Ca, ča, što su kuhale bake na Pagu sada mogu kušati i turisti

Srednja škola Bartula Kašića iz Paga odnedavno je ponosni nositelj priznanja »Suncokret ruralnog turizma«, koje su primili za uključivanje mladih u očuvanje i promoviranje tradicionalne gastronomije otoka Paga u kategoriji »Projekti/nositelji zaštićenih i marketinških oznaka« za svoju tradicijsku kuharicu »Ca, ča, što se nekada kuhalo na našem otoku«, koja već nosi vrijedno priznanje »Hrvatski otočki proizvod«. Kuharica u kojoj su sabrani svi starinski i tradicijski recepti koje su paške bake godinama radile, prilika je za revitalizaciju tradicijske gastronomije u suvremenoj turističkoj industriji. Otok Pag – poznat po svojoj soli, siru i janjetini, ovom kuharicom dobiva još jedan adut za zahtjevno turističko tržište, koje iz sezone u sezonu traži nešto posve novo i neočekivano.

Otkrivanje »blaga«​

A ono što strani turisti zaista ne očekuju delicije su kao što su makaruni sa sparogamin, kunić na paški, gulaš od suve janjetine sa zeljen, skutu s maraskinon, pandešpanj i mnoge druge tradicijske delicije, koje otok Pag čine posebnim. Kuharica, koja je prije tri godine izašla u trećem i dopunjenom izdanju, dokaz je kako tradicija nije passé, te kako je retro – novo moderno, kako u modi, tako i u gastronomiji. Otok Pag svoju posebnost prezentira već u prvom kontaktu s njegovom škrtom, krševitom, ali jedinstvenom zemljom, koja stoljećima hrani žitelje otoka.

Učenici i nastavnici škole još su 2007. godine uporno i strpljivo počeli istraživati otočnu tradicijsku gastronomsku baštinu. Kuharica koju tako vješto promoviraju već 16 godina napisana je na standardnom hrvatskom i paškom čakavskom dijalektu, te savršeno dočarava mentalitet otoka Paga. Osim što objedinjuje sva narječja otoka Paga, kuharica objedinjuje i sva njegova gastronomska blaga. Profesor kuharstva Ivan Cimperman kazao nam je kako su svako izdanje kuharice dopunili, kako novim, tako i dosad neotkrivenim jelima.

– Dio je naše tradicijske gastronomije sličan najpoznatijim dalmatinskim jelima, no, mnoga su paška jela jedinstvena za naše podneblje, kao što je paški baškotin, skuta s maraskinom i pandišpanj, dodao je Cimperman i kazao kako svako jelo ima svoju priču i prošlost.

– Tradicijska se jela sve više mogu vidjeti po paškim restoranima, što je znak kako je projekt kuharice bio pun pogodak, dodao je Cimperman, koji za učenike svaki dan nabavlja namirnice koje će tog dana kuhati, kako ne bi imali viškova i otpada.

Moderni turist od odmora i putovanja traži nezaboravan i jedinstven doživljaj. Eno-gastronomska scena veliki je dio tog kolača, a sve više turista, odabirom manjih, ruralnih sredina ne traži »fine dining«, već tradiciju, koja tako postaje dijelom šireg turističkog iskustva koje mu destinacija pruža. Tim slijedom lako je zaključiti kako otok Pag ima pregršt namirnica koje su svima poznate, ali koje možda nikada nisu probali na jednostavan, ali jedinstven način kako su se one spremale u paškim kućama. Kuharica »Ca, ča što se nekada kuhalo na našem otoku« ide upravo tim putem – da tradicija postaje dio svakodnevice i da ono što je možda zaboravljeno bude ponovo otkriveno.

Perspektivna profesija

Ana Čemeljić iz Kolana, učenica drugog razreda, kuharsku je profesiju odabrala iako su joj stariji govorili kako je rad u kuhinji jako naporan.

– No, uz puno prakse i vrijedan rad vjerujem da ću biti izvrsna kuharica, poručila je Ana, koja nije požalila što je upisala kuharstvo. Za učenike koji žele ostati na Pagu, Srednja škola Bartula Kašića, osim gimnazijskog, od strukovnih programa nudi obrazovanje u ugostiteljstvu, tj. za kuhare i konobare, što ponekad, nažalost, znači da učenici nemaju puno izbora, te, ako ne ostvare dovoljno bodova za gimnazijski smjer, moraju upisati onaj za kuhare ili konobare.

Lovro Festini našao se upravo u toj situaciji. S osmijehom nam je kazao kako za njega nije bilo duge do završiti u kuhinji. Njegovi su nam kolege, braća Luka i Ivan Horvat, kazali kako se nalaze u sličnoj situaciji, no kako žele iz škole izaći sa što više prakse.

– S godinama se nadam napredovati i možda doći čak i do »fine dininga«, dodao je Luka, dok je njegov brat Ivan kazao kako se za kuharstvo odlučio jer je na dobrom glasu, kako po zaradi, tako i po mogućnosti napredovanja. Ivan Paladina u kuharstvu je pak završio zbog obiteljske tradicije.

– Moji imaju mali restoran, tako da mi je život vezan uz kuhinju i turizam, kazao je Ivan.

Lokalni radnici najbolje rješenje za lokalne restorane

Problem pronalaska stručnog kadra u ugostiteljstvu problem je s kojim se domaće tržište rada suočava već godinama. Društvo možda još uvijek podcjenjuje strukovna zanimanja, iako vrsni kuhari i konobari zarađuju više od prosječnih hrvatskih primanja. SŠ Bartula Kašića jedina je srednja škola na otocima Zadarske županije, što ih stavlja u specifičan i vrlo zahtjevan položaj, jer Pag je atraktivno i poznato turističko odredište koje za što kvalitetniju promociju svojih ljepota i karakteristika treba kvalitetne, po mogućnosti lokalne radnike, koji su upoznati sa svim čarima i osobitostima svoga kraja.

Sadržaj je nastao u suradnji s Turističkom zajednicom Zadarske županije.