ANALIZA HGK Najbolje se posluje s Talijanima i Slovencima, a povećan je izvoz u Japan

Zadarska županija je prošle godine po uvozu i izvozu bila pri samom dnu ljestvice u odnosu na druge županije. S ostvarenih 1.973.047.000 kuna izvoza, što je 1,8 posto od ukupnog ostvarenog izvoza u RH, i 1.912.573.000 kuna uvoza, što je 1,1 posto u ukupno ostvarenom uvozu, u poretku se smjestila samo ispred Virovitičko-podravske, Bjelogorsko-bilogorske, Požeško-slavonske, Šibensko-kninske, Ličko-senjske i Dubrovačko-neretvanske županije.
Pokazala je to stručna analiza podataka o robnoj razmjeni županija s inozemstvom u 2018. godini koju je objavila Hrvatska gospodarska komora, a izradili Sektor za financijske institucije i ekonomske analize i odjel za makroekonomske analize. Analiza obuhvaća vrijednost robne razmjene, položaj županija po pojedinim pokazateljima robne razmjene, najznačajnije partnere u uvozu i izvozu te strukturu robnog izvoza po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. U uvodnom dijelu pojašnjeno je kako je robni izvoz makroekonomska kategorija koja potiče rast proizvodne i zaposlenosti temeljen na inozemnoj potražnji koji je jako bitan za male ekonomije poput Hrvatske, u kojima je domaće tržište ograničeno malim brojem stanovnika i njihovim niskim ili umjereno visokim standardom.
Navedeno je kako vrijednost izvoza direktno utječe na visinu BDP-a te da je u konačnici ipak viša razina izvoza jedan od bitnih čimbenika rasta gospodarstva. Kao bitan naveden je i saldo robne razmjene i njegov utjecaj na kretanje BDP-a jer pozitivan saldo potiče rast BDP-a, dok ga negativan saldo, odnosno deficit, usporava.
Istaknuto je kako je hrvatsko gospodarstvo godinama obilježavala niska razina robnog izvoza koja se kretala na razini od oko 20 posto BDP-a te da se situacija značajno promijenila nakon ulaska u Europsku uniju. Udio je prošle godine porastao na 28,2, što je više nego u devet drugih zemalja članica, no razina hrvatskog robnog izvoza ipak znatno zaostaje za ostalim zemljama s kojima se najčešće uspoređuje.
Porasla robna razmjena
Što se županija tiče, navedeno je kako su one koje ostvaruju veću razinu robnog izvoza u pravilu razvijenije. Statistički podaci za 2018. godinu pokazali su da je robna razmjena i nadalje snažno koncentrirana na grad Zagreb i manji broj županija. Tako prvih pet županija čine 53,3 posto ukupnog izvoza, a prvih deset čak 72,1 posto. Koncentracija kod uvoza je čak izraženija kod prvih pet županija i iznosi 71,6 posto ukupne vrijednosti uvoza, a prvih deset čak 83,3. Postoji i značajan dio regionalno neraspoređenog dijela vanjskotrgovinske razmjene, kod izvoza 12,7, a kod uvoza 8,1 posto. Jedanaest županija ostvaruje veću vrijednost izvoza od uvoza, a Sisačko-moslovačka županija ima najveći vanjskotrgovinski suficit.
Ukupan izvoz ostvaren lani u Hrvatskoj u kunama iznosi 107.913.440.000, a uvoz 176.215.726,000. U kontinentalnom dijelu zemlje ostvareno je 77.464.633.000 kuna ili 71,8 posto izvozom, a 138.017.458,000 kuna ili 78,3 posto uvozom.
Županije u jadranskom dijelu zemlje ostvarile su 16.713,982.000 kuna izvozom, a 23.837.816,000 uvozom.
Što se tiče djelatnosti u izvozu za Zadarsku županiju, najznačajnijom se pokazala prerađivačka industrija na koju otpada 62,7 posto ukupnog izvoza, a slijede poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo koji su zastupljeni s 32,9 posto. I dok kontinentalni dio Hrvatske najviše posluje sa Njemačkom, pa Italijom i Slovenijom, u jadranskom dijelu broj jedan je Italija, potom Slovenija i Njemačka, što vrijedi i za Zadarsku županiju.
U 2012. godini iz ovee županije izvezena je vrijednost robe od 167.968.000 eura, a uvezeno u vrijednosti od 142.548.000 eura. Narednih šest godina zabilježen je značajan rast, a statistike pokazuju kako je lani izvezeno 265.817.000 eura robe, dok vrijednost uvoza iznosi 257.829.000 eura. Udio izvoza Zadarske županije u RH 2012. iznosio je 1,7 posto, 2015. dosegao je 2,00 posto, a 2018. pao je na 1,8 posto. Udio uvoza Zadarske županije u RH 2012. je bio 0,9 posto, a lani 1,1 posto.
Najviše se izvozi u Italiju
Najveća vrijednost izvezene robe zabilježena je prema Italiji i ona je 2017. godine iznosila 357.849.000 kuna, što je 20,1 posto ukupnog izvoza, a 2018. Iznosila je 376.260.000 kuna, što je bilo 19,1 posto ukupnoga izvoza u tu zemlju. Slijedi Slovenija u koju je iz Zadarske županije i prošle i pretprošle godine izvezeno oko 17 posto ukupno izvezene robe, a potom Njemačka gdje se u zadnje dvije godine izvozilo oko 14 posto ukupno izvezene robe. Na četvrtom mjestu je Japan u koji se od ukupnog izvoza zadnjih dvije godfine iz naše županije odvezla vrijednost koja se u postocima kreće oko deset posto. Poslovni partner broj pet koji se prošle godine zadarskim gospodarstvenicima i pokazao za pet je Francuska. Za razliku od 2017. kad je izvezeno oko 107 milijuna kuna robe ili 5,9 posto ukupnog izvoza, lani je iznos porastao na 172.394.000 kuna, što je udio od 8,9 posto u nacionalnom izvozu. Na šestom mjestu je Češka, a slijede Poljska Austrija, Španjolska, Srbija, BiH, Mađarska i Švicarska.
Prvi prekooceanski poslovni partner Zadaranima je 2017. godine bila Kanada koja se nalazila na 14. mjestu, a ove godine uspostavljena je još bolja suradnja, pa je Kanada na broju 12.
Švicarska je s 13. pala na 16.mjesto, no popravila se suradnja s UK, pa je ove godine na ljestvici suradnje UK na 14. umjesto na 16. kako je bilo lani. Suradnja s Rumunjskom, Grčkom i Danskom zadnje dvije godine je gotovo ista, a s Albanijom je nešto bolja prošle godine u odnosu na godinu ranije. Za tri mjesta na ljestvici top poslovnih partnera u odnosu na 2017. popela se i Kina, a za dva Rusija. Bila je na 21., a prošle godine na 18. mjestu. Na ljestvici od 30 zemalja iza 20. pozicije našle su se u 2017. Crna Gora, Nizozemska, SAD, Bugarska, Portugal, Ukrajina, Australija i Makedonija, dok je ove godine na 30.mjestu SAD. Predzadnja pozicija pripala je Linhenštajnu, a redoslijedom odozdo prema gore nalaze se Bugarska, Ukrajina, Portugal, Nizozemska, Belize, Rumunjska, Crna Gora i Rusija.