Foto: Vedran SITNICA
Brodarstvo se u Hrvatskoj konstatno oporavlja, iako se kroz sam broj plovila, pa i tonažu, bez gledanja na starost flote svi efekti ne vide, a najveći će efekti biti ako se ugovorene novogradnje kroz iduće dvije do tri godine i isfinacniraju
Mare Nostrum
Mare Nostrum udruga je hrvatskih brodara, koja okuplja 12 tvrtki i koji su iznijeli podatke o stanju fote na kraju 2008. godine. Broje 172 broda s ukupnom tonažom od 3,1 milijun dwt-a. Time je u odnosu na kraj 2007. godine broj brodova uvećan tek za jedan brod, ali tonaža za 150.000 dwt-a. Dakle elementarni podaci kazuju da je hrvatska flota u rastu ili bolje reći oporavku već dugi niz godina, iako formalne brojke ne govore o snažnoj tendenciji.
Dugogodišnji analitičari složit će se s riječju oporavak, s obzirom da pamte vrmena kada je hrvatska flota brojem brodova i tonažom bila neusporedivo snažnija. Odnosno do rata je to bilo oko 4,5 milijuna dwt-a s impresivnih 300 jedinica. No, onda je uslijedilo desetljeće krize u zadnjem desetljeću 20. stoljeća, kada je hrvatska flota gotovo nestala. Uspoređujući se s tim godinama, stanje nikako nije dobro. No, zaboravimo nekadašnji Croatia Line (bivšu Jugoliniju), Šibensku plovidbu, Dalmatinsku plovdbu iz Vele Luke te svođenje nekih brodara na rudimente. Oporavak je krenuo s tankerašima 2.000-ta, a od 2004. godine dijelili su ga svi, dok su brodovi za suhe terete u povjesti vrhunce doživjeli do lani, kada je pri kraju godine udarila kriza. U međuvrmenu Hrvatska je kroz niz godina išla na ruku svojim brodarima, najprije uvođenjem stimulacije gradnje brodova za domaće brodare u domaćim brodogradilištima, a potom i kompletnom niveletom Pomorskog zakonika s priznanjem poreskih izuzeća.
No, pamtimo i vremena kada je Mare Nostrum okupljao ukupno 2,3 milijuna tona brodovlja između 2003. i 2004. godine, makar tada sa 14 članica.
Ključno je pitanje jesu li vladine mjere i konjuktura iskorištene.
Tankerska plovidba
Najveći hrvatski brodar za 2008. godinu završio je s 15 brodova i ukupnom tonažom od 1,3 milijuna dwt-a s impresivnom listom novih ili relativno novih brodova, od kojih Dugim otokom od 114.000 dwt-a preuzetim 2008. godine u Splitu, odnosno tri prethodne splitske gradnje suezmaxa od po 167.000 dwt-a. To je i najveća tonaža, iako ne najveći broj plovnih jedinica Tankerske plovidbe.
U međuvremenu, netom po objavi podataka Udruge hrvatskih brodara Mare Nostrum, stanje je izmijenjeno na bolje, jer je Tankerska plovidba u Brodosplitu preuzela i blizanca Dugog otoka Oliba s 118.000 dwt-a, što znači 16 brodova preko 1,4 milijuna dwt-a.
Atlantska plovidba
Dubrovačka Atlantska plovidba, kao drugi najveći hrvatski brodar raspolagala je krajem 2008. godine s 900 000 dwt-a s ukupno 20 brodova od čega se za šest može reći da su potpuno novi, dok su dva preuzeta u 2008. godini, i to Miho Pracat i Zagreb – oba bulk carriera. Raspolažu i s 1.930 TEU jedinica. U međuvrmenu, od početka godine i Atlantska je prodala stare Konavle, a preuzela AP Držić.
Ostali u međunarodnoj plovidbi
Lošinjska plovidba ima 11 brodova s 277.500 dwt-a te 1.200 TEU. Jadroplov, nekadašnja krizna udavača, sada sa šest brodova ima 270.000 dwt-a, ali i 4.600 TEU jedinica, odnosno kontejnerskih kapaciteta. Uljanik plovidba sa šest brodova ima 303.000 dwt-a i najmlađu flotu u zemlji s tri bulk carriera i tri tankera – product carriera. To bi iscrpljivalo kapacitete relevantne u međunarodnoj plovidbi.
Jadrolinija
Jadrolinija je umanjila flotu za tri plovila i sada je na 53 plovila sposobna za prihvat 3.400 vozila i preko 27.000 putnika te je još uvijek najveći putnički brodar na Sredozemlju.
Ostali
Tu je i Splitska plovidba sa sedam manjih starijih plovila, odnosno 16.500 dwt-a. Mediteranska plovidba iz Korčule ostala je na jednom frigo brodu s 11.000 dwt-a, osnosno dva trajekta i dva putnička broda, oko 700 putnika i 80 vozila.
Brodogradilište Cres u igri je simbolično s jedim brodom za cement od 600 tona.
Jadranski pomorski servis relevantan je s 17 brodova, prije svega u tegljačima, odnosno malim tankerima za razvoz Jadranom, odnosno Brodospas s 24 jedinice, tegljačima, dizalicama, opskrbnim brodovima, odnosno opskrbivačima paltformi.
U putničkom je i Rapska plovidba s kapacitetom 175 vozila i 750 putnika u pet brodova, odnosno RO-RO brodova.
Prilike
Naveli smo tri preuzete novogradnje u 2008. godini, iako je u flotu “uplovilo” više brodova, ali je riječ o kupljenim polovnim plovilima, kao što je deset brodova napustilo flotu. Ako gledamo na mjere konjukture (prekinute u trećem kvartalu) svjetskog tržišta, poticajne državne mjere, kao i oslobađanje od poreza, postavlja se pitanje uspješnosti razdoblja. Kazali smo da ga ne valja gledati brojm plovila. No, do izražaja dolazi kroz dva segmenta – obnovu flote, odnosno narudžbe. Obnova flote značajno je pomladila ovdašnju flotu, svojevremeno na izdisaju, a ovog trenutka naši brodari imaju ugovorene gradnje vrijedne više od pola milijarde dolara s gotovo 15-tak brodova, od onih ugovorenih u zemlji do Kine, Koreje i Vijetnama.
Konjuktura je prestala, problemi s održavnjem postojećih narudžbi su prisutni. Država je za onaj dio novogradnji koje niču u hrvatskim brodogradilištima, našla način poticanja do 2011. godine.
UGOVORI O POTPORI BRODARIMA
Tankerskoj plovidbi država će isplatiti 56,4 milijuna kuna za već preuzete i izgrađene Dugi otok i Silbu, Jadroplov će dobiti 42,8 milijuna za dva bulk carriera koja gradi u Splitu i Uljanik plovidba 44,4 milijuna kuna za dva tankera koja će se graditi u 3. maju. Ove Ugovore o državnoj potpori u iznosu od 144 milijuna kuna za izgradnju šest brodova za domaće brodare u hrvatskim brodogradilištima potpisali su u Brodosplitu ministar mora, prometa i infrastukture Božidar Kalmeta i čelni ljudi zadarske Tankerske plovidbe, Uljanik plovidbe iz Pule i splitskog Jadropolova, a potpisivanju su bili nazočni i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebića i premijer Ivo Sanader.
Istaknuto je da se radi o realizaciji prvog dijela programa izgradnje ukupno 11 brodova za domaće brodare do 2011. godine. Napomenimo, u drugom dijelu uvrštena je i potpora Tankerskoj plovidbi za dva broda u 3. maju iz paketa u kojem je sada osigurana gradnja za Uljanik Plovidbu.
Ministar Kalmeta je kazao da je cjelokupna investicija u tih 11 brodova 556 miljuna dolara, a da će hrvatska Vlada subvencionirati 240 miljuna kuna.
Po njegovim riječima, uvjet ove subvencije je da brodovi plove pod hrvatskom zastavom, da budu upisani u Hrvatski registar brodova te da pomorci na njima budu građani Hrvatske.
Premijer Sanader je pozdravio današnje potpisivanje ugovora te istaknuo da će hrvatska brodogradnja ostati sačuvana te će i dalje biti hrvatski brend.
– Ove subvencije su u skladu sa standardima EU-a, jer mi subvencioniramo brodare, što je i u Europskoj uniji dopušteno, a brodari su odlučili graditi brodove u našim “škverovima”, naglasio je premijer Sanader.
najnovije
najčitanije
Zadar
Prgodan program
Makedonsko kulturno društvo Biljana upriličilo program »Ususret Uskrsu«
Košarka
NBA liga
Cleveland zadnji sudionik drugog kruga, sada ih čeka Boston
Hrvatska
BIVŠA MOSTOVKA
Marija Selak Raspudić gostovala u Nu2: Nisam zbog toga sretna, ali zabrana pobačaja nije rješenje
Nogomet
HNL
Dinamo pobijedio kod Rijeke 2-1 i pobjegao na +4
Sport
Miris oktana
NAGRADA GRADA ZADRA Vesela utrka u kojoj su Fićo i Tesla jedan uz drugoga
Zadar
HRISTOS VASKRSE!
U Zadru proslavljen pravoslavni Uskrs: Pozivam vas da neumorno njegujemo potrebu za narodnim jedinstvom
Zadar
Rekordne brojke
[FOTO] Završeno 11. izdanje Wings for Life utrke, pobjednici u Zadru Kristijan Rubinić i Nataša Šustić
Zadar & Županija
Velika utrka
FOTO Točno u 13 sati krenula utrka Wings for Life, 8000 sudionika trče za one koji ne mogu
Zadar
Vremeplov
FOTO Zadar postao pravo središte svijeta oldtimera
Zadar
Poseban dan