Banke režu minuse i nude – nove kredite

Korona je još tu, ali korona-mjere polako istječu, barem one koje se tiču financijskog sektora. Na početku pandemije i u lockdownu banke su odobravale moratorije na kredite na tri do šest mjeseci. Ti moratoriji još traju, a za neke sektore, poput turizma, banke su dale i dulje počeke, do godine dana.
Trenutno se čeka stav europskog regulatora, hoće li se moratoriji moći dodatno produljiti na zahtjev klijenta ili će banke ipak staviti točku na ovu situaciju te polako krenuti u naplate. Tek kada isteknu moratoriji i kada se krediti ponovno počnu naplaćivati, znat će se stvarno stanje koliko je građana i tvrtki »isplivalo« iz krize, a koliko ih je ostalo bez posla, bez primanja ili umanjenih primanja i srozanog standarda.
Stanje ekonomije nije bajno, tonemo u recesiju, i ako se uskoro ne desi zaokret – a toliko se priča o investicijama iz EU fondova – ne da neće biti odskočne daske, nego je pitanje i kako će se financirati tekući proračunski izdaci i korona-mjere. Sada dakle više nije pravo pitanje dokle će država nešto plaćati i do kad će se obveze odgađati, jer je jasno ne može unedogled, nego znaju li država, banke i poslodavci stvoriti temelje za novi rast. Badava će biti sve mjere i njihova prolongacija, ako ne krene zapošljavanje; uzalud subvencije i pomoć, ako se već iduće godine neće imati iz čega plaćati. Proračunska rupa sve je veća, javni dug opasno raste, usmjeren zasad samo u socijalu, a premalo u investicije.
Moratorij je na početku pandemije stavljen i na obračun minusa po tekućim računima građana, takozvanim prešutnim prekoračenjima, koje banke »prešutno« – a to znači bez da klijenta pitaju – odobravaju u visini do tri prosječne plaće.

Prešutna prekoračenja
Kada klijent jednom počne koristiti minus, najčešće ga koristi trajno, iako takva vrsta kredita – a minus je kredit – nije predviđena za trajno korištenje zbog visokih kamata. Banke i inače ažuriraju minuse, jednom ili dva puta godišnje, pa ako je nekome plaća pala, kroz neko vrijeme smanji se i minus. I sada, u korona-krizi, klijentima kojima su prihodi obustavljeni ili smanjeni, po isteku moratorija banke će izračunavati novo dopušteno prekoračenje. Ako iznos prekoračenja koji se koristi premašuje novi dozvoljeni limit, banke će od klijenata tražiti da vrate razliku. To znači da će građani koji su u minusu, odnosno koji koriste prešutno prekoračenje, a limit im bude smanjen, morati u vrlo kratkom roku nadomjestiti razliku (ako postoji), koja može iznositi i više tisuća kuna. Npr. nekome je plaća bila 7.000 kuna, prešutno prekoračenje 21.000, te ga je klijent i koristio, no u korona-krizi plaća se smanjila na 5.000 kuna, pa će novi dozvoljeni minus biti 15.000, što znači da će 6.000 kuna trebati automatski namiriti. Dio banaka već je krenuo u ova ažuriranja, te klijentu koji se nađe u ovakvoj situaciji, a nema sredstava da razliku sam namiri, odobrava – novi kredit. Minusi po tekućim su inače najskuplji krediti, kamate im idu i do devet posto. To je jako puno u ovoj eri niskih kamata, gdje su bankama izvori vrlo povoljni: na štednju gotovo da i ne plaćaju kamate, a i inozemni izvori financiranja vežu se uz nikad niži euribor. Dakle, refinanciranje ovog kredita novim bilo bi sada čak i isplativo kada bi banke za tu svrhu nudile kredite s nižim kamatama, u biti tržišne kamate, jer su tržišne kamate sada jako niske. No, kako saznajemo, novi kredit namijenjen zatvaranju minusa neke će banke ponuditi – uz istu ili tek malo manju kamatnu stopu.

