Hrvatski Faust V i 5G tehnologija pomažu u otkrivanju otpada na dnu Jadrana

Oko tonu otpada izvučeno je iz mora na zadarskim Kolovarama tijekom prve akcije projekta „Sretno more” u travnju 2025. godine, kada je u potrazi za odbačenim predmetima na morskom dnu korišteno i hrvatsko autonomno plovilo Faust V. Nakon Zadra aktivnosti su nastavljene na drugim dijelovima obale, pa je na području Krka i Plavnika u jednoj akciji uklonjeno još 2,5 tona otpada, dok je na Murteru iz podmorja izvađeno približno 300 kilograma.

Inovacije ne moraju ostati demonstracija

Osim količine prikupljenog otpada, projekt je pokazao kako se suvremena tehnologija može uključiti u pripremu i provedbu ekoloških akcija. Prije nego što ronioci zarone u more u potrazi za odbačenim gumama, plastikom i drugim otpadom, dio posla može biti obavljen s površine. Autonomno plovilo pregledava zadano područje, podvodni dron snima morsko dno, a stručnjaci na temelju prikupljenih podataka određuju gdje je potrebna intervencija. Ronioci tako ne moraju naslijepo pretraživati velika područja podmorja, nego mogu usmjeriti aktivnosti prema lokacijama na kojima je otpad prethodno uočen.

Takav pristup primijenjen je na Kolovarama u sklopu projekta koji je Telemach pokrenuo u suradnji s udrugom Digitalni inovacijski HUB (DIH) Innovamare i Institutom Ruđer Bošković. Telemach je kao inicijator i tehnološki partner osigurao 5G mrežu koja omogućuje brz prijenos snimki i podataka, dok su stručnjaci i ronioci tehnologiju koristili za pregled podmorja i organizaciju čišćenja.

Osim uklanjanja otpada, dugoročna inicijativa usmjerena je na edukaciju djece i mladih te poticanje odgovornijeg odnosa prema Jadranu. U aktivnosti su uključeni stručnjaci, ronioci, volonteri i učenici, a iskustva sa zadarskih Kolovara poslužila su kao temelj za nastavak projekta na drugim lokacijama.

– Projekt nam je posebno važan jer povezuje tehnologiju, gospodarstvo i održivost te pokazuje da inovacije ne moraju ostati demonstracija – mogu rješavati stvaran problem, govori Mateo Ivanac, predsjednik Upravnog odbora udruge DIH Innovamare.

Plovilo kao platforma za prikupljanje podataka

Hrvatski Faust V dug je svega 2,1 metar, postiže brzinu do deset čvorova i može samostalno izvršavati unaprijed definirane zadatke. Ovisno o namjeni, oprema se kamerama, sonarima i senzorima, a prikupljene informacije koriste se za pregled i analizu morskog prostora.

– Ono što je bitnije od samog plovila jest da ono postaje mobilna platforma za prikupljanje podataka. Možemo ga povezati s fiksnim kamerama na obali, podvodnim kamerama, sonarom, senzorima kvalitete vode, a u budućnosti i hidrofonima i drugim senzorima. Svi ti podaci trebaju završiti na jednoj platformi. Tako korisnik ne gleda samo „gdje je plovilo”, nego dobiva cjelovitu sliku događanja u akvatoriju, objašnjava Ivanac.

Mogućnosti takvog sustava posebno su zanimljive lukama, marinama, obalnim gradovima i ustanovama koje upravljaju zaštićenim morskim područjima. Umjesto povremenih pregleda, kritične lokacije mogle bi se nadzirati redovito, čime bi se olakšalo uočavanje onečišćenja i drugih neuobičajenih pojava.

– Puno je bolje otkriti problem dok je mali nego ga sanirati kada postane velik. Primjerice, kamera može kontinuirano pratiti određeni dio luke, autonomno plovilo može periodično obilaziti kritične lokacije, sonar i podvodna kamera mogu pratiti stanje podmorja, a senzori mogu upozoriti na promjene pojedinih parametara kvalitete vode, objašnjava Ivanac, koji kao primjer navodi marinu u kojoj bi takav sustav mogao prepoznati odstupanje od uobičajenog stanja i poslati upozorenje nadležnima, bez čekanja da netko prijavi plutajući otpad ili onečišćenje. Osim vidljivih predmeta, moguće je pratiti temperaturu, salinitet, zamućenost, pH vrijednost i količinu otopljenog kisika u vodi.

