za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine predao je ta prestižna priznanja zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš na jučerašnjoj svečanosti u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) istaknuvši kako su ona podsjetnik na tih i samozatajan rad brojnih restauratora i konzervatora koji od neumitnoga propadanja čuvaju kulturne spomenike – svjedoke naše prošlosti i njezino pamćenje.
Povjesničar umjetnosti i dugogodišnji direktor Konzervatorskoga zavoda u Zadru Miljenko Domijan primio je tako »Nagradu Vicko Andrić« za životno djelo, godišnju Nagradu za Odsjek konzervacije-restauracije Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu primio je Branko Matulić, a Zdenka Predrijevac, pročelnica Konzervatorskog odjela u Vukovaru »Nagradu Vicko Andrić« za doprinos lokalnoj zajednici.
Zdenka Predrijavac prvi je laureat novoutemeljene kategorije »Nagrade Vicko Andrić« – one za doprinos lokalnoj zajednici koja se, rekao je Šipuš, dodjeljuje pojedincima i udrugama civilnoga društva za doprinos lokalnoj zajednici na očuvanju ili promociji hrvatske kulturne baštine. U obrazloženjima zašto su laureati dobili te prestižne nagrade navedeno je za takve odluku puno razloga i primjera te ih se ne može sve navesti.
Zato je, primjerice, Miljenko Domijan u izjavi novinarima istaknuo kako su njegov rad neupitno obilježili rat i ratna razaranja. Spomenuo je tako Zadar i nastojanja da se na početku Domovinskoga rata evakuira dio kulturne baštine gdje je to bilo moguće provesti. Kad je pak riječ o obnovi spomenika stradalih u Domovinskome ratu Domijan je posebice istaknuo vraćanje izvornog izgleda i funkcije, u ratu miniranom, franjevačkom samostanu u Karinu. S tim u vezi rekao je kako se osjeća obveznim da priredi i seriju priručnika o toj obnovi.
Kao rođenu Rabljaninu, Domijanu je pak osobno najvažnije sve što je učinio na obnovi rapske katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije. Nagrada nosi ime prvoga hrvatskog konzervatora Vicka Andrića koji je prepoznao vrijednosti kulturne baštine još u 19. stoljeću te je 1853. godine imenovan na dužnost počasnoga konzervatora za splitski i zadarski okrug, a ostavio je i prve arhitektonske snimke Dioklecijanove palače i najvrjednijh spomenika u njoj.