Božinović: Hrvatska ove godine uhitila 1700 krijumčara

Hrvatska je ove godine uhitila gotovo 1700 krijumčara migranata, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na panelu o šengenskom prostoru održanom u ponedjeljak u Zagrebu.

Broj ilegalnih prelazaka u Hrvatsku ove je godine za 40 posto veći u odnosu na prošlu godinu, rekao je ministar na panelu ‘Schengen danas i sutra: perspektiva sigurnosti’ održanom na skupu Europskog parlamenta u Zagrebu. Najviše je onih iz Afganistana, drugi su turski, a treći ruski državljani, rekao je Božinović.

Hrvatska je ove godine uhitila blizu 1700 krijumčara, što je za 80 posto više nego prošle godine, a oni za ilegalni prelazak hrvatskog teritorija naplaćuju pet tisuća eura. Riječ je o trećini ukupnog broja krijumčara uhićenih u EU-u.

Nema naznaka da će priljev migranata stati, no situacija je drugačija od 2015. kad je bila riječ o ljudima koji bježe od rata, dok je danas većinom riječ o ekonomskim migrantima, nastavio je Božinović.

„Neke zemlje koje su nekoć govorile da je to pitanje ljudskih prava sad govore kako više nemaju kapacitete i da više ne mogu”, rekao je ministar. Odbacio je da je Hrvatskoj potrebna pomoć Frontexa, europske agencije za graničnu stražu.

Hrvatsku granicu čuva 6700 graničnih i još nekoliko tisuća interventnih policajaca i time je „pet puta veća od ukupnog sastava Frontexa”, rekao je Božinović. Osim toga, najveći broj edukatora za članove Frontexa su pripadnici hrvatske policije.

Da Hrvatska nije uspješno štitila granice, u skladu s visokim standardima i poštujući europsko zakonodavstvo, danas ne bi bila članica šengenskog prostora, kazao je ministar, naglasivši da je Hrvatska pritom cijelo vrijeme u Bruxellesu komunicirala poruku da „neće nikad postati hotspot”.

Siniša Hajdaš Dončić, saborski zastupnik i predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, pristup hrvatske policije ocijenio je četvorkom, „vrlo dobrim”. Izrazio je neslaganje s pozivima desnih političkih opcija za vojskom ili žilet-žicom na granici, što se nije pokazalo uspješnom metodom ni na američkoj, ni na mađarskoj granici.

Naglasio je da je Hrvatska „protočna” za migrante, te da EU neće riješiti to pitanje dok države poput Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije imaju bezvizni režim za treće zemlje iz koje migranti onda stižu na same granice Unije.

Božinović je na panelu rekao da 98 posto onih koji zatraže azil u Hrvatskoj ili pokažu namjeru za tim unutar 24 do 48 sati napuste državu.

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler upozorio je kako petina onih kojima je nakon pravomoćne sudske odluke naređena deportacija ostaju u Uniji, “što je neprihvatljivo”. On smatra kako se Europa vraća „zdravorazumskom” pristupu prema migracijama.

„Danas u EU ne dolaze oni kojima je zaštita najpotrebnija nego oni koji si to mogu omogućiti”, rekao je Ressler i dodao kako to danas više ne bi trebala biti tabu tema.

„Ako želimo imati zakonite migracije i pomoći onima koji su najugroženiji, moramo imati reda”, dodao je zastupnik EPP-a.

Senada Šelo Šabić, viša znanstvena suradnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose, rekla je kako nije „fer” da je pitanje ilegalnih migracija na leđima samo ministarstva unutarnjih poslova koje „nosi prevelik teret i fokusa javnosti i koordinacije različitih službi i rada na europskoj i lokalnoj razini”.

Ona smatra kako je to pitanje puno složenije te se u njega trebaju uključiti i nepolitički akteri. Hrvatskoj je potrebna koordinirana politika i integracijska strategija „kako se ne bi ponavljale greške drugih zemalja”, rekla je Šelo Šabić.

„Nama se već rađaju bebe Filipinaca, ti ljudi neće otići”, dodale je.

Božinović je istaknuo činjenicu da je Hrvatskoj nužna strana radna snaga. Kazao je da je 2017. izdano 11 tisuća dozvola za boravak i rad, prošle godine 124 tisuća, a ove godine do studenog 160 tisuća takvih dozvola.

Hajdaš Dončić rekao je da će Hrvatskoj za nekoliko godina biti potrebno 400 tisuća stranih radnika da bi održala današnju razinu ekonomije.

Ministar unutarnjih poslova smatra da je riječ o jednom od nekoliko pitanja koje će odrediti budućnost Europe, no koje je izrazito kompleksno te stoga ne može biti predmet jednostavnih objašnjenja, a to će shvatiti i stanovništvo kada će zbog nedostatka radne snage ostati upražnjena esencijalna radna mjesta.