Šefica EPPO-a na odlasku teško optužila von der Leyen: 'Neki političari misle da su iznad zakona'

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen još nije osobno dala izjavu Europskom javnom tužiteljstvu (EPPO) u istrazi o nabavi cjepiva protiv koronavirusa, doznaje POLITICO od osobe upoznate s istragom. U međuvremenu, odlazeća glavna europska tužiteljica Laura Codruța Kövesi upozorava na političke pritiske, nedostatak financijskih sredstava i pokušaje slabljenja institucije koja istražuje kaznena djela na štetu proračuna Europske unije.

Istraga poznata kao afera Pfizergate odnosi se na pregovore o nabavi cjepiva između von der Leyen i izvršnog direktora Pfizera Alberta Bourle. Europsko javno tužiteljstvo preuzelo je 2024. istragu koju su prethodno vodile belgijske vlasti, a koja se odnosi na sumnje u moguća kaznena djela povezana s tim pregovorima.

Prema pravnim dokumentima koje je vidio POLITICO, istražitelji ispituju sumnje na „miješanje u obnašanje javnih dužnosti, uništavanje SMS poruka, korupciju i sukob interesa”.

Europska komisija odbacuje tvrdnju da njezina predsjednica nije surađivala s istražiteljima. Glasnogovornik Komisije Thomas Regnier izjavio je da je ta institucija opsežno surađivala s EPPO-om kako bi se razjasnile činjenice i utvrdile okolnosti događaja.

“Sve se to uvijek činilo u ime predsjednice i uz njezinu punu potporu. Predsjednica je uvijek bila, a i dalje je, vrlo spremna surađivati u odgovaranju na sva otvorena pitanja, u granicama svojih dužnosti i raspoloživog vremena kao predsjednica Komisije”, poručio je Regnier.

“Ako vas pozovu da date iskaz, morate doći”

Izvješće o izostanku osobnog iskaza von der Leyen objavljeno je uoči završetka sedmogodišnjeg mandata Laure Codruțe Kövesi na čelu EPPO-a. U intervjuu za POLITICO, koji napušta u petak, Kövesi je govorila o poteškoćama s kojima se njezina institucija susreće kada istražuje slučajeve u koje su uključeni moćni političari i bogati pojedinci povezani s političkim krugovima.

Istaknula je da se više puta susrela s dužnosnicima Europske unije koji su odbili odazvati se pozivima njezina ureda.

“Neki političari misle da su iznad zakona. Ako vas pozovu da date iskaz, morate doći”, poručila je Kövesi.

Dodala je kako se problemi posebno pojavljuju kada su u istrage uključeni istaknuti političari ili bogati ljudi povezani s političkom klasom.

“Neću se ustručavati reći da imamo poteškoća u obnašanju svojih ovlasti, osobito kada su u istrage uključeni važni ljudi, bilo da je riječ o visokopozicioniranim političarima ili bogatim ljudima povezanima s političkom klasom”, rekla je.

Na izravno pitanje odnosi li se njezina izjava i na von der Leyen, Kövesi nije željela komentirati pojedinačne istrage.

Upozorava na pokušaje slabljenja europskog tužiteljstva

Europsko javno tužiteljstvo osnovano je 2017., a operativno je počelo djelovati 2021. Njegova je zadaća istraživanje i kazneni progon djela koja štete financijskim interesima Europske unije.

Kövesi tvrdi da se tijekom njezina mandata institucija opetovano suočavala s napadima i pokušajima potkopavanja njezina rada. Kao tri glavna problema izdvojila je kronični nedostatak financijskih sredstava, kašnjenje u izmjenama pravnog okvira te složenu birokratsku strukturu koja, prema njezinim riječima, dodatno otežava rad tužitelja.

“Zabrinuta sam da će EPPO biti polako ugušen upravo zato što radi svoj posao”, upozorila je.

Govoreći o odlasku s dužnosti, osvrnula se i na poznatu rečenicu iz danske televizijske serije Borgen o Bruxellesu, prema kojoj ondje nitko ne može čuti vaš krik.

