Izbori su veoma značajni za Hrvate jer od 2018. godine u Predsjedništvu BiH nisu imali legitimnog predstavnika, kazao je hrvatski predsjednik.


“Kako bi ispravili tu nepravdu, učvrstili svoju konstitutivnost i zaštitili svoj položaj i prava, Hrvati u BiH trebaju izaći na izbore. Pozivam stoga Hrvatice i Hrvate u BiH da 4. listopada u što većem broju izađu na izbore, glasaju i izaberu svoje istinske predstavnike”, poručio je.


Dodao je da je to preduvjet za trajnu stabilnost i funkcioniranje susjedne države, ali i za opstanak Hrvata u njoj.




Hrvatsku i BiH je nazvao prijateljskim državama koje osim duge zajedničke povijesti povezuje i hrvatski narod, koji stoljećima živi u BiH te je danas konstitutivan narod zajedno s Bošnjacima i Srbima.


Naglasio je da je u interesu Hrvatske, ali i njena ustavna obveza, da zaštiti prava i položaj Hrvata u BiH te da susjedna država bude “cjelovita, stabilna i sigurna”.




“Dužnost je stoga Republike Hrvatske učiniti sve da Hrvati ostanu konstitutivan narod Bosne i Hercegovine te da imaju svoje legitimne predstavnike u tijelima vlasti na svim razinama. Štoviše, uvjeren sam kako je to najbolje i za Bosnu i Hercegovinu jer su upravo Hrvati poveznica koja sprječava daljnju destabilizaciju te države i motor koji vuče Bosnu i Hercegovinu prema Europskoj uniji”, kazao je Milanović.


Na izborima 4. listopada birat će se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske te zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH.


U kampanji se ponešto govori o plaćama, mirovinama, obrazovanju, investicijama i europskom putu, pa čak i o poskupljenju nafte, ali najveće reakcije izazivaju izjave o ratnim protagonistima ili vodećim političarima, Hrvatskoj, Srbiji te pitanju tko treba birati hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.


U utrci su kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović, Zdenko Lučić iza kojega stoji pet oporbenih hrvatskih stranaka te Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte Željka Komšića, koji je u četiri navrata biran u Predsjedništvo protivno većinskoj volji Hrvata i uz dominantnu potporu bošnjačkih birača.


Riječ je o desetim općim izborima održanima nakon rata, a političko ozračje ponovno je obilježeno ratnim nasljeđem.