Ravnatelj Tomčić upozorava: 'Nijedan strukovni kurikul ne bi smio proći bez značajnog broja sati u svijetu rada'

U Centru za kreativne industrije održana je konferencija »Nova era strukovnog obrazovanja«, organizirana u okviru projekta ESF+ Poticanje strukovnog obrazovanja – učenje temeljeno na radu. Konferencija je okupila predstavnike obrazovnih institucija, gospodarstva i strukovnih organizacija s ciljem otvaranja dijaloga o budućnosti strukovnog obrazovanja.

Potrebna prilagodba

Prema riječima Josipa Smolića, potpredsjednika Hrvatske obrtničke komore, ova konferencija bila je prilika da sagleda kako su se snašli nakon uvođenja novih modula u nastavu.

– Vidimo da je dosta toga pozitivno, ali ujedno vidimo da je potrebna dodatna prilagodba. Potrebna je prilagodba i samih nastavnika čiji su postoci uključivanja još mrvicu manji pa je potrebno raditi na tome da se više uključe. Isto tako, morat ćemo poraditi i na mentorima, odnosno obrtnicima, kako bi se i oni više uključivali, kazao je Smolić naglasivši kako idu u dobrom pravcu te kako vjeruje da će se tijekom sljedeće školske godine sve posložiti i doći na svoje.

Vesna Anđelić, pomoćnica ravnatelja za razvoj strukovnog obrazovanja u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih predstavila je evaluaciju prve godine provedbe novih strukovnih kurikula.

– Trudimo se izraditi nove kurikule koji će biti usklađeni s potrebama svijeta rada, potrebama učenika i suvremenim vremenom. Međutim, vidimo da nas vrijeme jako brzo prestiže, kazala je Anđelić.

Na okruglom stolu sudjelovali su Tomislav Pavelić, voditelj Odjela za nadzor u Službi za strukovno obrazovanje i poduzetničko učenje Ministarstva gospodarstva, Vesna Anđelić, županijski pročelnik Ivan Šimunić, Tihomir Tomčić, ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatkovića, te Gordana Katulić-Jakić vlasnica licenciranog frizerskog obrta s 20 godina iskustva.

700 sati prakse

Ravnatelj Tomčić je istaknuo važnost učenja temeljenog na radu i suradnju s poslodavcima. Inače, škola provodi 13 modularnih programa, a učenici trogodišnjih zanimanja godišnje ostvaruju između 600 i 700 sati praktičnog učenja, od čega se najmanje 600 sati odvija u stvarnom radnom okruženju.

– Mislim da nijedan strukovni kurikul, ni sadašnji ni oni koji su postojali prije, ne bi smio biti u potpunosti realiziran, a da učenik tijekom obrazovanja nije proveo značajan broj sati u svijetu rada, naglasio je Tomčić dok je Šimunić istaknuo velik nedostatak radne snage, demografske izazove i potrebu usklađivanja upisnih kvota s potrebama tržišta rada.

Inače, država potiče obrtnike i poduzetnike da primaju učenike na praktično osposobljavanje kroz program »Naukovanje za obrtnička zanimanja«, pod određenim kriterijima. Do sad se, kako je istaknuo Pavelić, po učeniku izdvajalo 4.684 eura, dok se taj iznos nedavno povećao na 5.092 eura.