Danas poeziju pišu rock zvijezde

Da je Multimedijalna dvorana Gradske knjižnice zaista tijesna kada u njoj gostuje zanimljiv predavač ili se održava nekakav okrugli stol, Zadrani su se dosad uvjerili na stotine puta. U srijedu, kada je na književnoj večeri u sklopu manifestacije Zadar čita gostovala književna teoretičarka Dubravka Oraić Tolić, mjesto se tražilo čak i u hodniku, što nimalo ne čudi s obzirom da je riječ o jednoj od najomiljenijih sveučilišnih profesorica u Hrvatskoj i to zbog njezina iskrenog pristupa i elokvencije, ali izuzetne vještine kojom na vrlo jednostavan način objašnjava vrlo kompleksne teme poput identiteta i stereotipa (muškog, ženskog, ali i nacionalnog), feminizma itd.
S Dubravkom Oraić Tolić, koja je po formalnom obrazovanju rusistkinja i filozofkinja, ali je mnogima poznata i kao pjesnikinja i esejistica, razgovarala je dr. sc. Nives Tomašević, koja je tijekom svog dugogodišnjeg rada u izdavaštvu pokrenula niz biblioteka nagrađivanih visokim priznanjima.
Na pitanje Nives Tomašević što za nju čitanje znači i koje knjige svi trebamo pročitati, Oraić Tolić je odgovorila:
– Cijeli svoj život čitam i interpretiram. Za mene je čitanje ugoda, ali i obveza. Upravo zato mogu reći da sam cijeli život student i nikada nisam morala do kraja odrasti upravo zahvaljujući čitanju, kazala je Oraić Tolić te dodala kako su knjige hrvatskih autora koje treba pročitati ”Povratak Filipa Latinovića”, ”Kiklop”, ”Mirisi, zlato i tamijan”, ”Večernji akt” i ”Osmi povjerenik”, a od stranih autora preporučila je naslove ”Čarobna gora”, ”Petrograd”, ”Ime ruže” te ”Majstor i Margarita”.
Što se poezije tiče, odnosno uloge i značaja poezije koje ona danas zauzima u kulturi, Dubravka Oraić Tolić kaže:
– Poezija je i danas prisutna, ona nije propala. No, poezija je otišla u medije pa tako slobodno možemo reći kako danas najbolje pišu rock zvijezde, rekla je Oraić Tolić.
Tomašević i Oraić Tolić razgovarale su i o književnim nagradama u Hrvatskoj, za koje Oraić Tolić kaže da su raspored društvene moći, ali je naglasila i kako su se neke hrvatske autorice zasluženo izborile za svoj položaj, i to u prvom redu osječke spisateljice Jasna Horvat, Julijana Matanović te Ivana Šojat Kuči, koje se svaka na svoj način poigravaju stereotipima te dokazuju kako i spisateljice mogu doći do svoje publike, za razliku od autorica iz doba ranog feminizma koje su vjerovale kako u književnosti mogu pronaći identitet.
Što se identiteta, odnosno spoznaje identiteta tiče, Dubravka Oraić Tolić rekla je kako je fascinirana  A.G. Matošom:
– Matoš je u krajoliku spoznao hrvatski identitet, rekla je Oraić Tolić te dodala kako će o njemu uskoro objaviti knjigu.