Što se sve skriva na dnu Jadrana? Stručnjaci iz 26 zemalja stigli u Zadar, upozoravaju na ozbiljne prijetnje podmorskom blagu

Godišnja konferencija Međunarodnog odbora za muzeje i zbirke arheologije i povijesti po prvi je put stigla u Hrvatsku i to baš u Zadar, grad bogate povijesti, osobito one podmorske, odakle će se raspravljati upravo o unaprjeđenju istraživanja i prezentacije kulturne baštine u ovoj grani arheologije.

Pod nazivom “Istraživanje dubina – Inspirativno putovanje podmorske arheologije”, konferencija okuplja više od 40 izlagača iz 26 zemalja svijeta, stručnjaka iz područja arheologije, muzejske djelatnosti te zaštite i očuvanja pomorske i podvodne kulturne baštine. Program obuhvaća niz aktualnih tema, od očuvanja arheoloških nalaza i muzejskih zbirki do izazova klimatskih promjena, zaštite podvodnih nalazišta od pljačke i nezakonitih aktivnosti te mogućnosti koje nove tehnologije otvaraju u dokumentiranju i predstavljanju kulturne baštine.

Posebna pozornost posvetit će se i ulozi muzeja u povezivanju stručnih istraživanja s javnošću te razvoju novih pristupa interpretaciji podvodne baštine. Održavanje konferencije u Zadru prilika je za predstavljanje hrvatskih iskustava i postignuća u istraživanju, zaštiti i očuvanju podvodne kulturne baštine.

Podsjetio je na to posebice Dario Vujević, pročelnik Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, naglasivši kako su upravo domaći znanstvenici pioniri proučavanja podmorske baštine.

– Posebno nam je zato važno ostati mjestom susreta stručnjaka iz cijelog svijeta. Imamo čime se podičiti, ali i ambicija za nova učenja. Neki od najboljih stručnjaka u ovom polju dio su našeg Odjela, tako da imamo itekako dobre temelje za izgradnju daljnjih rezultata, dodao je Vujević.

Posebnu vrijednost ovom međunarodnom događanju daje suradnja četiriju zadarskih kulturnih, znanstvenih i obrazovnih institucija – Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla u Zadru i Arheološkog muzeja Zadar – koje svojim djelovanjem pridonose istraživanju, očuvanju i predstavljanju kulturne baštine te povezivanju znanstvene i muzejske zajednice.

Rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić zato je poručio kako su podvodna kulturna blaga, te njihova zaštita i očuvanje posebno važni u Zadru, gradu oblikovanom morem, njegovim mijenama i živim svijetom.

– To naslijeđe izvor je našeg odnosa prema moru, ali i odgovornosti, koji nas tjeraju da i dalje ulažemo u naše znanstvenike i studente. Proučavanje i zaštita materijalne i nematerijalne baštine zato je važan dio našeg rada, kroz korištenje novih tehnologija, te interdisciplinarno djelovanje naših sastavnica s institucijama koje skrbe o našoj zajedničkoj povijesti. To je partnerstvo ključno ako tu baštinu želimo bolje razumjeti, te ju kvalitetnije predstaviti javnosti, smatra Faričić, dodavši kako to pogotovo vrijedi za more – izvor života, medij komunikacije, te gospodarski i kulturni bazen.

– More povezuje daleke kulture, a njegovo dno čuva brojne materijalne dokaze tih dubokih i dalekih poveznica. No, to nadilazi puke materijalne dokaze, te prelazi granice i kulture u razumijevanju zajedničkih povijesti, trgovinske razmjene i političkih suradnji. Taj kompleksni pristup arheologiji, konzervaciji, te muzejskom radu tema je ove konferencije, posebice na primjeru podvodne baštine. Nudi nam se tako prilika za šire razumijevanje kulture, kompleksnog izraza ljudske kreativnosti i inteligencije, koja nadilazi današnje granice. Imaginacija u ovom je smislu sastavni dio humanističkih znanosti, te pogonsko gorivo novih istraživanja i dokaza. Posebno je to vidljivo u podmorskim istraživanjima na Mediteranu, prostoru zajedničkog života i djelovanja naroda koji su to tijelo uvijek smatrali poveznicom, a ne linijom razdvajanja, rezimirao je rektor.

