Tematska izložba povodom velike obljetnice potpisivanja Zadarskog mira

Izborom iz fonda Znanstvene knjižnice, kojim se predstavljaju najznačajnija znanstvena djela koja govore o povijesti Zadra u 14.stoljeću, kao i drugim relevantnim materijalima, prikladno će se obilježiti 665. godišnjica prijelomnog datuma u prošlosti grada – potpisivanja Zadarskog mira.

Izbor iz fonda

Riječ je o mirovnom sporazumu sklopljenom između ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i Mletačke Republike 18. veljače 1358. godine u sakristiji samostana sv. Frane u Zadru.

Izbor iz fonda Znanstvene knjižnice pripremio je Tomislav Blažević, dipl. knjižničar zajedno s doc. dr. sc. Antunom Nekićem s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. Osim toga, uoči 665. obljetnice izrađen je i prigodni plakat na kojem škrinja sv. Šime predstavlja jedini materijalni dokaz da je Zadarski mir potpisan baš u Zadru. Plakat potpisuju Brajen Dragičević i Tomislav Blažević.

Marijana Senkić-Klapan, v.d. ravnateljice Znanstvene knjižnice, ističe kako su ovakve tematske izložbe prilika da knjižnica bude most između znanosti i obrazovanja kao ishodište bogate građe. Izložba je namijenjena svim građanima koje zanima povijest grada i zadarskog plemstva općenito,a najviše studentima povijesti i povijesti umjetnosti.

Prema riječima Tomislava Blaževića korijeni sukoba koji je okončan Zadarskim mirom sezali su u 1345. i 1346. godinu, kada se Zadar uz Ludovikovu pomoć, neuspješno pokušao osloboditi mletačkog vrhovništva.

Uspon Zadra

– Tada su kralj i Zadar morali priznati nadmoć Venecije uz tešku cijenu koju je Zadar morao platiti. Gradu su oduzeti statut i tijelo sv. Šime, te su odneseni u Veneciju, a iz grada je izgnano zadarsko plemstvo. Na takav način grad je obezglavljen pravno, simbolički i društveno. Sreća se okreće u Ludovikovu korist obnavljanjem sukoba u razdoblju između 1356. i 1358. godine. Mlečani su se potpisivanjem Zadarskog mira odrekli prava na Dalmaciju od polovine Kvarnera do područja Drača uključujući gradove Nin, Zadar, Skradin, Šibenik, Trogir, Split, Dubrovnik te otoke Osor, Cres, Krk, Rab, Pag, Brač, Hvar i Korčulu, dok se dužd morao odreći naslova »dux Dalmatiae et Croatiae«. Razdoblje druge polovine 14. stoljeća predstavlja ekonomski procvat Dalmacije i uspon Zadra koji je nezamisliv bez Zadarskog mira, kaže Blažević. Objašnjava kako se time Zadar pretvara u dalmatinsku metropolu čija elita koju čine vitezovi kralja Ludovika postaje dominantna na cijelom prostoru Dalmacije. Razvijaju se obrti, trgovina i pomorstvo te Zadar postaje ujedno i najugledniji grad u Dalmaciji i Hrvatskoj u kojem je bila kraljevska palača Anžuvinaca.

Tri kapitalna djela

O Zadarskom miru napisana su tri kapitalna djela. Jedno se veže uz obilježavanje 600. godišnjice Zadarskog mira (1958.) kada je napravljena prva izložba na tu temu i tiskao se prigodni katalog izložbe koji je uredio poznati zadarski konzervator Grga Oštrić.

Posebno monografsko izdanje izdano je 50 godina nakon pod nazivom »Zadarski mir: 18.2.1358.-18.2.2008. o 650. obljetnici«. Prošle godine objavljeno je kapitalno djelo koje govori o važnosti Zadarskog mira, a to je u zborniku radova pod nazivom »Zadarski mir: prekretnica anžuvinskog doba« u izdanju Sveučilišta u Zadru.