Prva Demižana okupila oko 10.000 posjetitelja i pokazala svu raskoš ponude Zadarske županije

Nakon mjesec dana svakodnevnih predstavljanja u atriju Palače Cedulin, završilo je prvo izdanje manifestacije Demižana – vina Zadarske regije, ostavljajući iza sebe mnogo više od dojma još jednog ljetnog eno-gastronomskog događanja.

Projekt Turističke zajednice Zadarske županije pokazao je da se vino, maslinovo ulje, domaća hrana i priče lokalnih proizvođača mogu vrlo prirodno uklopiti u turistički život Zadra i postati itekako primamljiv poziv gostima da upoznaju i mjesta u kojima ti proizvodi nastaju.

Demižana je održana od 23. srpnja do 22. kolovoza 2026., svakodnevno od 18 do 24 sata, a organizirala ju je Turistička zajednica Zadarske županije uz potporu Zadarske županije, Grada Zadra, lokalnih turističkih zajednica, Udruge vinara Zadarske županije i partnera. Zamišljena je kao mjesto na kojem će se domaćim i stranim posjetiteljima približiti vina zadarskih vinara, kvalitetna maslinova ulja, tradicionalna hrana i drugi domaći proizvodi, ali i destinacije iz kojih oni dolaze.

Impresivan odaziv

No, cilj je bio mnogo širi od same degustacije. Direktor Turističke zajednice Zadarske županije, Vanja Čvrljak prilikom predstavljanja projekta istaknuo je kako se produljenje turističke sezone ostvaruje stvaranjem konkretnih i kvalitetnih sadržaja. Upravo vino, maslinovo ulje i ostali lokalni proizvodi mogu biti jaki turistički motivi, osobito kada se proizvod poveže s ljudima, krajolikom i mjestom njegova nastanka.

Već je prvo izdanje pokazalo da takav koncept itekako ima publiku. Tijekom mjesec dana održavanja Demižanu je posjetilo oko 10.000 posjetitelja, a na manifestaciji je predstavljeno više od 160 vina. Za premijerno izdanje riječ je o zaista impresivnom odazivu koji potvrđuje ozbiljan potencijal Demižane da postane jedan od važnijih turističkih i eno-gastronomskih događaja zadarskog područja.

Posebno je važan bio interes gostiju za ono što se nalazi iza etikete. Posjetitelje nisu zanimali samo okusi, nego i sorte, vinogradi, mjesta iz kojih vina dolaze i sami proizvođači. Upravo je takav neposredan susret možda i najveća vrijednost Demižane: gost koji u središtu Zadra prvi put kuša vino iz Nadina, maslinovo ulje iz Ravnih kotara ili proizvod s Paga dobiva razlog da poželi upoznati i njihov kraj.

Atrij Palače Cedulin tako je tijekom mjesec dana postao svojevrsna eno-gastronomska karta Zadarske županije. Na istom su se mjestu susreli etablirani vinari i manji OPG-ovi, maslinari i proizvođači tradicionalnih proizvoda, otočne i kontinentalnije destinacije, stoljetne tradicije i novi craft proizvodi.

Raznolikost vinske scene

Druženje uz vino i domaće proizvode svake su večeri pratili i glazbeni te folklorni nastupi. Među izvođačima bili su Duo Ena Nimčević i Roko Marić, Leo Rados i Vida Đurković, Kiwi i Juanita te pjevački kvartet Kanat iz Kali, a dio programa pripao je i kulturno-umjetničkim društvima. Glazba, pjesma i folklor tako su se prirodno nadovezali na ono što je Demižana predstavljala kroz vino i hranu – ljude, običaje i različite krajeve Zadarske županije.

Vino je bilo središnja nit manifestacije, a popis sudionika pokazuje koliko je danas raznolika vinska scena Zadarske županije; od Nadina i drugih dijelova Ravnih kotara do Petrčana, Novigradskog mora, Zadra i otoka Paga.

Vina Buljat dolaze iz Suhovara, gdje obitelj Buljat nastavlja višegeneracijsku tradiciju vinogradarstva, dok suvremena vinarija djeluje od 2012. godine. U njihovoj ponudi nalaze se maraština, chardonnay, merlot, syrah, cuvée i rosé, a uz samu proizvodnju razvijaju i mogućnost kušanja vina i obilaska vinograda. Buljat je dobar primjer kako se obiteljska tradicija Ravnih kotara danas povezuje sa suvremenim vinarstvom i turizmom.

