»20 000 MILJA« Od kartiranja morskih staništa i praćenja periske, do edukacija i eko akcija

»Društvo istraživača mora – 20 000 milja« sa sjedištem u Zadru kojem je primarni interes biologija mora, upoznavanje, istraživanje, očuvanje i zaštita bioraznolikosti šarolikog morskog ekosustava, nije tek samo još jedna udruga u nizu koja djeluje na području Zadarske županije. Naime, Društvo »20 000 milja«, čiji naziv asocira na poznatu knjigu Julesa Verna »20 000 milja pod morem«, djeluje mnogo šire od županijskoga centra. Brojne istraživačke i edukativne radionice ova udruga provodi diljem Hrvatske te je posebno aktivna na otocima i na zaštićenim područjima. Ono što posebno u udruzi ističu, to je da su posljednjih godina aktivni u Crnoj Gori, ali i u drugim susjednim državama.

Postoje već 15 godina
– Društvo postoji već 15 godina, a ideja o osnivanju je došla vrlo spontano od skupine ambicioznih mladih biologa mora i ronioca, među kojima je bio i naš predsjednik Hrvoje Čižmek, koji su htjeli po završetku fakulteta nastaviti raditi sve ono što su imali priliku prethodno činiti u sklopu Udruge studenata biologije »BIUS«, priča dopredsjednica udruge Barbara Čolić dodajući kako je suradnja između Društva istraživača, mora i BIUS-a i dalje snažna.
U ovom Društvu koje okuplja istraživače mora iz svih prirodoslovnih grana, a posebno iz područja biologije, aktivno sudjeluje 15-ak članova od kojih su svi ronioci i biolozi mora.
– Okupljamo raznolik kadar ljudi od profesionalnih biologa, sveučilišnoga osoblja, profesora biologije, dok najveći dio čine mladi ljudi koji su još uvijek studenti Sveučilišta u Zadru ili u Zagrebu, ili mladi visokoobrazovani ljudi koji su fakultet završili u posljednjih nekoliko godina, objašnjava Čolić.
Također, članovi Društva sudjeluju i u brojnim edukativnim aktivnostima, te vode radionice za učenike, izrađuju edukativne alate i sadržaje, ali pišu i edukativne članke i drže predavanja za građane.
– Treba istaknuti kako naši iskusniji članovi obučavaju manje iskusne pa zajedno provodimo razne terenske aktivnosti od kartiranja morskih staništa pa do praćenja stanja naselja posidonije, plemenite periske, ježinaca i drugih brojnih organizama, kaže Čolić, dodajući kako u Društvu vlada prijateljska atmosfera u kojoj se provodi puno vremena i u kojoj se osmišljavaju nove ideje za projekte, ali i za morske avanture i istraživanja.

Široka mreža suradnje
Brojne projekte ovog Društva, koji su uglavnom financirani iz javnih izvora preko natječaja koji se objavljuju za udruge, već godinama financijski podupiru Grad Zadar, Zadraska županija, te Grad Dubrovnik i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
– Neki naši projekti bili su financirani i sredstvima Europske unije, te nastavljamo aplicirati za dodjelu EU sredstava našim projektima, objašnjava dopredsjednica Čolić kazavši kako je pandemija koronavirusa negativno utjecala i na njihovo Društvo kroz brojne odgode, ali i poništavanje skoro svih uobičajenih načina financiranja.
Projekti su gotovo uvijek, kako objašnjava Čolić, u suradnji s drugim udrugama ili dionicama civilnog društva, te se stalno radi na proširivanju mreže partnera i suradnika. Uz sve brojne značajne partnere i javne ustanove tu su Prirodoslovno – matematički fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zadru, Prirodoslovni muzej Dubrovnik, te brojne škole i knjižnice.
– Pored nabrojanih suradnika, posebno želim istaknuti udruge Aurelia i Eko-Zadar iz Zadra, te udruge BIUS i Terra Hub iz Zagreba, MedCEM iz Crne Gore, Deep Blue Explorers s Cresa kao i brojna partnerstva koja smo razvili djelovanjem na Silbi, pa tako svakako treba spomenuti udrugu Silba Environment Art te Društvo za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe, te Silba Vibra i Pokret otoka, oslikava Čolić široku mrežu suradnje.

Volonterski kamp CROpwall
Ljetna škola biologije, odnosno volonterski kamp CROpwall koju Društvo istraživača mora provodi za internacionalne studente u suradnji s britanskom organizacijom »Operation Wallacea« koja ovakve kampove organizira s lokalnim partnerima u još 15-ak zemalja diljem svijeta, projekt je koji »miljaše« zaokuplja većinu godine.
– Na tom kampu godišnje sudjeluje preko 200-tinjak studenata iz cijelog svijeta koji uz naše vodstvo upoznavaju bioraznolikost Jadranskog mora i uče provoditi osnovna istraživanja pod morem, objašnjava Čolić te podsjeća kako su kamp od 2017. godine držali na Mljetu, ali da su ga od 2019. godine prebacili u bliže susjedstvo, na otok Silbu.
Međutim, kako Čolić dalje priča, prošlu 2019. godinu obilježila im je plemenita periska čijim se istraživanjem ovi aktivni udrugari bave već godinama, te su pokrenuli i projekt »Ne KLIMajte perisku (odnosno palasturu)« kako bi pobliže istražili nesretnu pojavu masovnog mortaliteta ovog najvećeg školjkaša u Sredozemlju.
– Ovaj projekt koji je neminovno tužne tematike, potaknuo je brojne građane da se uključe u zaštitu prirode svojim opažanjima i građanskim monitoringom, i moram priznati da smo na to izuzetno ponosni, ističe Čolić.
Također, ovi vrijedni istraživači mora, misle i na ekologiju, te su pokrenuli još jednu veću inicijativu pod nazivom »Zajedno protiv morskog otpada«, pod čijim okriljem provode brojne projekte, te su se kroz ovu inicijativu fokusirali na edukaciju građana o otpadu i na to kako loše navike čovjeka utječu na brojne prizore neuglednih plaža koje su zatrpane otpadom.
– Sve to činimo kroz nekonvencionalnu edukaciju u vidu izložbi fotografija, građanskih akcija čišćenja plaža i podmorja, monitoringa naplavnog otpada, te izradu i postavljanje kanti za sakupljanje naplavnog otpada, kaže Čolić.