Petak, 21. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

31 C°

MINISTAR GOSPODARSTVA

Damir Habijan: Nastavljamo s dosljednom politikom gospodarskog rasta, cijene energenata ostat će nepromijenjene

Autor: Dražen Katalinić

25.02.2024. 10:25
Damir Habijan: Nastavljamo s dosljednom politikom gospodarskog rasta, cijene energenata ostat će nepromijenjene

Foto: Davor Kovačević

Ministar gospodarstva i održivog razvoja o novom Vladinom paketu mjera i energetskoj politici



Nakon što je premijer Andrej Plenković sredinom prosinca prošle godine s dužnosti ekspresno smijenio ministra gospodarstva Davora Filipovića zbog umiješanosti u »aferu Mreža« njegovog savjetnika Jurice Lovrinčevića, novim ministrom imenovan je Damir Habijan.


U nešto više od dva mjeseca mandata Habijan je morao povezati sve konce u dodijeljenom mu resoru i istrpiti nepotrebne komentare predsjednika Zorana Milanovića o njegovu privatnom životu.


U razgovoru za naš list ministar Habijan komentirao je premijerov poziv da uđe u Vladu, kakva je budućnost brodogradilišta i Petrokemije, kako stojimo s odvojenim prikupljanjem otpada, ali i ono što građane najviše zanima – slijedi li odmrzavanje cijena energenata i hrane.


Pomoć sugrađanima




Krajem ožujka istječe peti Vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Ministarstvo financija u e-savjetovanje u međuvremenu je uputilo prijedlog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ali samo kako bi se zadržala sadašnja razina poreznog opterećenja te ublažio utjecaj na cijene plina. Što će biti s cijenom struje i zamrznutim cijenama prehrambenih proizvoda od prvog travnja?


– Prije svega, želim reći da usprkos svim krizama od pandemije COVID-19 do zadnje energetske krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu hrvatska je Vlada dosljednom politikom očuvala stabilnost, omogućila rekordni gospodarski rast i stvorila čvrste pretpostavke za nastavak gospodarskog rasta koji je u vrhu svih europskih država.


Stabilnost koju je Vlada omogućila, kao i dostupnost i cijena energenata imali su ogroman utjecaj na to i pružili su našim poduzetnicima predvidivi okvir poslovanja u inače vrlo neizvjesnim vremenima i tu politiku nastavljamo jer donosi vrlo konkretne i opipljive rezultate, jer donosi viši standard za naše građane.


Razumijevanja radi, prosječna cijena struje iz više različitih izvora, uključujući i obnovljive izvore, iznosi 130 eura//MWh, dok zahvaljujući mjerama Vlade građani prosječno plaćaju 59 eura//MWh, a obrtnici i mali poduzetnici u prosjeku 62 eura//MWh.


Cijena struje ostat će nepromijenjena za naše građane, a također i za male i srednje poduzetnike.


Što se tiče ograničavanja cijena 30 proizvoda, radi se o mjeri kojom osiguravamo jedan civilizacijski minimum i dostupnost osnovnih prehrambenih proizvoda svim našim građanima, a pogotovo onima koji su najviše bili pogođeni serijom kriza.


Time pomažemo našim sugrađanima s najnižim primanjima, a sami proizvodi birani su na temelju analize najučestalije korištenih proizvoda iz potrošačke košarice.



U pripremi je, dakle, novi Vladin paket pomoći. Koliko će se razlikovati od dosadašnjeg, što njime (ne)će biti obuhvaćeno?


– Kao što sam već spomenuo, nastavljamo s dosljednom politikom koja ima konkretne rezultate i to nije samo »dojam«, nego su to konkretne činjenice koje naglašavaju i razne međunarodne institucije.


Tako i novi paket obuhvaća zadržavanje cijena energenata, iste cijene za 30 osnovnih prehrambenih proizvoda, nastavak pomoći i potpora gospodarstvu s ciljem daljnjeg poticanja gospodarskog rasta.


Hoće li taj paket biti usuglašen s Europskom komisijom koja, podsjetimo, od članica traži ukidanje subvencija?