Vina Vinketa svoju priču grade u Nadinu, jednom od najvažnijih vinogradarskih mjesta zadarskog zaleđa. U ponudi imaju vina od autohtonih sorti poput maraštine, debita, pošipa i plavine, ali i od syraha, merlota, cabernet sauvignona, grenachea i drugih sorti. Uz vino razvijaju degustacije i posjete vinogradima, pa gostu nude priliku da ono što je možda prvi put kušao na manifestaciji kasnije upozna i na mjestu nastanka.

Kraljevski vinogradi na Punta Skali iznad Petrčana imaju jednu od najupečatljivijih vinskih lokacija u županiji. Suvremena vinska priča naslanja se na dugu povijest vinogradarstva ovog područja, a posebno mjesto u proizvodnji imaju pošip, plavac mali i crljenak. Njihova su vina osvajala i međunarodna priznanja, dok kušaonica i gastronomska ponuda omogućuju da se vino doživi zajedno s krajolikom iz kojeg dolazi.

Autohtone sorte

Vinarija Škaulj jedno je od imena snažno povezanih s Nadinom i razvojem ekološkog vinogradarstva. Obitelj Škaulj proizvodi bijela, crna i ružičasta vina od domaćih i međunarodnih sorti, a među njima se posebno ističu maraština, plavina, cabernet sauvignon, merlot i syrah. Vinarija je tijekom godina stekla brojna priznanja te pridonijela prepoznatljivosti Nadina kao ozbiljne vinske destinacije.

Vina Fiolić iz Zadra razvila su se iz male obiteljske proizvodnje u prepoznatljivu butiknu vinariju. Među njihovim proizvodima ističu se maraština, crna vina i rosé, a dio ponude povezan je i sa zadarskom maraškom. Osim na Demižani, kroz Wine House u Kožinu i Wine Garden u Zadru vino su približili turistima i u samom urbanom prostoru, pokazujući koliko vinska kultura može biti važan dio turističkog iskustva grada.

OPG Denis Odžaković iz Nadina obiteljsku vinogradarsku tradiciju povezuje s agroturizmom i tradicionalnom gastronomijom Ravnih kotara. U ekološkim vinogradima uzgajaju, između ostaloga, merlot, syrah i cabernet sauvignon, a gostima kroz vino i domaće proizvode približavaju baštinu i način života ovoga kraja.

Esencija iz Kakme jedna je od novijih eno-gastronomskih priča Zadarske županije. Projekt obitelji Bobanović-Colić objedinjuje vinariju, uljaru, kušaonicu i prodajni prostor te povezuje tri proizvoda snažno vezana uz Dalmaciju – vino, maslinu i smokvu. U vinskom dijelu priče nalaze se maraština, crljenak te druge sorte i kupaže, a cjelokupan projekt razvija se upravo na spoju proizvodnje i turističkog doživljaja.

Vina Figurica iz Smilčića posebno se izdvajaju radom na očuvanju svrdlovine, rijetke autohtone sorte zadarskog kraja. Uz nju proizvode maraštinu, crljenak, syrah, cuvée i rosé Kalelarga. Vinarija raspolaže s osam hektara vinograda i više od 35 tisuća trsova, a njihov rad na svrdlovini pokazuje koliko vinarstvo može biti važno i za očuvanje autohtone poljoprivredne baštine.

Vinarija Jokić iz Lišana Tinjskih oslanja se na dugu obiteljsku vinogradarsku tradiciju i vlastite vinograde. U ponudi se nalaze maraština, pošip, muškat žuti, chardonnay, rosé i crna vina, a uz proizvodnju razvijaju i posjete vinariji te povezivanje vina s lokalnim maslinovim uljem i hranom. Time vino svakako postaje razlog za dolazak na gospodarstvo.

Obiteljske tradicije

Vinarija Elvis Nimčević iz Nadina nastavlja dugu obiteljsku tradiciju, a vina proizvodi ekološki. U ponudi se ističu cuvée od merlota i syraha, cabernet sauvignon i rosé od Grenachea, dok osvojena priznanja, među njima i ono za rosé na Vinfestu 2025., potvrđuju kvalitetu ove nadinske vinske priče.

