BITKA S KARCINOMOM Onkološki bolesnici moraju ostati prioritet

Onkolozi su složni: kriza prouzrokavana pandemijom koronavirusa ne smije ugroziti zdravlje nacije kad je u pitanju liječenje oboljelih od raka. Njihova zabrinutost i više je nego opravdana, budući da su u ovom trenutku oči javnosti i dalje uprte u kretanje i utjecaj novog virusa, a većina zdravstvenih resursa angažirana je u zbrinjavanju posljedica koje virus ostavlja.
Predstojnica Klinike za radioterapiju i onkologiju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka prof. dr. Ingrid Belac Lovasić, ističe kako se u Rijeci u ovom trenutku liječenje onkoloških pacijenta odvija kao i u redovnim okolnostima, uz pojačane mjere opreza i nešto veći broj bolesnika na terapiji, a riječ je o oboljelima od karcinoma koji su zbog zatvaranja granica i ograničavanja putovanja, svoju terapiju nastavili primati u Rijeci.
Na pitanje hoće li se pandemija koja je zaustavila svijet odraziti i na pravovremeno otkrivanje novooboljelih od raka, ali i primarnu i sekundarnu prevenciju, prof. dr. Belac Lovasić odgovara da će sve ovisiti o trajanju izvanrednog stanja prouzročenog koronavirusom.
– Stav Klinike za radioterapiju i onkologiju jest da onkološki bolesnici ne smiju ni u jednom trenutku, ni u jednom segmentu, osjetiti posljedice trenutačne epidemiološke situacije. Sve novooboljele onkološke bolesnike, akutne, hitne onkološke bolesnike koji zahtijevaju liječenje, kao i one koji su u procesu liječenja, treba tretirati kao i dosad. Naravno, uz posebnu pažnju prema njima kao rizičnim skupinama, kako nam to uostalom savjetuje i Nacionalni stožer. Mi, dakle, na Klinici za radioterapiju i onkologiju nastavljamo liječiti i liječimo sve nove bolesnike. Jedina iznimka bila bi da su kojim slučajem naši pacijenti pozitivni na koronavirus. Tada bi se primarno zbrinjavala infekcija, no zasad, na sreću, nismo imali pacijenata pozitivnih na koronavirus, kaže prof. dr. Belac Lovasić.

Stroge mjere
Odmah po izbijanju epidemije riječka je Klinika za radioterapiju i onkologiju uvela novi režim rada. Mjere su stroge, no kako ističe predstojnica Klinike, zasad su se pokazale kao učinkovite. Prema novom režimu svi bolesnci koji dolaze u kliniku na liječenje moraju doći u točno definirano vrijeme. Prije zakazanog termina ne mogu ući u kliniku, a sve s ciljem smanjenja mogućnosti prijenosa zaraze i osiguravanja socijalne distance. Dan prije no što pacijent dolazi na terapiju, zdravstveni radnici Klinike za radioterapiju i onkologiju telefonski nazivaju pacijenta i provjeravaju epidemiološku anamnezu postavljajući sva pitanjima sukladna naputku Nacionalnog stožera. Kad pacijent dođe na svoj zakazani termin, njegova pratnja ne smije ulaziti u prostore klinike, osim u iznimnim situacijama kad je pratnja nužna, primjerice kad je pacijent nepokretan ili lošeg općeg stanja. Posjeti hospitaliziranim pacijentima također nisu dopušteni.
– Pred ulazom u našu dnevnu bolnicu i na ulazu Zavoda za radioterapiju postavili smo kontrolne punktove. Tamo se obavlja trijaža bolesnika i ponovo se postavljaju ista pitanja koja su pacijentima postavljena dan ranije putem telefona. To nam osigurava sistem dvostruke kontrole. Ukratko, to su pitanja o razlogu dolaska, provjera temperature, informacije o socijalnim kontaktima i eventualnom postojanju zaraženih virusom u blizini onkološkog pacijenta. Pacijenti su vrlo disciplinirani i strpljivi i na tome im se doista trebamo zahvaliti. U čekaonicama je ograničen boravak na najviše dva pacijenta s maksimalanom udaljenošću, a osigurana su dezinfekcijska sredstva i maske za lice, objašnjava prof. dr. Belac Lovasić.
Kako bi se zaštitili zaposlenici klinike i spriječila mogućnost ispadanja iz pogona cijelih onkoloških ekipa, rad na klinici organiziran je u dva tima. Jedan dio liječnika boravi kod kuće dva tjedna kako bi se u slučaju širenja infekcije koronavirusom među zaposlenima moglo osigurati da posao preuzme ekipa koja nije došla u kontakt s virusom.