– Cilj Europske komisije je postupan prekid mjera, ali ne na način koji bi poništio učinak dosadašnjih. Drugim riječima, nužno je voditi računa o kretanjima na tržištu. 2020. godine (u vrijeme pandemije COVID-19) prosječna cijena plina u veleprodaji iznosila je 9,3 eura/MWh.


Ta cijena se već u 2021. godini popela na prosječnih 46 eura/MWh, dok se 2022. godine prosječno za plin plaćalo 126 eura/MWh.


Godina 2023. je donijela smirivanje cijena, ali ne dovoljno da se izbjegnu udari na građanstvo koje plaća 27,7 eura/MWh.


Ako se utvrdi da se cijene smiruju na tu razinu, uz smanjenje PDV-a na 5 posto, za građane neće biti potrebe subvencije u ovome dijelu. Više ćemo znati krajem ožujka.


Što se tiče električne energije, kao univerzalne usluge, tu su mjere i dalje potrebne želimo li zadržati današnju razinu cijena i mogućnost građana da paralelno ulažu u vlastitu proizvodnju za što su osigurana potporna sredstva.


Perspektive razvoja


Kako ste zadovoljni dosadašnjim načinom kontroliranja cijena u maloprodaji s obzirom na to da su Ministarstvu gospodarstva cijene odlučila dostaviti tek tri trgovačka lanca?


– Pokretanjem web-stranice »Kretanje cijena« javno informiramo naše građane o kretanju maloprodajnih cijena iz potrošačke košarice. Dokazano, web-stranica služi kao kontrolni i korektivni mehanizam koji štiti građane od neopravdanog podizanja 78 kategorija osnovnih proizvoda, odnosno preko 300 artikala za kućanstvo koji se prate, a svim poslovnim subjektima koji sudjeluju u projektu omogućuje da transparentno objave usporedive cijene. Cijene se ažuriraju svakih 15 dana.


Uz trgovačke lance Konzum, KTC i Tommy, koji od puštanja u rad web-stranice redovito dostavljaju maloprodajne cijene za objavu, putem vanjskih popisivača već godinu dana mogu se pronaći i cijene dodatnih sedam trgovačkih lanaca.


Na tu web stranicu treba gledati iz dvije perspektive – jedna je da građani imaju pravo na točnu i ažurnu informaciju o cijenama, a druga je da je to kontrolni mehanizam pomoću kojega potrošači mogu jasno vidjeti tko neopravdano podiže cijene. Na temelju toga, svatko može odlučiti gdje kupovati, gdje trošiti svoju plaću.



Građani strahuju da će ukidanjem Vladinih mjera, odnosno subvencija cijene plina i struje doći do eksplozije cijena, kako energenata, tako i prehrambenih proizvoda. Koliko su ti strahovi realni?


– Kao što je navedeno ranije, postupno ukidanje mjera ne smije anulirati ostvarene pozitivne učinke provedenih mjera. Energetski sektor trenutnim mjerama otklanjanja poremećaja na tržištu energenata daje doprinos stabilnosti cijena proizvoda. Bitno je održati njegovu stabilnost, a to je moguće isključivo kontinuiranim praćenjem kretanja stanja na tržištu te promptnim i adekvatnim reakcijama na uočene promjene.


I to je ono što je svakako karakteristika djelovanja ove Vlade, pravovremeno i sveobuhvatno smo reagirali na poremećaje i osigurali stabilni okvir kako poslovanja, tako i života za hrvatske građane.


Ne može se ne primijetiti da novi paket mjera pomoći Vlada donosi nekoliko mjeseci pred izbore. Je li to predizborni poklon biračima?


– Kada bi zanemarili činjenicu da je ova Vlada konzistentnim politikama u proteklom razdoblju donijela pet paketa mjera vrijednih 7,2 milijarde eura, mogli bi govoriti o predizbornom triku, međutim radi se o nastavku uspješnih politika koje rezultiraju jednim od najviših gospodarskih stopa rasta u EU-u, imamo najnižu stopu nezaposlenosti, u proteklih pet godina direktne strane investicije su veće od 13 milijardi eura što je više nego ikada.


