Foto: Reuters
Glavni bankovni supervizor Europske središnje banke (ECB) Andrea Enria rekao je da se banke u eurozoni moraju brzo prilagoditi postroženoj monetarnoj politici kako ih podizanje kamatnih stopa ne bi »uhvatilo na krivoj nozi«. Enria je to rekao predstavljajući godišnje izvješće ECB-a o nadzoru banaka. Kaže i da povećanje kamatnih stopa i kvantitativno zaoštravanje traže od banaka da se usredotoče na likvidnost i na rizike financiranja.
Hrvatsku udrugu banaka i veće poslovne banke pojedinačno pitali smo prilagođavaju li upravljanje rizicima za uvjete rasta kamatnih stopa koje povećavaju mogućnost nevraćanja podignutih kredita. Jesu li, u skladu s time, postrožile i procedure dobivanja kredita, s obzirom na to da više kamatne stope poskupljuju kredite, pa klijentima, građanima i poduzećima dodatno otežavaju otplatu. Krediti tako nisu samo skuplji, nego i nedostupniji. Kako pokazuju podaci HNB-a, kreditni rast već je usporio, a moguć je i rast nenaplativih, loših kredita, koji su trenutačno ipak na vrlo niskim razinama.
Iz Hrvatske udruge banaka kažu da banke u Hrvatskoj kontinuirano prilagođavaju uvjete kreditiranja u skladu s aktualnim gospodarskim kretanjima te se, navode, »prema zadnjim podacima HNB-a može primijetiti da je došlo do nastavka zaoštravanja kreditnih uvjeta za poduzeća i stanovništvo«. Daljnji uvjeti kreditiranja ovisit će, kažu, prije svega o makroekonomskim pokazateljima i monetarnoj politici ECB-a što u ovom trenutku nije moguće precizno predvidjeti jer ovisi o velikom broju čimbenika.
Manje »loših« kredita
U HUB-u iznose podatke prema kojima su povećanje ukupnih kredita i predujmova za 14,6 posto i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 20,3 posto rezultirali daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 4,3 posto na kraju 2021. na 3 posto na kraju 2022. NPL-ovi su se smanjili i u portfelju kredita nefinancijskim društvima (zabilježen je pad udjela NPL-ova s 9,9 na 6,4 posto), i u portfelju kredita kućanstvima (pad udjela NPL-ova sa 6,6 na 5 posto). |
Stroga regulacija
– U ovom trenutku ne postoje pokazatelji koji bi ukazivali na poteškoće klijenata u izvršavanju svojih obaveza, a u slučaju da pojedini klijenti imaju financijske poteškoće, banke pristupaju individualno te u zajedničkoj komunikaciji nastoje osigurati uvjete za izlazak iz prezaduženosti, tvrdi HUB. Navode da komercijalne banke u Hrvatskoj, kao i u većini drugih država europodručja, imaju klasične i konzervativne poslovne politike te da su visoko regulirane.
– Regulacija je u Hrvatskoj, kao i u cijeloj europskoj bankarskoj uniji stroga, pa uz visok stupanj kapitaliziranosti i likvidnosti, i ove činjenice čine hrvatske banke visoko likvidnima i solventnima, ističu u HUB-u.
U Erste banci kažu da kod njih kretanja u segmentu tzv. NPL plasmana i dalje bilježe stabilne, odnosno blago silazne trendove (udio NPL plasmana krajem siječnja 2023. iznosio je 3,4 posto, od čega je udio NPL plasmana građana 4,8 posto).
– Iako NPL plasmane i dalje karakteriziraju stabilna i blago silazna kretanja te u ovom trenutku ne postoje naznake promjene tog trenda, imajući u vidu objektivne okolnosti i trenutačnu gospodarsku situaciju, u idućem se razdoblju ne može u potpunosti isključiti mogućnost blagog rasta NPL plasmana, navodi Erste. Vezano za kredite očekuju da će, imajući u vidu visoku razinu neizvjesnosti kojoj svjedočimo te rastuće kamatne stope, doći do određene normalizacije u dinamici kreditiranja, odnosno postupnog usporavanja u nadolazećem razdoblju.
Troškovi života
– Osim prilagodbe minimalnih troškova života za kretanje inflacije u 2022./2023. u izračunu kreditne sposobnosti, Erste banka u posljednje vrijeme nije uvodila druge promjene, otkrivaju u Ersteu. No, dodaju, »kao i dosad, s ciljem odgovornog upravljanja kreditnim politikama nastavit će pratiti makroekonomska kretanja, odnosno pratiti i poštovati sve regulatorne zahtjeve te, po potrebi, prilagođavati poslovanje u skladu s okolnostima«.
Iz Privredne banke Zagreb poručuju banka pozorno prati kretanja na tržištu i sve rizike povezane s kreditiranjem te ih pravodobno anticipira i sukladno tome aktivno revidira kreditne standarde i politike.
– Također, pomno pratimo daljnja događanja, promjene na kreditnom portfelju i potrebe klijenata te sukladno tome adekvatno reagiramo, kaže PBZ. Addiko banka, navode iz te banke, »kotinuirano prilagođava svoje strategije upravljanja svim rizicima kojima je, i kojima bi mogla biti izložena sukladno makroekonomskim projekcijama, što je i regulatorni zahtjev prema bankama«. OTP banka je odgovorila da prilikom donošenja odluke o kreditiranju detaljno razmatra sve rizike koji nas okružuju i već je postojeća politika rizika u skladu sa smjernicama ECB-a.
– Povećanje kamatnih stopa i troškova zaduživanja već je anticipirano postojećom politikom, kaže OTP.
najnovije
najčitanije
Zadar
ODLUKA HRVATSKIH CESTA
PRIHVAĆEN PRIJEDLOG DUKIĆA Žmirići otvoreni za sav promet!
Ostali sportovi
Josip Perinić
Malonogometni dragulj iz Vrsi: ‘Vrški dres je najteži, ali je i najposebniji’
Svijet
SLOVAČKI PREMIJER
Fico i dalje u teškom, ali stabilnom stanju. Počeo je govoriti, a u planu je da ga se prebaci u Bratislavu
Nogomet
2. ŽNL
Fotofiniš Svetog Mihovila i Raštana
Hrvatska
HRVATSKI SABOR
Plenković u Saboru predstavlja nove ministre, traju slobodni govori: ‘Ovaj pamflet bacite u smeće’
Crna Kronika
isključen iz prometa
Vozač BMW-a koji se na Foši zabio u parkirane automobile vozio pijan i bez pojasa!
Zadar
vremenska prognoza
UPALJEN METEOALARM Stiže nam nevrijeme s olujnim jugom!
Zadar
IV. b razred
I nakon pola stoljeća od mature “ekonomisti” nisu štedjeli emocije
Županija
opg žuža
“TVORNICA” U BAŠTICI Hrvati traže domaće jagode, a cijena…
Scena
HIT BABY LASAGNE