Ako kiša uskoro ne padne, Zadar će već u svibnju imati problema s vodom!

Tunel kojim se 60-ih godina prošlog stoljeća isušilo Bokanjačko blato i kojim obično teče rijeka najmanje 1 metar duboka, ovih je dana potpuno suh. Uz to, jedan od bunara gotovo je prazan te bilježi razinu od minus 0,06 metara. U drugom bunaru, u kojem obično ima 16 do 18 metara vode, sada je svega oko 25 centimetara

Iako situacija s vodoopskrbom na području Zadra još nije upalila alarm, kiša neće tako skoro napuniti gradske akumulacije. Direktor zadarskog Vodovoda Hrvoje Patrk kaže kako se trenutačno ne može predvidjeti kakva će vodoopskrbna  situacija biti sljedećih mjesec dana, ali je trenutačno stanje u podzemlju vrlo loše. To potvrđuje i naš jučerašnji obilazak bunara na Bokanjcu. Tunel kojim se 60-ih godina prošlog stoljeća isušilo Bokanjačko blato i kojim obično teče rijeka najmanje 1 metar duboka, ovih je dana potpuno suh. Uz to, jedan od bunara gotovo je prazan te bilježi razinu od minus 0,06 metara. U drugom bunaru, u kojem obično ima 16 do 18 metara vode, sada je svega oko 25 centimetara. Inženjer Svetko Knežević kaže da se pumpe kojima se crpi voda, ponekad gase kako se ne bi povukao zrak.
Čeka se topljenje snijega s Velebita
– Trenutačno crpimo 800-850 l/s, ali je razina vode na nekim crpilištima svega pola metra. Kao što je poznato, lani smo, također zbog suše, imali najveće crpljenje od nekih 1.300 l/s. Uzrok je mali dotok u akumulacije i pojačana potrošnja, osobito zbog zalijevanja vrtova. Međutim, ako ovakvim trendom uđemo u turističku sezonu, moglo bi biti velikih problema, rekao je direktor Vodovoda Hrvoje Patrk.
Gotovo potpuno ispražnjene akumulacije nisu se napunile i zbog toga što se još uvijek nije otopio snijeg na Velebitu. Uz otapanje snijega, trebala bi nekoliko dana padati kiša da dostigne razinu vode u akumulacijama, barem 10 metara, kao u isto vrijeme lani. U protivnom, stručnjaci kažu da bi već u svibnju mogli imati velikih problema s vodoopskrbom. Najgore od svega je da ni meteorološke prognoze ne izgledaju sjajno.
Barem da kiša padne u Lici!
Zadru je najbitnije otapanje snijega i količina padalina u Lici. Koliko će kiše pasti u Lici, posebno je bitno za dvije ponornice koje opskrbljuju glavno crpilište Muškovci. S ovog crpilišta crpi se 70 posto gradskih potreba, dok se 30 posto vode namiruje s izvorišta Bokanjac. Ljeti se dodatno crpi voda iz Zrmanje, ali je već sada jasno da 10 do 20 litara kiše neće popraviti situaciju u akumulacijama jer je za njeno normaliziranje potrebno, dodaje direktor Patrk, više od 100 litara kiše.
Uz sve te nedaće, Zadrane koji žive u višim dijelovima grada posebno plaši ponavljanje prošlogodišnje situacije i otežane opskrbe vodom. Za dvadesetak dana, nastavlja Hrvoje Patrk, trebala bi biti završena ugradnja novih pumpi u mrežu cjevovoda čime bi se dodatno povisio tlak potreban za opskrbu visokih zona Zadra.

Potapanje Bokanjačkog blata

U ovakvim trenucima, kaže inženjer Svetko Knežević, uvijek se aktiviraju razmišljanja o potapanju Bokanjačkog blata kao najsigurnijeg vodoopskrbnog rješenja. Još 1902. izgrađen je vodovod Bokanjačko blato – Zadar (Bunari 1 i 2, crpna stanica kapaciteta 27 l/s, vodosprema Bokanjac kapaciteta 500 m3, tlačni cjevovod od izvora do vodospreme profila 200 mm, dužine 3500 m, magistralni cjevovod od vodospreme do grada, profila 200 mm, dužine 5100 m i  gradska vodovodna mreža profila 125 do 60 mm, dužine 6.040 m) koje je sve do 60-ih godina glavno izvorište Zadra. Zatvaranjem tunela, čije je ravno dno uvale dugo oko 4 km, a široko do 1,5 km, površine 4,92 km2, moglo bi se napuniti vodom do dubine 5 metara, koju donosi povremeni potok Zlokovica i koju izbacuju periodička vrela.

Kraljev: Od kiše neće biti ništa!

Poznati zadarski meteorolog Duško Kraljev kaže da od skorih kiša neće biti ništa. Možda tek kratkotrajni pljuskovi koji ne daju baš svijetlu prognozu glede vodoopskrbe Zadra.
– U veljači i siječnju palo je svega 28 l/m2. Iako je nekoliko dana snijeg bio glavna vijest, zapravo ga je malo napadalo. Za dodatnu ilustraciju, prošle godine je palo svega 510 litara kiše po metru četvornom. Bila je to, u proteklih 40 godina, jedna od najsušnijih godina, a vidimo da se trend nastavlja i ove godine. Stoga očekujemo suho i toplo proljeće te vruća ljeta, rekao je Duško Kraljev dodajući da suša nije samo hrvatski fenomen, nego i sjevernih dijelova susjedne Italije, ali i Austrije. Klimatske promjene, razni efekti, od globalnog zatopljenja do stakleničkih plinova, uzrokovanih ljudskim nemarom i prekomjernom upotrebom fosilnih goriva, na drugoj strani planeta, dodaje Kraljev, uzrokuju velike i katastrofalne poplave.