Ardura sedam godina brodi klapskim morem

Klapsko pjevanje kod nas se sve više prepoznaje kao naš izvorni i specifični način a capella pjevanja te s vremenom postaje brend. U medijima je sve više zastupljen te se prožima i kroz zabavnu glazbu mediteranskog duha ali, naravno, u granicama glazbenog ukusa i izvedbe, no u svemu tome treba naći dobru mjeru, napominje Habuš
Posljednjih godina klapska pjesma dobila je zasluženo mjesto u medijima i na domaćoj estradi. Tome su zasigurno pridonijeli festivali zabavne glazbe, kao što je Splitski, a osobito Omiški gdje je ljepota klapskog pjevanja prikazana u svoj veličini.
Na zadarskom klapskom nebu posebno mjesto zauzima muška klapa “Ardura”. Mario Smoljan (prvi tenor), Marko Žorž i Dražen Habuš (drugi tenori), Vjekoslav Šuljić (bariton), Ivica Prtenjača (bas, bariton), Marijan Muščat i Ivan Košta (prvi basovi) te Petar Bavčević (drugi bas), članovi su klape koja zahvaljujući upornosti i predanosti u radu upješno brodi klapskim morem.
Muška klapa “Ardura” osnovana je 2003. godine s ciljem očuvanja i promicanja klapskog (a capella) pjevanja, kao djela dalmatinske kulturne baštine. Njeni osnivači su Petar Bavčević, Ivica Prtenjača i Mario Smoljan. Naziv Ardura dao je Petar Bavčević, od milja zvan Pjer, a označava odsjaj sunca u moru pri zalazu.
O radu i planovima klape razgovarali smo s njenim voditeljem, Draženom Habušom.
Prvi omiški finale
– Od osnutka do danas, kroz klapu je prošlo četiri do pet članova. Jedan od problema koji smo imali je upravo mijenjanje članova. Klapa se navikne na jedan određen stil rada, točno se zna tko što pjeva te kakav je repertoar i onda ti kaže jedan od pjevača da odlazi, što uvjetuje onda promjenu, katkad i pjesama i određenih dionica. Vođenje klape preuzeo sam 2009. godine, a do tada pjevao sam dugi niz godina u klapi “Dalmati” iz Zagreba, iz koje su ponikli Bruno Vučković i Đani Stipaničev, navodi Habuš.
U svom dosadašnjem radu klapa bilježi mnoge zapažene nastupe kao što su nastupi na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, gdje nastupaju svake godine od osnutka, a ove godine prvi put su se našli u finalu. Nadalje, Ardura je nastupala na manifestaciji “Glasi baštine” koja promiče pjesme zadarskog kraja te je dio projekta Hrvatska priča, a održala se u samostanu Sv. Duje na otoku Pašmanu.
– Godine 2004. svojim smo nastupom upotpunili i obilježili prezentaciju Zadarske županije u projektu Eko-Etno na zagrebačkom velesajmu. Sudjelovali smo na Festivalu klapa “Školjka” u Pakoštanima, gdje smo 2009. godine osvojili zlato, a 2010. srebro od strane žirija. Od festivala zabavne glazbe nastupili smo 2009. godine na “Melodijama hrvatskog juga” u Opuzenu gdje smo osvojili drugu nagradu žirija, a nastupit ćemo i ove godine s pjesmom Ante Sikirića “Srce ispod jakete”, navodi Habuš.
Klapa “Ardura” nastupit će na festivalu u Neumu s pjesmom “Mi smo ljudi kamena i mora” Pere Picukarića koji je autor teksta, a glazbe Dražen Žanko. Članovi klape zapjevali su s Draženom Žankom na ovogodišnjem 50. jubilarnom Splitskom festivalu te su sudjelovali na smotri klapa u Sv. Filip i Jakovu, Privlaci, Benkovcu.
– U Skradinu je naš Pjer dobio nagradu za najboljeg basa. Najdraži nam je ulazak u finalnu večer festivala u Omišu, što je veliki poticaj i motivacija za budući rad i djelovanje. Na omiškom festivalu nastupilo je 50-ak klapa u polufinalnim izlučnim večerima, koje su se održale dva tjedna prije finala. Prema mišljenju žirija, u finale je ušlo 12 muških klapa među kojima smo bili i mi, naravno u večeri finala muških klapa, pojašnjava sugovornik. Konkurencija u Omišu je bila iznimno jaka. U finalu nastupile su vrhunske klape kao što su Pivači KUD-a Cambi, Gardelin iz Zagreba, Pingmentum iz Buzeta, Adrion iz Makarske i drugi.
– Nastupili smo prvi s pjesmama “Dragi, dragu ostavljaše” i “Nemoj vilo, nemoj draga” što je i prilično velika odgovornost, jer pjevate prvi, navodi voditelj “Ardure”.
Izvorna glazba ušla u zabavnu
Habuš kaže da je u proteklih 15-ak godina klapsko pjevanje postalo popularnije i zastupljenije u medijima.
– Klapsko pjevanje kod nas se sve više prepoznaje kao naš izvorni i specifični način a capella pjevanja te s vremenom postaje brend. U medijima je sve više zastupljen te se prožima i kroz zabavnu glazbu mediteranskog duha, ali naravno u granicama glazbenog ukusa i izvedbe, no u svemu tome treba naći dobru mjeru, napominje Habuš.