Dvije smjene
– Rad u našoj dnevnoj bolnici organiziran je u dvije smjene, kao uostalom i dosad, no novost je da te dvije smjene zajedno s pacijentima koji se u njima liječe, međusobno nemaju doticaja. Redovito se provode mjere higijene prostorija dnevne bolnice. Nema promjene u liječenju, naši multidisciplanirani timovi i dalje rade, najčešće preko Skypea. Nitko ne ide na liječenje bez mišljenja tog tima i oni su okosnica suvremenog i optimalnog liječenja i u ovo doba. I dalje imamo isti broj pacijenata po istim indikacijama za neadjuvantnu terapiju, dakle onu terapiju koja se daje prije operacije s jedinom razlikom da ona sada ne ide u stimulatore granulocitopoeze svaka dva tjedna, zbog većeg rizika, nego je dajemo svaka tri tjedna što je i uobičajeno davanje. Na taj način slijedimo naše i svjetske preporuke onkoloških društava. Kod palijativnih radioterapija nastojimo smanjiti broj frakcija dok kod radikalnih terapija gdje je to moguće, nastojimo povećati dnevnu dozu i smanjiti ukupan broj dolazaka, ističe prof. dr. Belac Lovasić.
Pandemija koronavirusa u ovom je trenutku zapravo povećala broj onkoloških bolesnika koji se liječe u riječkoj Klinici za radioterapiju i onkologiju. Razlog tome je, kako tumači prof. dr. Belac Lovasić, što se uz aktualnu epidemiološku situaciju dogodio potres u Zagrebu pa su pacijenti, pretežito iz Istre, ali dijelom i s našeg područja, koji su se liječili u Kliničkoj bolnici Dubrava i u Klinici za tumore KBC-a Zagreb došli u Rijeku kao najbliži centar. Osim pacijenata koji gravitiraju riječkom području, ovdje se liječe osobe koje su bile na radu u inozemstvu. To je u prvom redu Italija i Austrija, a u Rijeci se liječi i nekoliko pacijenata koji su se ranije liječili u Turskoj, ali i jedan pacijent koji se liječio u Južnoj Koreji gdje je i radio.
– De facto, sada imamo više terapija kad je u pitanju broj bolesnika nego što smo ikad imali.

Savjeti – elektronički
Kad je riječ o samom radu klinike, jako smo ojačali naš elektronički dio rada, imamo elektroničko savjetovanje, kako bolesnika, tako i obiteljskih liječnika. Svaki dan imamo zaduženog jednog liječnika na tom području od 9 do 15 sati. Od ravnateljstva smo za savjetovanje dobili i mobitel pa nam se liječnici i pacijenti sada javljaju telefonski i mailom.
Osobno sam jako ponosna na činjenicu kako smo jedna od nacija koja se u ovoj situaciji uspjela brzo digitalizirati i prilagoditi svemu. Na našoj klinici popriličan je broj savjeta koje dajemo upravo na taj način. Omogućili smo tako svim onim bolesnicima koji su operirani i liječeni prije pet i više godina, da ne moraju dolaziti na kontrole, ako su dobro i nalazi su im u redu. Umjesto toga nam se jave i pošalju nam nalaze i mi im odgovorimo. Svi modusi su mogući i to sve smanjuje mogućnost dolazaka i kontakata, ističe prof. dr. Belac Lovasić.
O mogućim posljedicama pandemije koje bi se mogle odraziti na broj novooboljelih od raka, prof. dr. Belac Lovasić kaže da sve ovisi o tome koliko će pandemija trajati.
– Ono što sada znam je da svima onima za koje znamo da su onkološki bolesnici, uspijevamo pružiti odgovarajuću skrb kao da nema pandemije. Ono čega se bojim jest da nam se možda novi, potencijalni bolesnici koji možda i ne znaju da su bolesni, neće pravovremeno javiti iz straha od napuštanja kuće, dolaska na pregled u bolnicu ili zbog nemogućnosti da u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti naprave osnovne pretrage na temelju kojih bi se uopće moglo posumnjati na zloćudnu bolest.
 

Odgađanja ne smije biti

Ne smijemo zaboraviti da druge bolesti, pa tako i onkološke, nisu nestale zato što se pojavio COVID-19. Osim toga smrtnost od onkoloških bolesti zbog neliječenja ili neodgovorajućeg liječenja, može biti veća od smrtnosti uzrokovane COVID-19. Važno je naglasiti činjenicu da se na mjesečnoj razini u Hrvatskoj prosječno dijagnosticira 2.000 novih slučajeva karcinoma. Svako značajnije odgađanje, bilo od bolesnika, bilo od samog zdravstvenog sustava, moglo bi rezultirati značajnim pogoršanjem ishoda onkološkog liječenja. Trenutačno je situacija optimalna, pacijenti se zbrinjavaju i dobivaju dijagnostičku potporu koja ide uz određeni stadij bolesti. No, produljenjem ove situacije, pogoršanja ishoda mogu se dogoditi. Hrvatsko onkološko društvo ima stav da su sadašnji, ali svi budući onkološki bolesnici prioritet zdravstvenog sustava, osobito u vrijeme pandemije. Naša sposobnost zbrinjavanja i naša pažnja i u ovim specifičnim vremenima pandemije mora ostati na optimalnoj razini kad je riječ o onkološkim bolesnicima, a individualizacija pristupa onkološkom bolesniku mora biti značajnija nego ikad prije, kako bismo zadržali sve dobro što smo dosad postigli, poručuje prof. dr. Belac Lovasić.