Foto: Pexels
Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja, ove godine na temu „Investiraj u naš planet“, čime se podsjeća da čovječanstvo treba uporno i hrabro djelovati kako bi ostvarilo pozitivan pomak u borbi s klimatskim promjenama i njihovim posljedicama.
Dan planeta Zemlje obilježava se globalno po 53. put, a poziv je upućen svima – vladama, javnom, privatnom i nevladinom sektoru te građanima da se ujedine radi dobrobiti Zemljine i vlastite budućnosti, poručuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Prednosti zelene ekonomije
“Prigrlimo zelenu ekonomiju kako bi iskoristili sve njezine prednosti. Sigurna i stabilna budućnost zahtijeva angažman i široku podršku sveukupne javnosti”, ističe ministarstvo i ponovno upozorava da su klimatske promjene jedna od najvećih prijetnji za Zemlju i čovječanstvo.
Zbog porasta temperature i globalnog zagrijavanja otapaju se ledenjaci, posljedično slabe vitalno bitne morske struje (npr. Golfska), podiže se razina mora, more se zagrijava i zakiseljava, a na kopnu se povećava broj i trajanje sušnih razdoblja, količina i raspodjela oborina.
Kako bismo ublažili negativne utjecaje, moramo smanjiti emisije stakleničkih plinova i težiti klimatski neutralnom društvu. Potrebni su prelazak na obnovljive izvore energije, povećanje urbanih površina zasjenjenih krošnjama drveća i stvaranje novih zelenih površina, novogradnja s integriranim zelenim krovovima ili solarnim elektranama.
Upozorava se da su oprašivači važna skupina životinja čija ugroženost ima drastične posljedice za poljoprivrednu proizvodnju, pa su ekološka poljoprivreda i ulaganja u obnovu prirodnih staništa neizostavan doprinos za budućnost planeta i održivost hrane.
Pojedinci mogu doprinijeti tako da ne koriste štetna sredstva za zaštitu biljka, a travnjake ne kose prerano ni prečesto, da sade voćke i druge ljekovite i zavičajne biljne vrste u vrtovima i balkonima.
Ekosustave možemo očuvati pazeći da u zavičaj ne unosimo i ne širimo invazivne strane vrste, a ulaganjem u očuvanje morskog okoliša kroz smanjenje onečišćenja i održivo korištenje morskih resursa doprinosimo postizanju ravnoteže između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa.
Cilj Hrvatske do 2030. povećati zaštićenu površinu mora
Cilj Hrvatske je do 2030. povećati zaštićenu površinu mora pod nacionalnom jurisdikcijom s trenutnih 12,6 posto na 30 posto.
Obnova ekosustava na području Jabučke kotline kao posljedica trajne koordinirane zaštite tog prostora između Hrvatske i Italije najbolji je primjer pozitivnog učinka na riblji stok.
Ekosustavima posebno šteti otpadna plastika. Procjenjuje se da svaki stanovnik Hrvatske godišnje stvori oko 79 kilograma otpada od plastike, od čega polovica završi na odlagalištima otpada.
Smatra se da čak oko 80 posto ukupnog otpada u Sredozemnom moru čini mikroplastika, koja nastaje raspadanjem i usitnjavanjem plastičnog otpada u moru, a čestice mikroplastike već nalazimo u probavilima morskih organizama.
Zelena akcija na Dan planeta Zemlje na Strossmayerovom trgu u 16 sati organizira klimatski prosvjed uz slogan “Dignimo glas, ne temperaturu”. Pozivaju Vladu da donese zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku, a Hrvatski sabor da proglasi “klimatsko izvanredno stanje”.
Ovo su godine u kojima vlade odlučuju hoćemo li napraviti sve što je u našoj moći da sačuvamo naš planet za buduće generacije. Rješenja su poznata, a prvo na listi je hitno izbacivanje ugljena, nafte i plina i okretanje energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, poručuju iz Greenpeacea.
Hrvatska ima ogromne potencijale za razvoj obnovljivih izvora energije
“Istovremeno, naša Vlada, koja na papiru podržava zelenu tranziciju, najavljuje nova ulaganja u fosilni plin”, upozorava Petra Andrić iz Greenpeacea uz poruku kako Hrvatska ima ogromne potencijale za razvoj obnovljivih izvora energije, pogotovo sunca i vjetra.
Sva nova ulaganja trebaju ići u smjeru održive energetike, a Dan planeta Zemlje ne smije biti dan za greenwashing – davanje lažnih obećanja političara i korporacija, poručuju iz Greenpeacea.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava da se godišnje zbog ilegalne sječe šuma gube područja veličine Portugala, što kao direktnu posljedicu ima još pogubnije klimatske promjene i veći postotak gubitka bioraznolikosti.
“Održivi razvoj, održivo poslovanje i održivi planet naša su jedina opcija”, poručuju iz WWF-a.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
pu zadarska
Prometna nesreća kod Vodovoda: Vozilo sletjelo s ceste, na teren upućena hitna pomoć
Hrvatska
HLK upozorava
S 34. mjesta do specijalizacije, prvoplasirani ostao bez nje: Rezultati natječaja za mlade liječnike izazivaju pitanja
Hrvatska
Reforma
SDP traži potpuni zaokret u psihijatrijskoj skrbi: ‘Ljudi ne smiju mjesecima čekati pomoć’
Hrvatska
Novi fenomen
Keleminec s prosvjedima dolazi pred privatne domove. Gdje prestaje sloboda govora, a počinje zastrašivanje?
Crna Kronika
Dolijao provalnik
SERIJA PROVALA DILJEM ZADRA Policija uhvatila 35-godišnjaka kojeg sumnjiči za čak 16 kaznenih djela
Zadar & Županija
Brod života
Čovjek iz Vrsi vodi remont morskog diva od 333 metra: “Amerikanci su izabrali mene, a mogli su bilo koga!”
Zadar & Županija
pakoštane
Kućica 450 eura, a zadužnica 10.000! Vijećnik žestoko prozvao Općinu zbog Adventa: “Ovo je sramota!”
Zadar & Županija
Iva Bencun
Čestitke Zadru, ostalo “bez komentara”: Direktorici gradskog TZ-a svidjela se ironična objava šefa SDP-a
Kultura
knjiga "ne moram pitati muža"
Ercegović u Zadru: “Žene se često odriču nasljedstva u korist braće”
Sci-Tech
nema igre