Bolje plasirani nego vrijedimo?!

Ipak 11. županija po broju stanovnika osma je prema novostvorenoj vrijednosti i šesta prema produktivnosti od 21 u zemlji (!), ali je ta produktivnost 18 posto niža od nacionalnog prosjeka, a ta novostvorena vrijednost svega je 1,87 posto od ukupne u državi(?)

Analiza ekonomije koju su napravili portal  Poslovna.hr i Poslovni dnevnik temeljem podataka Fine  iz 2009., koji su objavljeni  krajem 2010., govore o novostvorenoj vrijednosti tako  da su najjednostavnije  rečeno zbrojili bruto plaće i  bruto dobit.
Pružaju nam priliku da i u  ovim mjerenjima možemo  usporediti Zadarsku županiju s općim prilikama u zemlji.  Isto tako možemo kazati i tko  je tko u našoj županiji te  konačno i kakav je raspored  novostvorene vrijednosti  unutar lokalnih samouprava  po županiji.
Princip uspješnosti temeljem novostvorene vrijednosti već je dugo uobičajen  u svijetu, a provodi se godinama i kod nas, no ne kao  općeprihvaćen. Mala ekonomija, kakva je hrvatska, i minijaturna, kakva je u većini  županija i gradova izuzevši  Zagreb, može u ovako osjetljivijim mehanizmima  mjerenja stvarati iz godine u  godinu, bez naizgled bitnih  pomaka, senzacionalne pokazatelje.
No u Hrvatskoj najčešće  opće mjerenje temelji se na  ukupnom prihodu ili eventualno dobiti.
Druga primjedba ovoj novoj analizi je da je ona u stvari  stara, jer se bazira na pokazateljima iz 2009. godine.  No ti pokazatelji nisu “pase”  iz prostog razloga što je 2009.  godina bila godina krize pa  su njeni podaci relevantni i za  2010. čije ćemo podatke u  statistikama uskoro početi  iščitavati, dok će istinske  analize čekati ljeto. Konačno, pokazatelji su vrijedni  i za sadašnje prilike u kojima  kriza još traje. Ovi podatci, za  razliku od iskaza prihoda i  dobiti, zahtijevaju podrobnije analize te se u principu  pojavljuju u ovom vremenu.
Zadarska županija koja  zauzima 6,44 posto hrvatske  kopnene površine (peta u zemlji), odnosno 3,65 posto stanovništva (popis iz 2001.)  prema čemu je 11. županija u  zemlji, imala je 368.408.000  eura novostvorene vrijednosti prema 19,7 milijardi eura  takve vrijednosti stvorene u  2009. godini u zemlji. To je  svega 1,87 posto novostvorene vrijednosti u Lijepoj  Našoj, ali je ipak dovoljno za  osmo mjesto među županijama (i Gradom Zagrebom u  istom rangu). Prema prosječnoj produktivnosti sa  17.277 eura po zaposlenom  naspram 21.017 koliko je  državni prosjek po zaposlenom i s takvom ispodprosječno produktivnosti (- 18  posto) Zadarska županija  uzima visoko šesto mjesto u  državi.
OTP, Tankerska,  Turisthotel,  Aluflexpack, Sonik,  Ilirija…
Naravno da je i prije ove  objave bilo jasno da je Grad  Zadar temelj novostvorene  vrijednosti u Zadarskoj županiji, jer je čak 252.383.000  eura stvoreno u njemu što je  čak 68,5 posto sve novostvorene vrijednosti u Županiji, a zadarska prosječna produktivnost nešto je veća od  prosječne u Županiji i iznosila je 17.874 eura novostvorene vrijednosti po zaposlenom.
Zadarska novostvorena  vrijednost stiže iz niza tvrtki,  a predvodila ih je OTP banka.  Može se, naravno kazati da je  njena novostvorena vrijednost stvarana ipak u cijeloj zemlji, ali se pripisuje Zadru jer  ima sreću da je sjedište banke  u njemu. No takva primjedba  onda izrazitije vrijedi za recimo Zagreb koji ima polovicu, a po novostvorenoj  vrijednosti i dvije trećine takvog udjela u zemlji. Stvaraju  ga banke, telekomunikacijske  i energetske kuće, odnosno  trgovački lanci koji djeluju na  cijelom prostoru Hrvatske.  OTP banka “krivac” je za 39,4  milijuna eura novostvorene  vrijednosti, što je gotovo devet posto ukupne novostvorene vrijednosti Županije i  čak 15,6 posto Grada Zadra.
