Četvrtak, 13. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

“Cvit soli” za zaštitu paških močvarnih staništa

Autor: Alenka Festini

02.02.2010. 23:00
“Cvit soli” za zaštitu paških močvarnih staništa


Velo, Malo te Kolanjsko blato zaštićeni su kao ornitološki rezervati od 1988. Inače blata su mediteranske močvare koje su danas rijetkost i čije značenje stalno raste s obzirom na sve veću ugroženost močvarne ornitofaune i nestanak močvarnog biotopa u cijeloj Europi. Oni predstavljaju, pogotovo u ovim područjima, rijetka utočišta za ptice močvarice, kaže Želehovski
Akcije eko udruge “Cvit soli” iz Paga jesu razne aktivnosti očuvanja okoliša, ali i razvijanje eko sustava kao što je zaštita staništa ptica na Pagu. Između ostalog zatražit ćemo očitovanje od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva da se posebno izrade studije utjecaja na močvarna staništa na otoku Pagu i ptica koje obitavaju ili se koriste tim staništima, nakon što dade upute pri izradi studije utjecaja na okoliš za izradu projekta kanal grad Pag-Košljun, navodi Sanja Želehovski, predsjednica udruge “Cvit soli”.
Ramsarska konvencija
– Močvarna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti. Ova vrlo produktivna staništa posebno su važna zbog bogatstva i raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta. Primjerice, uz njih je ekološki vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja. No jednako kao za ptice i ostale životinje i biljke, močvarna staništa su oduvijek imala važnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije te predstavljaju spremišta biološke i genetske raznolikosti i staništa brojnih gospodarski iskoristivih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i mogućnost za razvoj turizma i rekreacije te imaju i kulturnu vrijednost. Najvažniji međunarodni sporazum o zaštiti močvarnih staništa je Ramsarska konvencija o močvarnim staništima, potpisana u iranskom gradu Ramsaru 1971. godine. Konvencija ima 154 stranke, uključujući i Republiku Hrvatsku. To je međuvladin sporazum koji čini okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i razumnom, odnosno održivom iskorištavanju močvarnih staništa, navodi Želehovski, pojasnivši da Konvencija obvezuje svaku stranku na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju, kao i na posebne obveze vezane uz močvarna staništa od međunarodne važnosti koja se upisuju u tzv. Ramsarski popis.
– Močvarna staništa prema ovoj konvenciji definirana su kao “područja močvara, bara, tresetišta ili voda, bilo prirodna ili umjetna, stalna ili privremena, s vodom stajaćicom ili tekućicom, boćatom ili slanom, uključujući morsku vodu, čija dubina za oseke ne prelazi šest metara, ističe Želehovski, dodajući da na su na otoku Pagu močvarna staništa Velo i Malo blato, Kolanjsko blato te umjetno načinjeno močvarno stanište kao Solana Pag.
Gniježđenje
– Velo, Malo te Kolanjsko blato zaštićeni su kao orintološki rezervati od 1988. Inače blata su mediteranske močvare koje su danas rijetkost i čije značenje stalno raste s obzirom na sve veću ugroženost močvarne ornitofaune i nestanak močvarnog biotopa u cijeloj Europi. Ona predstavljaju, pogotovo u ovim područjima, rijetka utočišta za ptice močvarice u vrijeme njihova gniježđenja, selidbe i zimovanja. Prema posljednjim istraživanjima ovdje je zabilježeno oko 160 vrsta, od kojih je 66 gnjezdarica. Tu gnijezde trstenjak, mali gnjurac, morski kulik, liska (za priobalje rijetkost), patke, posebno važna ugrožena velika ševa, prepelice te niz ptica pjevica, a posebnost je gniježđenje patke kreketaljke, ugrožene u europskim razmjerima, a u Hrvatskoj vrlo rijetke i malobrojne gnjezdarice, naglašava Želehovski, dodajući da odmorišta i hranilišta tijekom selidbi i zimovanja koriste eje močvarice, patke, gnjurci, čaplje, a u proljeće se ovdje zadržavaju čak 24 vrste ćurlina (vivci, prutke, pršljivac, pozviždači, šljuke, žalari i druge) te čaplje, blistavi ibis itd.
– U staništu Solane Pag jedino je gnjezdište morskih kulika, izuzetno ugrožene ptice. Prema podacima iz Nacionalne ekološke mreže, ovo stanište je kritično ugroženo, a kao razlozi se navode, između ostalog, lov i krivolov, divlja gradnja, odumiranje tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva. Mjere zaštite koje Hrvatska treba provoditi kao zemlja potpisnica Ramsarske konvencije su zakonska zaštita preostalih očuvanih močvarnih staništa, regulacija lova i krivolova, zabrana odlaganja građevinskog materijala te potpora solanama radi opstanka tradicionalnog načina proizvodnje. O Velom, Malom i Kolanjskom blatu skrbi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i drugim zakonskim propisima, zaključuje Želehovski.