Vina Bora obitelji Žuža iz Podgradine nose ime po buri, jednom od najvažnijih elemenata krajolika između Novigradskog mora i Velebita. Među sortama koje uzgajaju nalaze se maraština, pošip, plavina i svrdlovina, kao i sauvignon blanc, merlot, grenache i syrah. Njihova vina tako u sebi povezuju mediteranski i podvelebitski karakter prostora iz kojeg dolaze.

Vina otoka Paga obitelji Rako donijela su na Demižanu sasvim drukčiji terroir – paški kamen, sunce, buru i posolicu. Posebno mjesto zauzima gegić, sorta snažno povezana s paškim vinogradarstvom, čijoj je revitalizaciji obitelj Rako dala svoj doprinos. Vino se ovdje prirodno nadovezuje na paški sir, janjetinu, sol i druge otočne proizvode, pa predstavlja dio mnogo šire gastronomske priče Paga.

Vinarija Degarra iz Zadra priča je koja je počela kao mala garažna proizvodnja Mate Pestića i Dane Šulentića, a s vremenom prerasla u jednu od zapaženijih zadarskih boutique vinarija. Posebno mjesto u njihovu radu pripada maraštini, a vinarija je razvila i vlastiti prostor za prezentaciju i kušanje vina. Njihov put od garaže do ozbiljne vinske priče jedan je od zanimljivijih primjera novijeg zadarskog vinarstva.

Vina Vrsaljko dolaze iz Nadina, gdje obitelj proizvodnju temelji na vlastitim vinogradima i ekološkim standardima. Njihovu ponudu čine nadinska rana, cuvée, syrah i maraština, a još jedan nadinski proizvođač u programu Demižane dodatno je pokazao kolika je koncentracija vinskih priča na tom području.

Drukčiji pogled na vino donio je Coral Wine, projekt koji odabrane etikete partnerskih vinarija odležava u podmorskom podrumu. Vino sazrijeva bez svjetlosti, pri stalnoj temperaturi i pod utjecajem tlaka i morskih struja, dok boce s vremenom dobivaju prepoznatljiv izgled zahvaljujući morskim organizmima. Projekt je nastao 2018. godine, a baza mu je u Ljupču, nedaleko od Zadra.

Vrhunska ulja

Uz vino, važno mjesto na Demižani pripalo je maslinovu ulju. Od Pakoštana i Nadina do drugih dijelova Ravnih kotara, maslinari Zadarske županije posljednjih godina sve više ulažu u kvalitetu proizvodnje i predstavljanje ulja kao vrijednog gastronomskog i turističkog proizvoda.

Esencija Olive Oil maslinarska je strana projekta Esencija iz Kakme. Naglasak je na ekstra djevičanskom, hladno prešanom maslinovu ulju, uz očuvanje karakterističnih svježih aroma. Povezivanje uljare, vinarije i kušaonice omogućuje da se maslinovo ulje predstavi kao dio šireg doživljaja dalmatinske gastronomije, a ne samo kao proizvod na polici.

OPG Čudina iz Pakoštana svoju ponudu gradi oko masline i drugih mediteranskih plodova. Uz ekstra djevičansko maslinovo ulje proizvode različite proizvode od maslina, smokve i smokvenjak, džemove, bademe, kapare, motar i sušenu rajčicu. Raznovrsnost njihova asortimana pokazuje koliko se lokalne sirovine mogu pretvoriti u zanimljive proizvode namijenjene i domaćem stanovništvu i turistima.

OPG Bade predstavlja obiteljsko maslinarstvo koje Udruga maslinara Zadarske županije opisuje riječima »suvremeno maslinarstvo na korijenima predaka«. Upravo ta formulacija dobro opisuje promjene u zadarskom maslinarstvu: tradicija uzgoja ostaje temelj, ali se sve više pozornosti posvećuje suvremenoj proizvodnji, preradi i pravilnom čuvanju ulja.

Dolina maslina iz Nadina još jednom potvrđuje da to mjesto nije samo vinska destinacija. Obitelj Krtalić razvija proizvodnju maslinova ulja oslonjenu na maslinike Ravnih kotara, a njihov nastup uz brojne nadinske vinare pokazao je koliko su vino i maslina prirodni partneri u turističkoj promociji ovog kraja.