Pravi potencijal u očuvanju kulturne baštine nadilazi puku prezentaciju u turističke svrhe, te predstavlja predanost zajedničkoj budućnosti kroz dijeljenje profesionalnih iskustava, nalaza i tehnologija, kako bi očuvanje baštine ostalo pristupačno budućim generacijama znanstvenika.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek dodala je pak kako ovom konferencijom također žele obilježiti i ulogu koju Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, jedina ustanova takve vrste u Europi ima u očuvanju podmorske arheološke baštine unutar naših granica.

– Kao jedna od država koja se aktivno trudi podvodnoj arheologiji dati mjesto koje ponosno zaslužuje unutar međunarodnih asocijacija, ponovno ističemo da nam ova konferencija znači puno više od dijeljenja znanja i iskustava. Prezentacija naše baštine i znanja, nadamo se, dati će svim sudionicima priliku da vide koliko se trudimo, što čuvamo, te koje inovativne tehnologije razvijamo, istaknula je ministrica.

Podsjetivši na to kako uz našu obalu, većina muzeja prezentira bogatu podmorsku baštinu Jadranskog mora, najavila je daljnja ulaganja u kulturne institucije koje svoje zbirke grade upravo oko vrijednih podmorskih nalaza.

– Globalno smo poznati kao zemlja velikih ekspertiza u zaštiti, konzervaciji, ali i prezentaciji. Ovaj je grad mjesto učenja za stručnjake iz cijelog svijeta. Diljem obale zato nastavljamo raditi dalje. U Biogradu na Moru obnavlja se tako gradski muzej, koji će biti prenamijenjen posebno za istraživanje i prezentaciju brodoloma kod Gnalića. Posebno zato ističemo da je naš primjer suradnje stručnjaka, ronilačkih centara i policije globalno prepoznat kao primjer očuvanja podvodne baštine, smatra Obuljen Koržinek.

Nadalje, na otvorenju je konferencije Nouran Khaled, predsjednica Međunarodnog odbora za muzeje i zbirke arheologije i povijesti naglasila kako se to tijelo upravo iz Zadra po prvi puta dublje bavi pomorskom baštinom, te njezinom boljom zaštitom.

– Podmorsku baštinu danas smatramo ne samo materijalnom, već globalnom poviješću. Spajamo međunarodne stručnjake iz različitih grana kako bi premostili prostor između morskih dubina te istraživačkih projekata. Tajne dubina postaju nam tako sve manje strane. Klimatske promjene, nelegalna iskapanja i gospodarstvo uz i pod morem prijete toj baštini, koja zahtjeva opsežnu zaštitu koja nadilazi arheologiju i proučavanje povijesti. Zato ćemo se, osim usko specijaliziranih tema iz arheologije, pozabaviti i tom problematikom, koja izravno ugrožava povijesne nalaze na dnu mora, zaključila je, dok su na kraju pozdravnih izlaganja Jelena Dunato, ravnateljica Creskog muzeja i Magdalena Landry, direktorica UNESCO – ovog regionalnog ureda za znanost i kulturu u Europi, poručile kako podvodna kulturna baština jedinstveni pogled u prošlost.

– Podvodna arheologija dio je znanosti koji pokazuje koliko su važni dijalog, suradnja i razmjena znanja u očuvanju baštine. Spriječiti njezinu eksploataciju u profitne svrhe dok pokušavamo očuvati ono što more i pijesak ponekad stoljećima skrivaju važan je zadatak u vremenu kada su naša mora i oceani pod osobitim pritiskom i eksploatacijom. Posebno važna prilika zato nam se pružila u Zadru, gradu posebice obilježenom podvodnom arheološkom baštinom i vrijednim istraživanjima, smatra Landry.