Znači, ne radi se ni o kakvom poklonu, nego politici ove Vlade i to je uspješna politika za državu i njene građane.


Ekonomski analitičar Damir Novotny navodi da Hrvatska i Mađarska imaju najniže cijene električne energije u Europskoj uniji, ali da te niske cijene onemogućavaju ulazak novih investicija u proizvodnju energije. Kaže da srednjoročno, takva politika ne ide u korist razvoja ponude i proizvodnih kapaciteta, nego vodi k zadržavanju statusa quo. Kako izbalansirati prihvatljivu cijenu struje za potrošače i potaknuti ulaganja u proizvodnju energije?


– Usporedno s ovim mjerama, Hrvatska prolazi transformaciju energetskog sektora koja ide u smjeru da imamo sigurnu dobavu energenata, da više energije proizvodimo na hrvatskom tlu i da povećavamo udio obnovljivih, zelenih izvora energije.


Strateška odluka o uspostavi LNG terminala na Krku, a onda i povećanje kapaciteta LNG-a s 2,9 na 6,1 milijardu kubnih metara plina godišnje koji je dostatan i za opskrbu susjednih država, poticaji poduzetnicima da ulažu u proizvodnju energije za vlastite potrebe i bespovratna sredstva za ulaganja u solarne elektrane, rekordna sredstva koja Vlada preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava za energetsku obnovu obiteljskih kuća u iznosu od 120 milijuna eura i ugradnju solarnih panela i kada tome pridodamo da je upravo ova Vlada aktivirala geotermalne potencijale u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj, onda se vide konkretne aktivnosti koje idu u smjeru energetske samodostatnosti, a time i sigurnosti naše države. Bilježimo i 670 MW novih elektrana distribuirane proizvodnje izvan klasičnog sustava poticanja.


Znači, kada to pogledamo u cjelini, to sigurno nije status quo, nego je to ozbiljna, strateška transformacija enegetskog sektora koja će trajati nekoliko godina, nije realno da se to može napraviti preko noći, ali to je politika koja Hrvatsku čini sigurnijom i otvara nove perspektive razvoja.


Održivo poslovanje


Od velikih energetskih projekata ističe se gradnja novih plinovoda i povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku od čega bi koristi trebale imati i susjedne zemlje poput Slovenije. Koliko će sve to utjecati na cijenu plina u Hrvatskoj koja je postala plinskim čvorištem u ovom dijelu Europe?


– Odluka o uspostavi LNG terminala početkom 2021. godine, a onda i povećanje kapaciteta te odluke o daljnjoj izgradnji plinovoda Bosiljevo – Sisak – Kozarac i Lučko -Zabok, a za što je u okviru NPOO-a poglavlje REpower EU osigurano 559 milijuna eura dovoljno govori o potezima Vlade, strateškim odlukama kojima se Hrvatsku pozicionira kao regionalno energetsko čvorište i kojim se osigurava ne samo stabilna i sigurna opskrba plina Hrvatskoj, nego i susjednim državama.


Što se cijene tiče, i na razini EU-a prepoznato je da je nužno reagirati na poremećaje koji nisu tržišno uvjetovani, nego geopolitičkim promjenama i aktivnostima špekulanata.


Politika ove Vlade jasno je usmjerena prema stabilnosti i upravo LNG terminal ima ulogu da Hrvatskoj i susjednim državama osigura dostupne energente i stabilnost dobave, a što se cijena tiče, Vlada će sigurno reagirati pravovremeno kako bi cijene energenata održala na razini koja je prihvatljiva i koja omogućava daljnji gospodarski rast i razvoj.



Zahvaljujući naporima Vlade omogućena je gradnja brodova u riječkom »3. maju«, a premijer Plenković je na nedavnom porinuću broda Gradnja 527 rekao da to pokazuje »opravdanost politike Vlade da svojim jamstvima prati rad brodogradilišta«. Pitanje je mogu li hrvatska brodogradilišta opstati bez Vladinih subvencija?