Kada bi mogla početi ispočetka, rekla je, ponovno bi postupila jednako, ali bi očekivala da drugi promijene svoje ponašanje.

Njezin nasljednik, njemački tužitelj Andrés Ritter, prema njezinoj je ocjeni pred velikim izazovom: očuvati neovisnost i vjerodostojnost institucije.

Grčka kao primjer političkog pritiska

Kövesi je najizravniji pokušaj zastrašivanja tužitelja tijekom svojeg mandata povezala s Grčkom, koju je prošle godine potresao skandal s poljoprivrednim potporama. Afera je dovela do ostavki ministara i zamjenika ministara, a pred sudom se trenutačno vode postupci protiv četvorice zastupnika vladajuće stranke Nova demokracija. Svi negiraju krivnju.

U svibnju je EPPO Europskoj komisiji podnio službenu pritužbu zbog poteza grčke vlade kojima se, prema navodima tužiteljstva, pokušalo spriječiti europske tužitelje da istražuju grčke zastupnike.

Tužiteljstvo se usprotivilo i odluci grčkog Vrhovnog sudskog vijeća da ne produlji petogodišnje mandate europskim delegiranim tužiteljima, unatoč zahtjevu EPPO-a.

Kövesi je upozorila da bi takvi potezi mogli dovesti do smanjenja europskih sredstava namijenjenih Grčkoj, pozivajući se na članak 16. Uredbe o EPPO-u.

Suradnja između europskog tužiteljstva i grčke vlade bila je otežana i zbog optužbi grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa o političkoj pozadini pojedinih postupaka. Micotakis je kritizirao, kako je rekao, „selektivno curenje informacija”.

Kövesi smatra da se time pozornost preusmjerava s onoga što se uistinu dogodilo.

“Sva je ta buka stvorena kako bi se EPPO optužilo da se bavimo politikom, umjesto da razgovaramo o onome što se stvarno dogodilo”, rekla je.

Upozorila je i na ponašanje političara koji javno zagovaraju neovisno i učinkovito pravosuđe, ali mijenjaju stav kada se istraga približi njima ili njihovu krugu suradnika.

“U tom trenutku tužitelji su nasilni, imaju političku agendu i nisu potrebni”, rekla je, opisujući optužbe koje se, prema njezinim riječima, tada upućuju istražiteljima.

Pojedini grčki dužnosnici predlagali su da Grčka jednostavno napusti EPPO, no Kövesi smatra da je takav scenarij „gotovo nemoguć”.

Nedostatak novca ugrožava rad i u drugim državama

Odlazeća glavna tužiteljica upozorila je da financijska ograničenja otežavaju rad EPPO-a i u drugim članicama Europske unije.

Institucija priprema svoje djelovanje u Mađarskoj, koja je u kolovozu 2026. službeno postala sudionica sustava EPPO-a. Međutim, Kövesi je izrazila sumnju u to koliko će uspješno tužiteljstvo ondje moći obavljati svoj posao.

„Točno smo objasnili što nam je potrebno kako bismo mogli raditi, ali Komisija je predložila samo polovicu proračuna koji nam je potreban”, rekla je.

Upozorila je i na vjerodostojnost institucije u Poljskoj, gdje su očekivanja od europskog tužiteljstva bila velika, ali ono, zbog ograničenih mogućnosti, nije uspjelo ostvariti sve što je obećavalo.

Istraga o više od četiri milijuna eura

EPPO istražuje i navodno nenamjensko korištenje više od četiri milijuna eura u političkoj skupini Identitet i demokracija, koja više ne postoji.

Njezine dugove potencijalno bi mogla preuzeti skupina Patrioti za Europu, u kojoj se nalazi i francuska krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen. Le Pen se smatra jednom od glavnih kandidatkinja uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj 2027. godine.

Kövesi je odbacila mogućnost da bi europsko tužiteljstvo trebalo odustajati od pojedinih postupaka zbog političkog kalendara.

“Ako od EPPO-a tražite da se suzdrži i ne poduzima ništa zato što se u Europi održavaju izbori, onda uopće ne bismo radili”, zaključila je.