Dan planeta Zemlje: Hoćemo sačuvati planet za buduće generacije

Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja, ove godine na temu „Investiraj u naš planet“, čime se podsjeća da čovječanstvo treba uporno i hrabro djelovati kako bi ostvarilo pozitivan pomak u borbi s klimatskim promjenama i njihovim posljedicama.

Dan planeta Zemlje obilježava se globalno po 53. put, a poziv je upućen svima –  vladama, javnom, privatnom i nevladinom sektoru te građanima da se ujedine radi dobrobiti Zemljine i vlastite budućnosti, poručuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Prednosti zelene ekonomije

“Prigrlimo zelenu ekonomiju kako bi iskoristili sve njezine prednosti. Sigurna i stabilna budućnost zahtijeva angažman i široku podršku sveukupne javnosti”, ističe ministarstvo i ponovno upozorava da su klimatske promjene jedna od najvećih prijetnji za Zemlju i čovječanstvo.

Zbog porasta temperature i globalnog zagrijavanja otapaju se ledenjaci, posljedično slabe vitalno bitne morske struje (npr. Golfska), podiže se razina mora, more se zagrijava i zakiseljava, a na kopnu se povećava broj i trajanje sušnih razdoblja, količina i raspodjela oborina.

Kako bismo ublažili negativne utjecaje, moramo smanjiti emisije stakleničkih plinova i težiti klimatski neutralnom društvu. Potrebni su prelazak na obnovljive izvore energije, povećanje urbanih površina zasjenjenih krošnjama drveća i stvaranje novih zelenih površina, novogradnja s integriranim zelenim krovovima ili solarnim elektranama.

Upozorava se da su oprašivači važna skupina životinja čija ugroženost ima drastične posljedice za poljoprivrednu proizvodnju, pa su ekološka poljoprivreda i ulaganja u obnovu prirodnih staništa neizostavan doprinos za budućnost planeta i održivost hrane.

Pojedinci mogu doprinijeti tako da ne koriste štetna sredstva za zaštitu biljka, a travnjake ne kose prerano ni prečesto, da sade voćke i druge ljekovite i zavičajne biljne vrste u vrtovima i balkonima.

Ekosustave možemo očuvati pazeći da u zavičaj ne unosimo i ne širimo invazivne strane vrste, a ulaganjem u očuvanje morskog okoliša kroz smanjenje onečišćenja i održivo korištenje morskih resursa doprinosimo postizanju ravnoteže između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa.

Cilj Hrvatske do 2030. povećati zaštićenu površinu mora

Cilj Hrvatske je do 2030. povećati zaštićenu površinu mora pod nacionalnom jurisdikcijom s trenutnih 12,6 posto na 30 posto.

Obnova ekosustava na području Jabučke kotline kao posljedica trajne koordinirane zaštite tog prostora između Hrvatske i Italije najbolji je primjer pozitivnog učinka na riblji stok.

Ekosustavima posebno šteti otpadna plastika. Procjenjuje se da svaki stanovnik Hrvatske godišnje stvori oko 79 kilograma otpada od plastike, od čega polovica završi na odlagalištima otpada.

Smatra se da čak oko 80 posto ukupnog otpada u Sredozemnom moru čini mikroplastika, koja nastaje raspadanjem i usitnjavanjem plastičnog otpada u moru, a čestice mikroplastike već nalazimo u probavilima morskih organizama.

Zelena akcija na Dan planeta Zemlje na Strossmayerovom trgu u 16 sati organizira klimatski prosvjed uz slogan “Dignimo glas, ne temperaturu”. Pozivaju Vladu da donese zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku, a Hrvatski sabor da proglasi “klimatsko izvanredno stanje”.

Ovo su godine u kojima vlade odlučuju hoćemo li napraviti sve što je u našoj moći da sačuvamo naš planet za buduće generacije. Rješenja su poznata, a prvo na listi je hitno izbacivanje ugljena, nafte i plina i okretanje energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, poručuju iz Greenpeacea.

Hrvatska ima ogromne potencijale za razvoj obnovljivih izvora energije

“Istovremeno, naša Vlada, koja na papiru podržava zelenu tranziciju, najavljuje nova ulaganja u fosilni plin”, upozorava Petra Andrić iz Greenpeacea uz poruku kako Hrvatska ima ogromne potencijale za razvoj obnovljivih izvora energije, pogotovo sunca i vjetra.

Sva nova ulaganja trebaju ići u smjeru održive energetike, a Dan planeta Zemlje ne smije biti dan za greenwashing – davanje lažnih obećanja političara i korporacija, poručuju iz Greenpeacea.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava da se godišnje zbog ilegalne sječe šuma gube područja veličine Portugala, što kao direktnu posljedicu ima još pogubnije klimatske promjene i veći postotak gubitka bioraznolikosti.

“Održivi razvoj, održivo poslovanje i održivi planet naša su jedina opcija”, poručuju iz WWF-a.