OPG Anđelko Marijačić također dolazi iz Nadina. Obiteljski maslinik broji 110 stabala, među kojima su sorte Oblica, Lastovka, Leccino i Pendolino, a gospodarstvo proizvodi ekstra djevičansko maslinovo ulje. Primjer je manjeg proizvođača kod kojeg je cijeli proces proizvodnje neposredno vezan uz obitelj i vlastiti nasad.

Med, pršut, prisnac

OPG Domagoj Mikulić iz Gorice na manifestaciji je predstavio i pčelinji med, čime je u ponudu Demižane uključeno još jedno područje domaće proizvodnje. Pčelarstvo i med izravno ovise o lokalnoj vegetaciji i prostoru, pa su prirodan dio priče o autentičnim proizvodima destinacije. Mikulićev nastup pokazao je i koliko su obiteljska gospodarstva često raznovrsna te koliko njihova ponuda nadilazi jednu vrstu proizvoda.

Posebnu širinu Demižani dali su OPG-ovi i proizvođači koji su predstavili proizvode izvan vinske i maslinarske priče. Upravo su njihovi stolovi pokazali koliko je bogata svakodnevna gastronomija zadarskog prostora.

OPG Butić iz Briševa povezuje poljoprivredu, domaću gastronomiju i ruralni turizam. Obiteljsko gospodarstvo bavi se, među ostalim, vinogradarstvom, maslinarstvom i voćarstvom, dok se gostima nude domaći proizvodi i tradicionalna hrana. Takav koncept omogućuje posjetitelju da ne upozna samo proizvod nego i način života i prostor u kojem je nastao.

OPG Mate Gašpar iz Ceranja Gornjih čuva gastronomske okuse Bukovice. Posebno mjesto u njihovoj ponudi imaju domaći kruh, priška i prisnac, uz tradicionalno pripremljena jela poput janjetine i teletine ispod peke. Upravo takva jednostavna, generacijama prenošena jela važan su dio gastronomske baštine koji turistima često ostaje u sjećanju jednako snažno kao vino ili maslinovo ulje.

OPG Matulić s otoka Pašmana primjer je uspješnog povezivanja otočnih sirovina, tradicije i suvremenog dizajna proizvoda. Ana i Krsto Matulić poznati su po ljutom umaku Pašmanero i acetu od zelenih smokava Pašman Libre, a proizvode i aceto od maraške, aromatizirane soli te druge prehrambene i kozmetičke proizvode. Njihova međunarodna priznanja pokazuju da proizvod snažno vezan uz mali otok može pronaći put i do znatno šire publike.

Lički sokol iz gračačkog kraja donio je na manifestaciju drugačije lice Zadarske županije. U ponudi su prirodni voćni sokovi, među kojima se ističu 100-postotni sok od jabuke te kombinacija jabuke i aronije. Njihova prisutnost bila je važna jer je pokazala da županijska gastronomija ne završava u mediteranskom prostoru, nego obuhvaća i kontinentalnije područje Gračaca i okolice.

Smokve i bademi

OPG Milenko Zagorac iz Polače svoju priču gradi oko ekstra djevičanskog maslinova ulja Olea Tinia. Obitelj njeguje oko 1.150 maslina, a razvila je i kušaonicu u kojoj se ulje povezuje s domaćim pršutom, pancetom, pečenicom, mladim kravljim sirom, kruhom i vinom. To je dobar primjer kako poljoprivredni proizvod može postati polazište za cjelovit turistički doživljaj.

OPG Iva Bulić iz Korlata, iza kojeg stoji brend Gospoja Mendula, u prvi plan stavlja badem. Iva i Tomislav Bulić imaju oko 3.500 stabala badema na približno 14 hektara, a njihovi bademi od 2014. nose status ekološkog proizvoda. Osim samog ploda u različitim varijantama, proizvode i bademovo ulje i brašno, pokazujući koliko se jedna tradicionalna mediteranska kultura može razviti u prepoznatljiv suvremeni proizvod.

OPG Bačić iz Polače predstavlja spoj nekoliko proizvoda karakterističnih za Ravne kotare. U njihovoj ponudi nalaze se maslinovo ulje, suhe smokve i suhomesnati proizvodi. Maslina, smokva i tradicionalna prerada mesa vrlo jednostavno opisuju raznolikost poljoprivredne i gastronomske proizvodnje ovog dijela zadarskog zaleđa.

