Blago na dnu mora

Posljednji ‘Morski utorak’ Gradske knjižnice Zadar u ovoj je sezoni protekao u znaku podvodne, odnosno podmorske arheologije. Dr. sc. Smiljan Gluščević, voditelj Odjela za podmorsku arheologiju Arheološkog muzeja Zadar održao je predavanje naslovljeno “Blago na dnu mora” ukratko izlažući djelatnosti Odjela u proteklih pet godina, od 2005. do 2010. godine. Naravno, kao što je to bio slučaj s dosadašnjim morskim utorcima i ovo je predavanje odražano u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice.
– Kada govorimo o moru i podmorju znakovito je upozoriti na jedno opće usvojeno razmišljanje kako je ono što nije nečije – svačije, pa se ljudi u skladu s takvim razmišljanjem i odnose prema moru i njegovim bogatstvima. Nije tomu tako samo u slučaju materijalnih ostataka minulih vremena koji leže na dnu mora kao kulturno blago, već i sa živim morskim bićima te svime što se nalazi u moru. Odnos većine naših ljudi prema moru mogao bi se okarakterizirati kao maćehinski. Mi smo u proteklih pet godina pokušali napraviti ono što se, u skladu s mogućnostima i okolnostima na koje najčešće nismo imali utjecaja, moglo, pa mogu kazati da se s obzirom na sve ne možemo žaliti. Naravno, uvijek se može bolje i više, ali mislim da smo učinili optimalno, kazao je u uvodu svojeg zanimljivog predavanja Gluščević.
Predavanje je bilo popraćeno video prikazima fotografija različitih podmorskih arheoloških lokaliteta i značajnih nalaza, a najprvo je posjetiteljima prikazana pregledna karta zadarskog akvatorija s označenim antičkim lokalitetima na kopnu i označenim poznatim većim brodolomima i podmorskim nalazima iz antičkih vremena. Smiljan Gluščević kao jedan od naših najvećih stručnjaka na polju podmorske arheologije sa žaljenjem je posjetitelje upoznao s činjenicom kako je čak 99 posto poznatih brodoloma devastirano ilegalnim ronjenjem i pljačkanjem podmorja. Potom je ukratko izložio istraživanja s različitih lokaliteta koje je sa svojom ekipom istraživao u spomenutom razdoblju. Počeo je s vjerojatno renesansnim brodom potonulim kod Ilovika kojeg je istraživao 2005. godine, ali je zbog lošeg vremena koje je pratilo ekipu arheologa istraženo malo. Potom je opisao nalazište antičkog brodoloma na sjevernoj obali otoka Paga, a duže je govorio o, u javnosti često spominjanom, brodolomu kod Silbe koji se istražuje u više navrata već duži niz godina. Tu je profesor Gluščević istaknuo žaljenje zbog nemogućnosti da se organizira jedna cjelovita dugotrajnija istraživačka kampanja, umjesto što se u više navrata zbog ograničenosti sredstava organiziraju kamapanje najčešće od po tjedan dana. Tako se svaki puta dva, tri dana nepotrebno gube na dolazak i odlazak s lokacije, te na pripremne radnje. Za brodolom kod Silbe za koji nalazi upućuju da se radi o brodu iz prvog stoljeća po Kristu karakteristično je što je upravo tu nađeno najviše brodskih rebara između svih istočnojadranskih antičkih brodoloma. Na tom je nalazišti, imali smo priliku čuti, započeta i izrada prve trodimenzionalne rekonstrukcije nekog podmorskog lokaliteta u Hrvatskoj. U podmorju kod Silbe pronađeno je još nekoliko zanimljivih nalaza, a interesantan je i nalaz, kazao je Gluščević, onaj u plićinama Oliba koji čini dio kasnoantičkog kompleksa. Riječ je bilo još o nalazima kod rta Arat, o brodolomu s tegulama kod Molata, o vađenju dolije zapremnine 350 litara iz za ronjenje zahtjevnog podmorja pašmanskog kanala, te o istraživanjima antičke luke u Zatonu gdje su pronađena tri broda izrađena šivanom tehnikom i gdje je napravljeno i objavljeno zanimljivo istraživanje prehrane rimskih mornara. Gluščević je završio s istraživanjima u blizini fontane na zadarskom kupalištu Kolovare, te s pronalaskom broda iz 16. stoljeća u podmorju Silbe sa vrlo zanimljivim teretom topova, posuđa i drugih odlično očuvanih predmeta.