Tankerska plovidba, kao  vječni ovdašnji kapitalac, druga je u ovom rangu i “krivac”  za 24,5 milijuna eura novostvorene vrijednosti u ovom  iskazu, što je oko 10 posto u  Zadru. Kada je u pitanju produktivnost Tankerska plovidba prema novostvorenoj vrijednosti preme zaposlenom  redovito u ovim pregledima  spada vrh države. No riječ je o  metodološkoj grešci, jer se  novostvorena vrijednost u  slučaju Tankerske plovidbe  dijeli sa zaposlenima u upravi  – rekli bi “na kraju” jer su  pomorci pod ugovorima, a ne  u klasičnom radnom odnosu.  Turisthotel je treća tvrtka  “krivac” za ovo rangiranje Zadra sa 12,5 milijuna eura novostvorene vrijednosti.
 Novostvorena  vrijednost po  gradovima i općinama
Do ova prva tri mjesta rang  lista najvrjednijih tvrtki prati  rang listu lokalnih samouprava, odnosno sve tri tvrtke imaju sjedište u Zadru.
Tu se upliće Aluflexpack,  koji je četvrta tvrtka prema  novostvorenoj vrijednosti u  Zadarskoj županiji, a sjedište  mu je u Poličniku. Tvrtka  stvara 10,7 milijuna eura novostvorene vrijednosti. U  njihovoj je općini to 53 posto  ukupne novostvorene vrijednosti. Time je ova tvrtka i  temeljni “krivac” da je Općina  Poličnik druga lokalna samouprava prema novostvorenoj vrijednosti u Zadarskoj  županiji.
Nastavljajući s analizom  kroz lokalne samouprave  valja vidjeti da je Biograd  treći i to za “prsa”. Naime,  Poličnik drži 5,5 posto novostvorene vrijednosti u Zadarskoj županiji sa 20 milijuna eura, dok je Biograd na  19,7 milijuna ili 5,35 posto  novostvorene vrijednosti Zadarske županije. Temeljni  “krivac” za visoki plasman  Biograda je Ilirija, koja je  šesta tvrtka u Zadarskoj  županiji prema novostvorenoj vrijednosti sa pet milijuna  eura, što je 25,5 posto sve  novostvorene vrijednosti  Grada Biograda s produktivnošću koja je iznad hrvatskog  prosjeka. Valja kazati da je u  klasičnim gospodarskim pregledima Biograd druga privredna sredina u Zadarskoj  županiji, dok ovakvo mjerenje prednost daje Poličniku.
Benkovac je četvrti u ovom  mjerenju sa 12,3 milijuna eura novostvorene vrijednosti  što je 3,34 posto cijele Županije. U manjim sredinama,  što smo vidjeli na primjeru  Poličnika i Biograda, jedna  tvrtka može biti ključna za  plasman. To što je u Poličniku  Aluflexpack, a u Biogradu Ilirija u Benkovcu je za 2009.  godinu bila Ostrea. Nedostajat će im, jer su u međuvremenu sjedište i pogon preseljeni u Stankovce. No nasreću, u međuvremenu je raniji “krivac” za benkovačke  dobre plasmane Metalni lijev  vratio dobre vjetrove u proizvodnju.
Općina Kali bila je peta u  plasmanu sa 11,7 milijuna eura novostvorene vrijednosti ili  3,16 posto u županiji, s glavim  “krivcem” – Kali Tuna. Slijedi  šesti Pag sa devet milijuna  eura ili 2,43 posto novostvorene vrijednosti u Zadarskoj  županiji, s najvećim “krivcem”  u tvrtki Pag 91.
Slijedi Općina Pakoštane  već na bitno manjem iznosu,  odnosno 4,2 milijuna eura ili  1,15 posto udjela novostvorene vrijednosti u Županiji, a  odmah uz njih je Sukošan sa  3,7, ili jedan posto novostvorene vrijednosti Županije.  Preko je na 0,9 posto odnosno  Vir na 0,88 posto priloga novostvorenoj vrijednosti Županije.