Korekcija »na niže«
Tako u Zagrebačkoj banci kažu da će »u slučaju smanjenja iznosa ili ukidanja prešutnog prekoračenja klijenta o tome obavijestiti minimalno 30 dana ranije te mu ponuditi obročnu otplatu umanjenog ili ukinutog iznosa na 12 mjesečnih anuiteta, uz primjenu kamatne stope koju je klijent imao ugovorenu za korištenje prešutnog prekoračenja.« Ne navode u odgovoru kolika je to kamata, no na web stranici banke piše da kamata na prešutno prekoračenje iznosi 8,83 posto. U Zabi nadalje ističu da su svim klijentima kojima je radi utjecaja pandemije odobren moratorij po postojećim kreditima u banci omogućili produženje prešutnog prekoračenja u istom iznosu na rok od šest mjeseci, neovisno o smanjenju ili izostanku redovnog primanja/plaće. Klijentima koji nisu u mogućnosti otplaćivati obveze po postojećim kreditima ili mjesečne anuitete ukinutog prešutnog prekoračenja, banka nudi mjere olakšanja otplate.
U Erste banci kažu da su još sredinom ožujka donijeli odluku o prolongaciji dopuštenih prekoračenja građana po tekućim računima, koji su dospijevali do kraja lipnja, i to na dodatnih tri do šest mjeseci, pod istim uvjetima koji su vrijedili i do tada. Istekom prvih prolongacija, još sredinom srpnja, Erste banka je ponovno započela s primjenom standardnih i redovnih uvjeta prilikom (re)odobravanja prešutnih prekoračenja.
– U slučaju odluke o ukidanju ili korekciji iznosa prešutnog prekoračenja na niže, što ne mora biti i nije uvijek slučaj prilikom reodobravanja, banka klijente o tome obavještava najmanje 30 dana prije efektivnog umanjenja ili eventualnog ukidanja prešutnog prekoračenja. U takvim situacijama banka klijentima nudi mogućnost otplate iskorištenog iznosa prekoračenja kroz 12 mjesečnih obroka. Kratkoročni kredit za refinanciranje odobrava se u stopostotnom iznosu iskorištenog prekoračenja, uz kamatnu stopu od 7,5 posto, a za ugovaranje ove vrste refinanciranja ne naplaćuje se naknada, kažu u Ersteu. Kod njih je dakle kamata na kredit koji služi za zatvaranje dijela ili cijelog minusa, ovisno koliko klijentu treba da bi udovoljio novoj ponudi, ipak nešto niža od kamate na minus, koja, saznajemo u nastavku, iznosi 8,83 posto, odnosno tolika je od 1. srpnja, dok je prije toga bila i viša: 9,09 posto.

(Nije) za plakati
U RBA su samo kratko naveli da prešutna prekoračenja trenutno ne smanjuju, osim ako to njihovi klijenti sami ne zatraže, a slično su odgovorili i u PBZ-u koji također nije započeo s obnavljanjem prekoračenja sukladno prosjeku primanja, odnosno još uvijek je na snazi Covid mjera kojom su prekoračenja zadržana u istom iznosu. U OTP banci kažu da klijenti mogu tražiti produljenje već ugovorenih moratorija, a konkretno u slučaju smanjenja dozvoljenog prekoračenja po tekućem računu, ako klijent u roku od 30 dana nije uspio smanjiti iznos iskorištenog prekoračenja na razinu novo-najavljenog ažuriranog iznosa odobrenog prekoračenja, banka će automatizmom odobriti kredit za otplatu te razlike. Kredit se odobrava na rok od 12 mjeseci, bez dodatnog troška, zaključuju. O visini kamata ne govore. HPB na upit nije odgovorio.
Može se zaključiti da je minus po tekućem takva vrsta kredita za kojom ne treba plakati: kamate su najveće, naplaćuju se mjesečno, a godišnje, ovisno o iznosu korištenog prekoračenja, sežu do više stotina kuna. To je kredit u koji se lako uđe, a teško iz njega izlazi. Iskoristi se jednom, a poslije se samo plaća. U tom smislu, prava ga se blagodat riješiti. No, sve bi to tako i bilo, kada bi sam klijent o tome odlučivao u uvjetima idealnijim od ovih sada, gdje ljudi ostaju bez posla, primanja, a financijske konstrukcije se ruše…

Moratorij poslije moratorija
Ističu uskoro i moratorij na ovrhe, stare blokade ponovno će se aktivirati, a strahuje se od naleta novih, nastalih u vrijeme korona-krize. Zbog moratorija, ovrhe u trenutku nastanka nisu slane građanima, ali kod javnih bilježnika čekaju »u pripravnosti«. Iz Fine su nedavno priopćili da velikih odstupanja u ukupnom broju ovrha u odnosu na lani ne bi trebalo biti. No, činjenica da će stići odjednom sugerira da će ljudi pretrpjeti još jedan šok, nakon niza šokova raznih predznaka koje trpe u korona-svakodnevnici. I tu je opcija »moratorija poslije moratorija« jer se pregovara o daljnjem modelu pomoći blokiranima koji će se vjerojatno svesti na to da će dio ovrha krenuti odmah, a dio opet biti – prolongiran.

NUŽNO ZLO
Minus po tekućem takva vrsta kredita za kojom ne treba plakati: kamate su najveće, naplaćuju se mjesečno, a godišnje, ovisno o iznosu korištenog prekoračenja, sežu do više stotina kuna. To je kredit u koji se lako uđe, a teško iz njega izlazi. Iskoristi se jednom, a poslije se samo plaća

(NE)ISPLATIVO REFINANCIRANJE
Refinanciranje ovog kredita (minusa) novim, bilo bi sada čak i isplativo kada bi banke za tu svrhu nudile nove kredite s nižim kamatama, tržišnim, no novi kredit namijenjen zatvaranju minusa neke će banke ponuditi – uz istu kamatnu stopu

Nije im u interesu
Bankama je pala dobit, i to za oko 50 posto, no kamate na štednju su oko nule, a prosječne kamate na kredite oko 4,5 posto, i to bez skupih revolving kredita. Kako je novih kredita sve manje, jer je sve manje i kreditno sposobnih klijenata, onda banke ubiru maržu prije svega na starim kreditima koji se još redovno otplaćuju. Minusi su tu vrlo izdašan i stabilan izvor prihoda, pa bankama ustvari nije u interesu da ih se rješavaju. A ako već moraju, jer redovni priljevi klijenta više ne podržavaju ranije odobrenu razinu, onda će to barem nadomjestiti – jednako skupim kreditom.