Apel (grado)načelnicima: Dajte novac za vatrozaštitu

Sezonsko vatrogastvo financira se iz državnog proračuna u 50-postotnom iznosu, dok drugu polovicu potrebnog novca osiguravaju jedinice lokalne samouprave, no ta sredstva ove godine kasne
Iako protupožarna sezona službeno započinje s početkom lipnja, zadarski su vatrogasci, kao i svake godine, i organizacijski i tehnički spremni za sve zadatke na zaštiti i spašavanju od požara koji ih očekuju tijekom ljetnih mjeseci.
S obzirom na dugotrajno kišno razdoblje velikih požara ne bi trebalo biti do sredine lipnja, predviđa Željko Šoša, zapovjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije i Javne vatrogasne postrojbe grada Zadra, te navodi kako je opremljenost vatrogasnih postrojba na području Zadarske županije zadovoljavajuća.
Stižu sezonci
– U Javnim vatrogasnim postrojbama na području Zadarske županije opremljenost je dobra, dok u pojedinim DVD-ima ima nejednakosti, pa je tako u nekima poput Paga stanje s tehnikom odlično, dok u “mlađim” DVD-ima, kao što je ono u Smilčiću, nedostaju i naprtnjače, kaže Šoša, te ističe kako financijskih sredstava za vatrozaštitu uvijek nedostaje.
Sezonsko vatrogastvo financira se, naime, iz državnog proračuna u 50-postotnom iznosu, dok drugu polovicu potrebnog novca osiguravaju jedinice lokalne samouprave, no ta sredstva ove godine kasne. Stoga zapovjednik Šoša apelira na općinske načelnike i gradonačelnike da izdvoje zakonom predviđena sredstva jer novac uložen u vatrozaštitu se uvijek višestruko vraća.
Na području županije je, inače, između 400 i 500 operativnih vatrogasaca, a tijekom ljetnih mjeseci bit će zaposleno i 160 sezonskih vatrogasaca koji će biti raspoređeni po Dobrovoljnim vatrogasnim društvima i Javnim vatrogasnim postrojbama kojih je na području Zadarske županije četiri. Za nadolazeću sezonu, uz vozni vatrogasni park, koji je odnedavno obogaćen za još jedno vozilo, na raspolaganju za gašenje požara je šest kanadera i pet zračnih traktora, a zadarski vatrogasci imaju i dva broda, jedan za gašenje vatre i drugi za prijevoz ljudi.
– Bez obzira na teško materijalno stanje, zadarsko je vatrogastvo odlično organizirano, a jedan od razloga što na zadarskom području nije bilo katastrofalnih požara nalazi se i u činjenici što se na svaku dojavu o požaru na teren izlazi sa što većim snagama, navodi dalje Željko Šoša.
Od početka ove godine na zadarskom je području bilo između 250 i 300 vatrogasnih intervencija, što je za jednu trećinu manje nego prošle godine.
Posljednjih godina porastao je značajno broj tehničkih intervencija koje odrađuju vatrogasci, a odnose se na pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama. Tako osim učestalog pomaganja prilikom prometnih nesreća, vatrogasce i sami građani pozivaju u pomoć u raznim situacijama.
Skidaju prstenje
– Pomažemo u slučajevima nesreća, od onih tragičnih gdje se ljudi teško ozlijede prilikom radova u polju, primjerice kad je jednom čovjeku freza zahvatila nogu, pa do pomalo bizarnih situacija kada nekome treba skinuti prsten s prsta, a liječnici za to nemaju prikladan alat. Spašavamo i životinje, kad pas upadne u jamu ili kad mačka ne može sići s visoke krošnje. Nedavno smo imali i poziv kad se u jednom dvorištu pojavila zmija koju je vatrogasac ulovio i vratio u prirodu, kaže Šoša, navodeći da Javna vatrogasna postrojba grada Zadra ima i tim ronioca, te je i na taj način proširila aktivnosti vezane uz zaštitu i spašavanje ljudi i imovine, a uz Primorsko-goransku, Vatrogasna zajednica Zadarske županije jedina u Hrvatskoj ima i potražnog psa, obučenog za spašavanje iz ruševina.
– S obzirom da protupožarna sezona traje od 1. lipnja do 30. listopada, te da je uzrok nastanku požara najčešće ljudski nemar, apeliramo na građane da se pridržavaju zabrane paljenja vatre na otvorenome i da ne poduzimanju radnje koje mogu izazvati požar i ugroziti ne samo imovinu već i ljudske živote, upozorava zapovjednik Šoša, te podsjeća kako se najveći broj požara događa zbog paljenja vatre tijekom radova na polju, pravljenja roštilja na otvorenome ili odbačenog opuška cigarete. U svim ovim opasnim radnjama, pokazuje praksa, prednjače domaći ljudi dok se za turiste može reći da su discipliniraniji.
Na zadarskim otocima problem prilikom terenskog gašenja predstavljaju loše održavani protupožarni putovi, a jedan od razloga tomu su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi.
– Posebnu opasnost vatrogascima predstavlja odbačeno oružje kojega se neodgovorni vlasnici rješavaju bacanjem u prirodu, pa smo tako nedavno naišli na kutiju tromblonskih mina, kaže Šoša, a osvrćući se na pojavu piromana, koji svake sezone diljem Jadrana namjerno izazivaju požare, zaključuje da bi takva nedjela trebalo strože sankcionirati.