Novostvorena  vrijednost i tvrtke
Nakon OTP, Tankerske,  Turisthotela, Aluflexpacka, a  prije Ilirije na petom mjestu u  županiji, a četvrtom u Gradu  Zadru smjestio se Sonik sa  pet milijuna eura novostvorene vrijednosti, što je dva  posto takve vrijednosti u Zadru. Nakon šest Ilirije slijedi  sedma uopće, a peta u Zadru,  tvrtka Adriatic Security sa 4,6  milijuna eura, pa opet slijedi  zadarska Adria sa 4,1 milijun  eura na osmom mjestu, deveta je Liburnija, a prva od  “javnih poduzeća” sa 3,8 mil  eura. Deseta Kali Tuna spomenuta je kao “krivac” za  plasman Općine Kali u ovom  rangiranju, a onda je Bakmaz  sa 3,7 mil. Pa Ceste Zadarske  županije, Čistoća, Gortan,  Marina Dalmacija (reg. Zadar), Odlagalište Sirovina, Intermod, a na 18. mjestu je  Ostrea tada Benkovac sa 2,6  mil eura novostvorene vrijednosti. Slijedila je zadarska  Vodoinstalacija, a onda Bure  Commerce iz Biograda koji  na onih 25 posto Ilirije daje  daljnjih 11,6 posto novostvorene vrijednosti Grada Biograda. Na 21. mjestu je Sarađen u Stankovcima do tada  “krivac” za 2,1 milijun eura  novostvorene vrijednosti, ili  68 posto ukupno stvorene u  Općini. Valja računati da će  dogodine, unatoč krizi, kada  se zbroje podaci Ostree  Općina Stankovci u svoju korist izmijeniti raspored lokalnih samouprava prema ovom  rangiranju.
I Zračna je luka Zadar u  dobrim stvarateljima nove  vrijednosti na 22. mjestu. Nin  Elektrokomerc sa sjedištem u  Poličniku pomogao im je u  osvajanju drugog mjesta  među lokalnim samoupravama sa svojim 23. mjestom u  županiji, a tu su i Lignum na  29. mjestu, Knežević na 30.,  također registrirani u Poličniku.
Pag, sa Pag 91 na 24. mjestu, ima i Solanu Pag na 25.  mjestu, pa se može kazati da  iz soli i trgovine solju dolazi  gotovo polovica novostvorene vrijednosti na području  Grada Paga. I Luka Zadar i  Nevico su među korisnim dobitašima. Biograd ima, ne zaboravimo i Vranu na 32.  mjestu.
Uglavnom, glavni igrači i  raspored snaga na terenu u  Zadarskoj županiji nije se mijenjao, mijenjale su se opće  gospodarske prilike koje su  bitno pogoršane, novostvorena vrijednost je padala a Zadarska županija, Zadar, i pojedine tvrtke kao i jedinice  loklane samouprave ove  županije pale su više od hrvatskog prosjeka te se ne  možemo više dičiti da smo uz  Zagreb i Istru bili jedini nadprosječni stvaratelji nove vrijednosti i “dizači” produktivnosti u zemlji.
 

Usporedba s boljima

Na području Pule je 2009. realizirana najveća novostvorena  vrijednost od svih istarskih gradova, ukupno 262,7 milijuna eura, a  drugi je Rovinj gdje je postignuto 246,8 milijuna. Ta dva grada zajedno  predstavljaju 50,59 posto od ukupne milijarde eura koliko je stvoreno  na području svih istarskih općina i gradova. Vidljiva je bitna razlika  gospodarski centralizirane Zadarske županije, kojoj Zadar  čini 68,5  posto sve novostvorene vrijednosti. Tako policentrizirana Istra iz  svojih gradova i gradića skuca na kraju milijardu eura novostvorene  vrijednosti dok Zadarska županija ostaje na oko 370, jer Zadru malo  tko “pruži ruku”. Ostvareno u Istri predstavlja 5,12 posto nacionalnog  i po tome je Istra četvrta, najuspješnija hrvatska županija dok je  Zadarska sa 1,8 posto osma. Mjereno prosječnom produktivnošću  Istra je druga s ostvarenih 21,5 tisuća eura po radniku, iza  nedostižnog Zagreba i iznad hrvatskog prosjeka jedina uz Zagreb.