Dio liječnika ostao kratkih rukava, najveći gubitnici - specijalisti laboratorijske medicine

Od idućeg tjedna mladi liječnici specijalizirat će se prema novom modelu, utvrđenom novim Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine koji donosi nekoliko važnih promjena. Uvodi se, među ostalim, jasnije definiranje kompetencija koje specijalizanti moraju steći tijekom specijalizacije, utvrđuju se odgovornosti i ocjenjivanje mentora te novi kriteriji za zdravstvene ustanove koje provode specijalističko usavršavanje.

Duga tradicija

Uvjerljivo najveći »gubitnici« novog pravilnika su specijalisti laboratorijske medicine, čija se struka nije našla među predviđenim specijalizacijama, niti je Ministarstvo zdravstva za nju iskazalo bilo kakav interes.

– Uvođenje liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine predstavlja pitanje organizacije zdravstvenog sustava i planiranja specijalističkog usavršavanja, štura je rečenica kojom je Ministarstvo odbilo udruženi zahtjev Hrvatskog društva za laboratorijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora te Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su u e-savjetovanju podrobno argumentirali potrebu uvođenja ove specijalizacije. Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine zaključilo je da, prema trenutačnim planovima razvoja i potrebama zdravstvenog sustava, ne postoji potreba za uvođenjem navedene specijalizacije, odgovaraju nam iz Ministarstva zdravstva.

– Napominjemo da je doktorima medicine trenutno na raspolaganju više od 50 različitih specijalizacija. Doktorima medicine već je dostupna specijalizacija iz laboratorijske imunologije, dok je za rad u laboratorijskoj djelatnosti magistrima medicinske biokemije namijenjena specijalizacija iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine, kažu u svom odgovoru.

Samo Hrvatska i Cipar danas nemaju specijalizaciju laboratorijske medicine, upozoravaju sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta i obrazlažu kako se time krše prava doktora medicine na profesionalni razvoj u području laboratorijske medicine, a stanovništvu Hrvatske uskraćuje cjelovita zdravstvena skrb.

– Specijalizacija iz laboratorijske medicine omogućila bi cjelovitu zdravstvenu skrb u dijelovima Hrvatske gdje postoje laboratoriji primarne zaštite bez visoke stručne spreme, poručuju s Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Riječ je o specijalizaciji koja objedinjuje kompetencije medicinske laboratorijske dijagnostike i poznavanja funkcioniranja ljudskog tijela te svih oblika liječenja.

Ugrožena sigurnost

Ova specijalizacija osobito je važna u suvremenoj kompleksnoj laboratorijskoj dijagnostici poput genomike, proteomike i drugih. Specijalist laboratorijske dijagnostike trebao bi biti voditelj medicinskog laboratorija, a uz to może pružati i zdravstvenu skrb u okviru svojih kompetencija. Primjerice u Irskoj, Portugalu i Norveškoj liječnik specijalist laboratorijske medicine radi i u polikliničkoj službi.

Zagovornici uvođenja ove specijalizacije iz Hrvatskog društva za laboratorijsku medicinu upozoravaju da su laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedovoljno stručno pokriveni: prije dvije godine iz Hrvatske komore zdravstvenih radnika ukazali su na poraznu situaciju da u 12 laboratorija ni voditelj, niti ijedan djelatnik nemaju visoku stručnu spremu iz područja biokemijske diagnostike, a naveli su laboratorije u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, Labinu, Pločama, Metkoviću, Varaždinskim Toplicama, Garešnici, Čazmi, Lovranu i drugdje. Procjenjuju da je više od 600.000 stanovnika u Hrvatskoj bez odgovarajuće zdravstvene skrbi i usluge u području laboratorijske dijagnostike te nije usklađeno sa zakonom.

Jedan od razloga neuvođenja ove specijalizacije otpor je medicinskih biokemičara, koji smatraju da bi to ugrozilo njihovu poziciju u sustavu. Specijalisti laboratorijske medicine pozivaju se pak na dvije europske direktive, Zakon o liječništvu pa čak i Kazneni zakonu koji kaže da je pružanje medicinske bez propisane stručne spreme nadrilječništvo.

Odbijeni prijedlozi HLK-a

I iz Hrvatske liječničke komore podržali su uvođenje ove specijalizacije.

– Višekratno smo se zalagali za uvođenje ove specijalizacije koja bi unaprijedila struku, ali to nažalost nije prihvaćeno, ističu u Komori te podsjećaju da je njeno uvođenje podržalo i Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine. Iz Hrvatske liječničke komore poručuju kako i dalje zagovaraju nacionalne specijalizacije, a spremni su preuzeti odgovornost za upravljanje tim procesom.