– Vlada Republike Hrvatske je svojim zaključcima i odlukama jasno iskazala spremnost zadržavanja brodograđevne djelatnosti na području Rijeke i Pule uz glavni preduvjet – održivo poslovanje i visoka produktivnost.


Još od kolovoza 2019. Vlada Republike Hrvatske je donijela Zaključak o iskazivanju spremnosti za uključivanje u proces deblokade računa, pripremu i pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih gradnji u društvu »3. maj« Brodogradilište d.d.


Također, dali smo državna jamstva za kreditno zaduženje društvu »3. maj« Brodogradilište d.d., u svrhu stvaranja preduvjeta za pokretanje proizvodnje i završetak započetih novogradnji koje su u visokom stupnju gotovosti, u iznosu do 20 milijuna eura.


Pri tome treba imati na umu da je državni proračun Republike Hrvatske uvelike oštećen uslijed plaćenih državnih jamstava Uljanik grupi u prethodnom razdoblju u iznosu većem od 4 milijarde kuna.


Društvu »3. maj« Brodogradilište d.d. dana su jamstva za Nov. 723. 733 i 514 i svi ti brodovi su završeni i isporučeni kupcima. Brod Nov. 527 zadnji je iz tog paketa te je i za njegov dovršetak i isporuku Vlada Republike Hrvatske donijela Odluke o davanju državnih jamstava.


Svakako želimo zadržati brodogradnju, međutim to moramo raditi u skladu sa Zakonom o državnim potporama i Smjernicama Europske komisije o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama.


Zelena tranzicija


Kako stojimo sa zelenom tranzicijom? Vidimo velike probleme u Zagrebu oko zbrinjavanja otpada, Vlada je ponudila pomoć, a kakva je situacija u drugim gradovima? Možemo li biti zadovoljni tempom prelaska na obnovljive izvore energije u kojem gubimo korak s EU-om?


– Trenutačno je u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u završnoj fazi izrade Nacionalni plan industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje do 2027. godine.


U okviru sedam posebnih ciljeva Nacionalnog plana, upravo je »Zelena tranzicija i kružno gospodarstvo« identificirana kao jedan od njih. Ovaj cilj definiran je kao odgovor na razvojne izazove industrije i poduzetništva s nultom neto stopom emisija, porasta korištenja obnovljivih izvora energije u svrhu energetske sigurnosti i ostvarivanja ekoloških prednosti, modernizacije i dekarbonizacije industrije, održivosti industrije i otpornosti poduzeća na okolišne i društvene trendove te kružnog gospodarstva.


Kada govorimo o situaciji s otpadom u Gradu Zagrebu, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb su dužni na svom području osigurati gospodarenje komunalnim otpadom putem javne usluge koja uključuje odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada, biootpada, reciklabilnog otpada i glomaznog otpada kao i rad reciklažnog dvorišta.


U 2022. godini u Republici Hrvatskoj nastalo je 1.844.382 tona komunalnog otpada. Od ukupne količine nastalog komunalnog otpada u RH, 26 posto je sakupljeno u organizaciji sedam najvećih gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica i Pula), od čega 13 posto u organizaciji Grada Zagreba.


Ako se promatra godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku, ista je na razini RH u 2022. godini iznosila 474 kilograma po stanovniku.


Priobalni gradovi imaju veće vrijednosti u usporedbi s kontinentalnim gradovima, što se pripisuje utjecaju turizma. Među promatranim gradovima, posebno se ističe grad Zadar s 558 kilograma po stanovniku što je više čak i od prosjeka na razini EU-27 (2021. godina – 527 kilograma po stanovniku).


Udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada na nacionalnoj razini u 2022. godini iznosio je 46 posto, a reciklabilnog 34 posto, što upućuje na povećanje u odnosu na 2021. godinu.


Među promatranim gradovima prednjači Osijek s udjelom odvojenog sakupljanja od 51 posto. Zatim slijede Velika Gorica (36 posto), Pula (33 posto) te Zagreb (31 posto), Rijeka (30 posto) i Split i Zadar s po 19 posto.


