»1202.«, sam pisao 12 godina, puno je puta parao, bacao i prepravljao

Zadarski književnik Frane Herenda u utorak 29. lipnja imao je promociju svojih uradaka: slikovnice »1202. Križarska opsada Zadra« i romana »Sedam«, koji je nastavak romana »Soba 909«. S Franom smo razgovarali o njegovim književnim uradcima, književnom stvaralaštvu i dvostrukoj karijeri pisca i farmaceuta.
Na predstavljanju se govorilo o slikovnici »1202. Križarska opsada Zadra«, na kojoj je Herenda počeo raditi na inicijativu zadarskih vrtićkih odgojiteljica, koje su mu predložile da priču prilagodi djeci i pouči ih križarskoj povijesti Zadra.

Prilagođena djeci
– Roman »1202.« objavljen je nakon 12 godina rada. Dvije godine kasnije Neven Divjakinja preveo ga je na engleski jezik, nakon što je dobio pohvale za prvi prijevod »Zlatarevog zlata«, također na engleski. Bio je i jedna od tema Zadar Organ Festivala, započeo je Herenda i dodao kako je slikovnica prilagođena djeci starijoj od osam godina.
– Za likovni dio zaslužan je umjetnik Tomislav Košta. Ilustracije su pomalo stripovske i svima se sviđaju. Mala su umjetnička galerija o povijesti Zadra. Pošto sam događaj nije pozitivan, bilo ga je teško prilagoditi za djecu. Ideja je počela nakon što je izašao roman »1202.« kada su me tete iz zadarskih vrtića zamolile da djeci objasnim povijest Zadra i događaje koji su se dogodili te 1202. godine. Kako bi im što bolje prikazao priču, bez da se previše fokusiram na nasilne dijelove prošlosti Zadra, krenuo sam u obilazak grada, fotografirao sam poznate lokacije, gdje djeca često borave, kao što su Morske orgulje i park Vruljica, te sam im prikazao priču u kojoj je Zadar glavni lik, kazao je Herenda i dodao kako je djeci pričao o povijesti Zadra i životu kakav je tada bio.
– Također sam im objasnio i koji su lokaliteti postojali u srednjovjekovno doba na danas dobro poznatim lokacijama u gradu. Čuli su priče o gradskim zidinama, gusarima, blagu i srednjovjekovnim vitezovima. Dio romana pa i slikovnice je i ljubavna priča između viteza Maja i Kjonije, gospodarice grada i moćne žene iz obitelji Madijevaca. Priča je to o ljubavi i nadi, ali djecu također uči o povijesti Zadra, istaknuo je Herenda.

***Više pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista!