SUŠA U BERBI GROŽĐA I MASLINA

Berba grožđa samo što nije počela, ali dobar dio ravnokotarskih vinogradara nema se čemu radovati. Urod koji je obećavao, a uz to i kvaliteta nestali su pod udarom suše. Suša ne samo da je ubrala harač na plitkim skeletnim tlima kakva se stoljećima koriste za uzgoj vinove loze, već i na dubokim svježim tlima.
A kako i ne bi kad ove godine prave kiše nije niti bilo.
Vapaj za vlagom
– Dok ne poteče Mirošnica nema se čemu nadati, govori Petar Tuta poljodjelac iz Polače i nastavlja: – Imam vinograd na Nadinskom blatu sortu igni blanc. Dobro se drži bez obzira na sušu, jer je tlo duboko i dobro urađeno, a i vinograd je star te mu je korijenje duboko u tlu. Uz to kultivirao sam uvijek kada je bilo i malo vlage.
Dobro Petar govori „kada je bilo malo vlage”, jer kiše gotovo nije niti pala. U vremenskom razdoblju od 15. svibnja do 5. rujna palo je svega 177 litara kiše na metar četvorni. Prema višegodišnjem prosjeku na istom području padne oko 300 litara kiše.
Uz visoke temperature tijekom srpnja i kolovoza vladala je katastrofalna suša. Kiša je pala samo u dva navrata i to 15. srpnja 11,7 litara i 10. kolovoza 14,3 litre. Malo da voda dospije u zonu korijena.
Stradala plavina
Svakodnevni pogled u nebo nije pomogao niti Vinku Kulašu iz Polače. Kulaš ima vinograd na predjelu zvanom Vitković. Blaga južna padina crvenice pomiješane sa škaljom idealan je supstrat za uzgoj vinove loze i proizvodnju kvalitetnog grožđa. Vinograd samo takav u kojem prevladavaju sorte debit i maraština od bijelih te plavina od crnih. Sve lijepo uređeno, bez tragova bolesti, ali lišće požutjelo od suše. Ne samo da je požutjelo, već se je osušilo. Bobice smežurane, ali i veliki broj cijelih grozdova se osušio.
– Na sušu je najosjetljivija sorta plavina. Ona je najviše stradala i to u vrhu vinograda gdje je tlo pliće i odakle se prije ocijedi voda, govori Vinko. Ne znam što mi je činiti. Grožđe nema dovoljno sladora, a više ga i neće nakupiti. Kiseline su visoke i sad treba li ga brati ili ostaviti, u dilemi je Kulaš.
Susjedni vinograd vlasništvo Kande Peraića također nije puno bolji. Kande se odlučio za berbu onog što je najugroženije od suše pa što bude. Treba sačuvati čokot, jer ako se on posuši tada su šteta i gubitak potpuni.
Gotovo ista situacija je na cijelom prostoru Ravnih kotara. U plićim i škaljevitim tlima vinograde pune grožđa tužno je gledati. Cjelogodišnji trud vinogradara, sada kada se trebao pretočiti u kvalitetnu kapljicu, otišao je u nepovrat.
Otpadanje maslina
Ne samo da imaju problema sa sušom vinogradari, već muku muče i maslinari.
– Ova godina kod nas na školju obećavala je dobar urod. Za sad nema napada maslinove muhe pa smo se nadali i dobroj kvaliteti ulja, ali već nekoliko dana počelo je otpadanje plodova zbog suše, žali se Dragan Ramov, maslinar i vlasnik uljare u Zaglavu na Dugom otoku i nastavlja. – Ako obilnija kiša ne padne u idućih deset dana možemo se pozdraviti s maslinama. Na njima neće ostati niti jedan plod.
Ne samo na otocima suša je pogodila masline i na kopnenom dijelu naše županije. Tužno je gledati maslinu s obješenim lišćem krcatu plodova koji su smežurani, a na žalost veliki dio je već otpao, jer biljka se štiti od suše na taj način da prvo odbaci plodove, zatim lišće, a na kraju suše se grane i deblo.
Suša iz godine u godinu postaje sve veći problem. Zbog toga se svakim danom sve više koriste sustavi za navodnjavanje. Lako je instalirati sustav za navodnjavanje on nije niti skup, ali odakle dovesti vodu pitanja su koja u većini slučajeva nemaju pravi odgovor. Doduše, i tu se pronalaze rješenja. Kopanjem bunara čija dubina doseže i do 100 metara, izgradnja malih akumulacija, a pojedinci dovoze vodu u cisternama da spase ono što se spasiti da.
Spas iz bunara 
Koliko znači voda u vinogradu na dubokom tlu u Nadinskom blatu, uvjerili smo se kod Viktora Prtenjače. Viktor je iskopao bunar i našao vodu na dubini od 60 metara. Kako u starom, tako i u mladom vinogradu postavio je sustav za navodnjavanje kapanjem. Navodnjavao sam koliko su mi dopuštale prilike. Izvor je male izdašnosti i nisam mogao navodnjavati onoliko koliko je potrebno, ali sam spasio ne samo čokote već i urod. U mladom vinogradu kojem su dijelom sada pune dvije, a dijelom tri godine, očekujem prinos preko tri kilograma po čokotu. Slador je također zadovoljavajući i kreće se od 17 do 20 posto što zavisi od sorte. S berbom planiram početi za nekoliko dana. Prvo ću brati crne sorte syrah i merlot, a zatim bijele debit i maraštinu. Na kraju ću brati igni blanc u starom vinogradu.