Unatoč trendu porasta odvojenog sakupljanja u prethodnim godinama, još uvijek dio odvojeno sakupljenih količina završi na odlagalištima otpada (npr. glomazni otpad).


Na nacionalnoj razini, u 2022. godini udio odloženog komunalnog otpada je iznosio 56 posto. Od sedam promatranih gradova, Split i Zadar upućuju najveći udio komunalnog otpada na odlagališta (Split – 92 posto, Zadar – 85 posto), zatim slijede Velika Gorica i Zagreb s po 69 posto, dok Osijek na odlaganje upućuje oko 56 posto sakupljenog komunalnog otpada.


Gradovi Pula i Rijeka otpad koji nije izdvojen za recikliranje /oporabu upućuju na obradu u centre za gospodarenje otpadom (Pula – 67 posto (Kaštijun), Rijeka – 70 posto (Marišćina).



Jedva da ste zasjeli u fotelju ministra, a već ste se našli u unakrsnoj vatri između premijera i predsjednika i to kao kolateralna žrtva jer je predsjednik Milanović imao potrebu plasirati u javnost potpuno nevažnu informaciju o vama s obzirom na dužnost koju obnašate. Jeste li očekivali takvu vrstu »napada« odmah na početku vašeg ministarskog mandata?


– Ranije sam već komentirao, od prvog dana kada sam položio prisegu u Saboru, rekao sam da ću se držati Ustava i posvetiti se bavljenju svje dužnosti.


Od te iste minute pa dok će moj vijek trajanja biti, radit ću isključivo za dobrobit Republike Hrvatske. Izjavu predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića prihvatio sam kao dodatan vjetar u leđa i poticaj da svoju dužnost na čelu Ministarstva izvršavam najbolje što mogu.


Kako ste doživjeli premijerov poziv za ministra u Vladu i vidite li se u novoj Vladi ako HDZ dobije predstojeće parlamentarne izbore?


– Biti ministrom u Vladi Republike Hrvatske smatram kao časnu, ali i vrlo odgovornu dužnost. Nisam dugo razmišljao kada me predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković pozvao da preuzmem dužnost ministra gospodarstva i održivog razvoja.


Nakon 14 godina rada kao odvjetnik, više od tri godine rada u Hrvatskom saboru, znao sam da sam spreman prihvatiti ovako velik izazov.


Da sam imalo dvojio, ne bih prihvatio ponudu. Kratko sam vrijeme u Ministarstvu, ali prepoznajem čitav niz kvalitetnih projekata i aktivnosti koje bih volio i provesti.


Iako sam u politiku ušao kako bih dao svoj doprinos lokalnoj zajednici, danas sam ovdje i obnašam ovu vrlo odgovornu dužnost.


Nastavit ću s predanim i odgovornim radom i nakon izbora, a na izbore idemo s konkretnim rezultatima, gospodarskim rastom i dokazanom sposobnošću upravljanja državom u kriznim, neizvjesnim vremenima.


Zainteresirani smo sudjelovati u dokapitalizaciji Petrokemije


Trebala se održati skupština dioničara Petrokemije kako bi se izjasnila o ponudi turskog vlasnika za dokapitalizacijom, no nije se pojavio nitko od dioničara, među kojima je i država. Nova skupština zakazana je za 6. ožujka. Hoće li država pristati da turski vlasnik sam provede dokapitalizaciju i stekne 80 posto vlasništva ili država još uvijek ima interesa za suvlasništvom u kutinskoj tvornici?


– U tijeku su koordinacijski sastanci sa svim imateljima dionica koji se mogu povezati s Republikom Hrvatskom, a na Skupštini društva donijet će se sve potrebne odluke kako bi se zaštitili dosadašnji napori i ulaganja Republike Hrvatske u Društvo, kao i interesi ostalih dioničara Društva.


Drugim riječima, imamo interes sudjelovati u dokapitalizaciji i imati tzv. kontrolni paket da se osiguraju ulaganja u modernizaciju postrojenja.