Broj zaposlenih u turizmu još rastao, ali je i dalje nedovoljan: 'Rade preko mjere, mnogima se višak sati ne plaća'

Iako je ukupno zaposlenih u lipnju ove godine bilo za 1,5 posto manje nego lanjskog lipnja, ugostiteljstvo i turizam bilježe rast broja zaposlenih kojih je za 8,1 posto više nego u lipnju prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo 107 tisuća zaposlenih čime je ta djelatnost jedina ostvarila važniji porast broja radnika među djelatnostima s najviše zaposlenih u Hrvatskoj.

Ljetni pritisak

Rast broja zaposlenih u turizmu u lipnju je očekivan s obzirom na početak glavnog dijela turističke sezone, no u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske podsjećaju da je ove godine izdavanje dozvola stranim radnicima išlo nešto sporije zbog izmjena Zakona o strancima pa je velik broj stranih radnika na dozvole čekao mjesec do dva i dobio ih upravo u lipnju što je utjecalo na povećanje broja zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu.

– Broj zaposlenih u turizmu ostat će na razini od 107 tisuća i tijekom srpnja i kolovoza jer je sada praktički nemoguće naći nove radnike. S druge strane, u nekim destinacijama nedostaje radnika što opterećuje domicilnu radnu snagu, ljudi rade preko mjere, ostvaruju višak sati, a prekovremeno im se ne plaća pa višak sati iskoriste za zimski period kada ne rade, ali dobiju plaću, kaže predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić i dodaje da je prosječna plaća u turizmu jednaka prosječnoj plaći konobara koja po podacima sindikata iznosi između 1.150 i 1.200 eura neto.

Anić kaže da možemo biti zadovoljni stranim radnicima u sezoni, ali ne baš sa svima. Najboljima su se, kaže, pokazali Filipinci, koji su spremni raditi i učiti hrvatski jezik, zatim radnici iz Srbije te Bosne i Hercegovine, a posebno oni iz Trebinja koji svi odreda rade na hrvatskom jugu, odnosno u Dubrovniku i okolici. Ugostitelji najviše zamjerki imaju na rad Indijaca, a ponekad i na radnike iz Sjeverne Makedonije, što pokazuje da nam se sezona i dalje najvećim dijelom oslanja na domaće radnike.

Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u Republici Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci 2026. godine ukupno izdano 94.100 dozvola za boravak i rad stranim državljanima iz trećih zemalja, a najviše ih je izdano upravo u turizmu i ugostiteljstvu – više od 32 tisuće.

Neće u sindikat

Manji broj izdanih dozvola nego prošle godine rezultat je izmjena zakona kojim je maksimalno trajanje radnih dozvola produljeno s jedne na tri godine zbog čega mnogi radnici ove godine nisu morali ponovo prolaziti postupak produljenja dozvole. Uz to, desetak tisuća stranih radnika zaposleno je na temelju kratkotrajnih višemjesečnih sezonskih dozvola u turizmu i ugostiteljstvu, pa najveći dio sezonskog i pojačanog rada otpada upravo na turizam i ugostiteljstvo, a geografski gledano na priobalje.

Kako bi strane radnike u ugostiteljstvu i turizmu upoznao s njihovim radnim i ostalim pravima u Hrvatskoj, Sindikat turizma i usluga početkom veljače objavio je na nekoliko svjetskih jezika poziv stranim radnicima da se učlane u sindikat, a mnogi od njih dolaze iz zemalja koje nemaju tradiciju sindikalnog organiziranja. Odaziv je, nažalost, bio slab jer stranci na sezonskom radu koji traje tri do četiri mjeseca ne vide interes za učlanjivanje u sindikat, napominje Andrić. U pozivu stranim radnicima za učlanjenje u sindikat podsjeća se da im se nudi besplatna pravna pomoć pri zaključivanju ugovora o radu kod novog poslodavca, kontrola njihovih prava iz Kolektivnog ugovora i akata društva, ili nacionalnog kolektivnog ugovora te besplatno zastupanje na sudu u slučaju potrebe uključujući pravne, ekonomske i druge savjete iz područja njihovog radno-pravnog statusa i boravka u Republici Hrvatskoj.

– Pokušavamo nagovoriti strane radnike da se učlane u sindikat, ali ne ide, priznao je Andrić.