Bilosnić: Ovo djelo je od epohalnog značaja za arheologiju u Hrvatskoj

Ministarstvo kulture nije za ovaj problem pokazalo nikakav interes odbivši pomoći tiskanje ove knjige. A baš bi ono zajedno sa Ministarstvom znanosti trebalo pokazati interes za ovo djelo jer je ono od epohalnog značaja za arheologiju u Hrvatskoj. Jednako tako ljudi iz lokalne samouprave o čijem prostoru u knjizi i govorim nisu došli na njezino predstavljanje iz političkih razloga

U izložbenoj je dvorani Znanstvene knjižnice Zadar jučer u podne svečano predstavljena nova, 101. knjiga Tomislava Marijana Bilosnića. Riječ je bila o knjizi “Ahilej u virovima Vrtoloma” koju je poznati zadarski publicist i književnik napisao u koautorstvu s književnikom Igorom Šipićem. Pored autora u predstavljanju su knjige pred brojnom publikom sudjelovali Miro Grubić, ravnatelj Znanstvene knjižnice Zadar i dr. sc. Zdenko Brusić, profesor Odjela za arheologiju zadarskog Sveučilišta. Knjiga je objavljena u nakladi “Udruge 3000 godina Za dar”, njezino je izdavanje pomogla i Zadarska županija, te je knjiga i predstavljena povodom proslave Županijskih dana.
– Bilosnić je još 2000. godine u Zadarskom listu pokrenuo serijal “Troja, mitovi, legende i stvarnost”, iz čega su proizišle četiri njegove knjige: “Nin u središtu mitskoga carstva”, “Caska dio Atlantide”, “Odisej sa zadarskih otoka” i “Polifem iz Manite peći”. Ovo je peta knjiga iz tog serijala koji je izazvao zapažen interes velikog broja znanstvenika širokog spektra, kazao je predstavljajući novu Bilosnićevu knjigu Grubić naglasivši kako se njegovim tezama argumentiranom planimetrijskom studijom pridružio znanstvenik Igor Šipić.
– Bilosnić je na znanstveni način pokazao kako je na ljubačkoj poziciji postojao stariji i važniji grad od Troje. Knjiga “Ahilej u virovima Vrtoloma” zanimljivija je jer se Bilosnićevim hipotezama pridružio znanstvenik Šipić pretvorivši ih u teoriju.
Bilosnić je u svom izlaganju kazao kako je izdanje knjige sufinancirala Zadarska županija:
– Ministarstvo kulture nije za ovaj problem pokazalo nikakav interes odbivši pomoći tiskanje ove knjige. A baš bi ono zajedno sa Ministarstvom znanosti trebalo pokazati interes za ovo djelo jer je ono od epohalnog značaja za arheologiju u Hrvatskoj. Jednako tako ljudi iz lokalne samouprave o čijem prostoru u knjizi i govorim nisu došli na njezino predstavljanje iz političkih razloga.
Istaknuvši kako je svojim serijalom o Troji i ovim prostorima pokrenuo zlatnu groznicu za zadarskim arheološkim prostorom Bilosnić je rekao kako knjiga nudi odgovore na pitanja poput onih o tomu treba li ovdje tražiti ostatke prvog čovjeka u Europi, jesu li Trojanci preci Ilira, dolaze li Korinćani s Kvarnera, kriju li se na Pagu groblja ahejske vojske…
Profesor Brusić koji je vjerojatno svojim sudjelovanjem čitavom događaju trebao dati znanstveni legitimitet kazao je kako su arheolozi poput nevjernih Toma i ne vjeruju pričama dok na neki lokalitet ne “stave svoju ruku”, te je predstavio arheološka nalazišta na širem zadarskom području od starijeg kamenog doba do osvita povijesnog doba. Pritom su kao posebno zanimljivi predstavljeni artefakti iz pećine Vlakno na Dugom otoku, zahvaljujući Brusićevim istraživanjima odnedavno poznatom i značajnom pretpovijesnom lokalitetu.