Prikupljeni podaci s vremenom mogu poslužiti i za razvoj sustava ranog upozoravanja uz pomoć umjetne inteligencije. Pritom, ističe Ivanac, nije riječ o mogućnosti da jedno plovilo prepozna svaku štetnu tvar, nego o pravodobnom otkrivanju promjena koje zahtijevaju dodatnu analizu.

Tehnologija olakšava rad roniocima

Jedna od praktičnih prednosti korištenja autonomnih plovila i podvodnih dronova upravo je mogućnost detaljnijeg planiranja ronilačkih intervencija. Prethodni pregled morskog dna omogućuje preciznije određivanje lokacija na kojima je potrebna intervencija, osobito kada je riječ o velikim ili teško dostupnim područjima. Podvodni dron može se poslati i ondje gdje bi pregled za čovjeka bio opasan ili bi zahtijevao znatne resurse.

– Meni je posebno važno da ne stvaramo dojam kako tehnologija zamjenjuje ljude. Ona ljudima daje puno bolju informaciju prije nego što izađu na teren. Umjesto da ronilac satima traži određeni objekt ili pregledava veliko područje, sustav prvo može identificirati zone koje zahtijevaju detaljniju intervenciju, objašnjava naš sugovornik.

Sljedeći je cilj takav način rada proširiti i izvan povremenih ekoloških akcija, odnosno omogućiti gradovima, lukama i marinama redovito mapiranje kritičnih područja i kvalitetnije planiranje intervencija. Time bi se dosadašnja iskustva stečena tijekom čišćenja podmorja mogla primijeniti i u svakodnevnom upravljanju morskim prostorom.

Edukacija najmlađih kao važan dio projekta

Dok stručnjaci razvijaju nove mogućnosti nadzora i zaštite podmorja, važan dio Telemachove inicijative odvija se među najmlađima. Projekt „Sretno more” od početka je zamišljen i kao edukativni program koji djeci približava posljedice onečišćenja Jadrana te važnost odgovornog postupanja s otpadom.

Učenici su kroz dosadašnje akcije imali priliku upoznati rad ronilaca i stručnjaka te iz prve ruke vidjeti kako izgleda čišćenje podmorja. Edukacija je nastavljena i izvan plaža, kroz slikovnicu „Sretno more”, nastalu u suradnji s Domagojem Jakopovićem Ribafishom, te predstavu RI Teatra.

Naglasak je na stvaranju navika koje djeca mogu primjenjivati svakodnevno i prenositi svojim obiteljima, od pravilnog odlaganja otpada do razumijevanja posljedica njegova završavanja u moru.

Kako bi mogao izgledati nadzor Jadrana u budućnosti?

Ivanac očekuje da bi u sljedećih pet do deset godina nadzor morskog okoliša mogao postati znatno organiziraniji i precizniji. Njegova je vizija sustav u kojem različite tehnologije međusobno surađuju, a nadležne službe pravodobno dobivaju informacije o promjenama koje bi mogle upućivati na onečišćenje ili druge probleme.

– Fiksne AI kamere na kritičnim lokacijama prate promet, autonomna plovila obilaze akvatorije, podvodni dronovi i sonari pregledavaju ono što ne vidimo s površine, senzori mjere stanje mora, a svi se podaci spajaju u zajedničku platformu. Umjetna inteligencija tada ne služi samo da prepozna brod ili komad otpada, nego da iz tisuća podataka prepozna da se nešto promijenilo i da treba reagirati, opisuje Ivanac.

DIH Innovamare želi u suradnji s domaćim lukama, marinama i gradovima razvijati takvu infrastrukturu u Hrvatskoj, koristeći znanje i iskustvo stečeno u dosadašnjim projektima. Telemachovo „Sretno more” pritom je otvorilo prostor za suradnju znanstvenika, stručnjaka, ronilaca i lokalnih zajednica, a akcije koje su započele na zadarskim Kolovarama pokazale su kako tehnologija može pomoći u konkretnim poslovima zaštite morskog okoliša.

Iako razvoj novih sustava otvara dodatne mogućnosti za praćenje stanja podmorja i učinkovitije organiziranje intervencija, očuvanje Jadrana i dalje će uvelike ovisiti o odgovornom ponašanju ljudi i sprječavanju da otpad uopće završi u moru.