Tekstove članovi klape nalaze u izvornim dalmatinskim napjevima. Maestro Dinko Fio i legendarni znalac i stručnjak Ljubo Stipišić-Delmata dugi niz godina zapisivali su stare dalmatinske napjeve po otocima, priobalju i cijeloj Dalmaciji, naravno i drugi hrvatski istaknuti klapski voditelji i stručnjaci.
– U to vrijeme nije bilo mobitela ili diktafona pomoću kojih bismo zapisivali napjeve, već bi uzeli kazetofon, uključili snimanje zvuka, stvarali tonske zapise i poslije notno zapisivali, što je iznimno zahtjevan posao. Svim tim našim majstorima treba skinuti kapu, kazuje Habuš.
Ono što iznimno dobru klapu čini vrhunskom je, prema mišljenju sugovornika, da klapa ima fuziju. To je zvuk koji klapa zajednički izvodi. Nadalje, važno je da ima dinamiku izvođenja, intonaciju, ritam, ujednačene dionice i drugo.
– Pjesma treba biti dovedena do što boljeg izvođenja, zbog toga treba nastupati i vježbati pjevanje na mikrofonima, što nam smotre i ostali nastupi omogućuju. Na probama uvijek razgovaramo o pjesmi koju uvježbavamao i svaki od nas ima svoje viđenje i mišljenje o njoj. To je moj način rada, kao voditelja naše klape, a naravno da završnu riječ uvijek moram odrediti ja kao voditelj, naglašava Habuš.
Na festivalima i smotrama čalanovi klape uvijek nastupaju odjeveni u tradicionalna dalmatinska odijela.
– Odjela smo sami financirali, no ako ima ljudi dobre volje željni nam financijski pripomoći.
Planovi Ardure su nastavak s probama, sudjelovanjem na brojnim koncertima, zabavnim ili klapskim. Već u rujnu počinju pripreme za omiški festival, koji je zasigurno kruna klapskog pjevanja. Najvažnije je, kako je istaknuo Habuš, da prođu audiciju i pokušaju ostvariti što bolji rezultat u finalu.
Koncerata treba biti i nakon ljeta
– Želja nam je izdati nosač zvuka-CD koji bi bio kombinacija a capelle te nekoliko pjesama našeg dalmatinskog zvuka uz pratnju gitare i klavira, obrađenih u klapskom duhu. Volio bih, također, da se događanja u gradu Zadru, glede smotri klapa i klapskih koncerata nastave tijekom jeseni, kad su noći još uvijek ugodne. Koncerti se mogu organizirati na otvorenom, a naš grad vrvi predivnim akustičkim prostorima u staroj jezgri koje bi trebalo maksimalno iskoristiti. Da se tako nešto organizira u Zadru, siguran sam da bi se odazvalo dosta klapa. Puno je događanja i smotri tijekom ljeta, a jesen i zimu bi trebalo iskoristiti za koncerte na zadovoljstvo publike i klapa, navodi Habuš dodavši da koncerti imaju i odgojnu ulogu, jer se u današnje naraštaje udahnjuju ljubav prema klapskoj glazbi, ali i sposobnost da kvalitetnu glazbu mogu prepoznati.
Klapska pjesma u posljednjih 40 godina doživjela je svoj procvat kroz stalna uzdizanja i usavršavanja. Dragulji klapskog pjevanja – DC, Lučica, Šibenik, Maestral, Ošjak, Trogir i ostale znamenite muške klape i njihovi voditelji, udarili su temelje i udahnule pozitivno ozračje za buduće mlade klapske pjevače.
– Treba spomenuti svakako žensko klapsko pjevanje, tu su naše legendarne “Zadranke”, a i puno dobrih ženskih klapa koje se polako uzdižu u vrhunac klapskog pjevanja, kazuje Habuš.
Tjedno članovi “Ardure” vježbaju dvaput, a ima klapa koje i po tri puta tjedno. Sve to zahtijeva veliki trud i odricanje, ali i ozbiljan pristup radu.
– Koliko sam predan klapi to prije svega ovisi o mojim drugim obvezama i poslu, a svojoj obitelji sam zbog toga neizmjerno zahvalan, jer mi pružaju veliku potporu i strpljenje za moj rad. Uvijek je bilo potrebe za mladim klapskim pjevačima koji će biti voljni nastaviti tradiciju izvorne dalmatinske pjesme. Dok god bude mladih pjevača, nema straha za budućnost klapskog pjevanja, zaključuje na kraju Dražen Habuš.

Ardura

Ardura je dalmatinska riječ, koju koriste ribari kako bi opisali svjetlucanje mora noću, fosforesciranje mora, koje najčešće nastaje kao odraz svjetla na ribama i mikroorganizmima na površini mora.

Probe u kampusu

Članovi “Ardure” od Sveučilišta su dobili prostor u sklopu kampusa gdje mogu vježbati, na što su im neizmjerno zahvalni.
– Najidealniji prostor za vježbanje je onaj koji nije preakustičan, kako bi se glasovi pjevača mogli jasno čuti, odnosno kako bi se mogla čuti svaka falinga.
Svaka proba traje oko sat i pol te započinje upjevavanjem kroz pjesme i dionice. Važno je da svaki glas nauči svoju dionicu u pjesmi i da bude što sigurniji.
– Probe koje održavamo su sekcijske i zajedničke. Tijekom tih sat i pol radimo na fuziji, dinamici, intonaciji, uzimanju dahova i ostalim elementima koji su vezani za izvođenje klapske pjesme, kazuje voditelj “Ardure”.