6 sitnica za poboljšanje zdravlja na koje malo tko obraća pažnju, a vrlo su bitne

Poznato je da nas čak male promjene životnog stila i navika mogu učiniti sretnijima, zdravijima i u boljoj formi! Evo nekoliko jednostavnih savjeta za zdraviji um i tijelo.

Ne morate u potpunosti izbjegavati brzu hranu, samo ju učinite zdravijom

Naravno, smrznuta pizza, krumpirići ili hamburgeri nisu zdravi. Ali ne morate ih potpuno izbaciti iz jelovnika. Zabranjene stvari posebno su zavodljive, pogotovo kada je u pitanju jelo.

S vremenom raste žudnja za nedopuštenim. Zato je bolje povremeno uživati i jesti brzu hranu, ali možete ju modificirati da bude malo zdravija.

Na primjer, pizzu nadjenite svježim povrćem, ono vas zasićuje i opskrbljuje tijelo vitaminima. Dobro začinite začinskim biljem: pola žličice origana sadrži otprilike onoliko antioksidansa koji štite naše stanice koliko i naranča.

Pomaže biti aktivan vikendom

Za naše zdravlje nije važno hoćete li rasporediti preporučenih 150 minuta vježbanja tjedno na sedam ili dva dana. Rizik od srčanog udara i raka podjednako se smanjuje u oba slučaja.

I ne samo to: mišići se još bolje formiraju ako ne trenirate svaki dan, oni mogu rasti samo u vrijeme regeneracije.

Ako puno sjedite, pomaže ako se puno krećete na stolici

Sjedenje je novo pušenje, kažu mnogi liječnici, jer ono povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ali što biste trebali učiniti kada morate sjediti? Mičite se češće!

Čak i najmanji pokreti potiču cirkulaciju krvi, što vas održava zdravim. Tu su i korisne vježbe kretanja koje možete raditi na stolici, poput laganih istezanja.

Pazite na skrivene šećere

Čak dvije trećine godišnje potrošnje šećera ne nalazi se u slatkišima ili voću, već u drugoj industrijski proizvedenoj hrani. Posebno veliku količinu sadrže gotova jela, sokovi, mješavine müslija i voćni jogurti. Pogled na etiketu otkriva koliki je udio šećera.

Vježbajte opuštanje ne radeći ništa

Čim se zagledamo u prazno, naš mozak prelazi u stanje mirovanja, što ga prema riječima švedskog istraživača mozga Erika Franséna – štiti od preopterećenja.

Stručnjaci stoga preporučuju odmor svakih 90 minuta. Ne radeći ništa osiguravate da hormoni stresa u krvi redovito padaju i da ne postanu nadmoćni.

Obrišite prašinu u kućanstvu

Dezinficijensi su suvišni u privatnim kućanstvima, kažu mnogi stručnjaci, budući da sadržane tvari ne štete samo lošim bakterijama, već i dobrim mikroorganizmima.

Oni su prisutni posvuda u okolišu i često imaju zaštitnu funkciju, primjerice na koži. Osim toga, postoji opasnost da štetne bakterije razviju rezistenciju protiv koje su antibiotici u hitnim slučajevima nemoćni.

Preporuča se korištenje dezinficijensa samo u iznimnim slučajevima. S druge strane, važno je redovito brisanje prašine. Kućna prašina često sadrži visoke koncentracije zagađivača kao što su teški metali koji se smatraju kancerogenima.