OPG Ćusa – Lolina vatrenica iz Šopota jedan je od prepoznatljivih predstavnika agroturizma Ravnih kotara. Obitelj njeguje tradicionalnu gastronomiju i vlastitu proizvodnju, od maslinova ulja i suhomesnatih proizvoda do smokava i drugih domaćih proizvoda, dok posebno mjesto zauzima prisnac pripremljen prema starom obiteljskom receptu. Doris Ćusa danas nastavlja obiteljsku priču povezujući domaću kuhinju, poljoprivredu i iskustvo boravka na seoskom gospodarstvu.

OPG Eugen Novaković iz Posedarja godinama se bavi uzgojem i preradom smokava i maslina. Posebno su prepoznatljivi proizvodi od tradicionalno sušenih smokava – smokvenjaci, okruglice i valjušci, džemovi i drugi proizvodi, uz ekstra djevičansko maslinovo ulje. Riječ je o gospodarstvu koje je upravo smokvi, jednoj od tradicionalnih dalmatinskih kultura, dalo niz novih oblika i proizvoda.

Uz vino, ulje i domaću hranu, program je uključio i sudionike koji su Demižanu proširili prema drugim proizvodima i kreativnim sadržajima.

Identitet destinacije

Solana Pag na Demižanu je donijela jedan od najsnažnijih simbola otoka Paga. Proizvodnja morske soli na otoku ima tisućljetnu tradiciju i stoljećima je oblikovala gospodarstvo, krajolik i život grada Paga. Danas Solana Pag, uz morsku sol, proizvodi i solni cvijet te druge proizvode na bazi soli, a njezina je prezentacija podsjetila koliko jedan naizgled jednostavan proizvod može biti duboko povezan s identitetom destinacije.

I Solana Nin predstavlja proizvod koji je gotovo nemoguće odvojiti od mjesta njegova nastanka. Ninska se sol dobiva u plitkoj laguni tradicionalnim korištenjem mora, sunca i vjetra, a solana je s vremenom postala i turistička atrakcija s Muzejom soli i mogućnošću upoznavanja procesa proizvodnje. Njezino sudjelovanje na Demižani bilo je prirodan nastavak priče o gastronomiji kao dijelu identiteta destinacije.

Kohelet Distillery predstavila je suvremeniju stranu lokalne proizvodnje kroz svoje kraft ginove i likere. Riječ je o maloj destileriji koja se uklapa u sve snažniju hrvatsku craft scenu, povezujući destilate s aromama i biljem karakterističnim za mediteranski prostor. Njezin nastup proširio je ponudu Demižane izvan vina i tradicionalnih proizvoda.

Veliko oduševljenje izazvao je i Paint & Wine @zadarart, koncept koji vino povezuje s kreativnim druženjem i slikanjem. Time je Demižana dobila još jedan sadržaj izvan klasične degustacije, a vino se pojavilo i kao dio opuštenog društvenog i kreativnog iskustva.

Svoj rad predstavila je i zadarska dizajnerica Ivana Bičanić, autorica brenda Chic IB Bags. Torbe osmišljava i izrađuje sama, a među materijalima kojima se koristi je nautička eko koža, čime je razvila prepoznatljiv zadarski dizajnerski proizvod. Njezino sudjelovanje proširilo je priču Demižane i na lokalno stvaralaštvo izvan gastronomije.

Klasteri lokalnih TZ-ova

Na Demižani su se predstavili i klasteri lokalnih turističkih zajednica – Biogradska rivijera, Arhipelag, Ninska rivijera, Otok Pag, Rivijera Starigrad Paklenica, Ravni kotari i Novigradsko more. Kroz domaće proizvode i lokalne specijalitete posjetiteljima su približili različite krajeve Zadarske županije i njihove gastronomske posebnosti.

Biogradska rivijera, koja povezuje turističke zajednice Biograda na Moru, Pakoštana, Sukošana, Sv. Filipa i Jakova i Bibinja, predstavila je područje u kojem se na malom prostoru susreću more, Vransko jezero i plodni Ravni kotari. Posjetitelji su tijekom predstavljanja mogli kušati fritule i kroštule, slanu srdelu te slane i marinirane filete inćuna Pelagosa, kao i maslinova ulja OPG-a Ante Vulin i OPG-a Didini vrtovi Slava Stojanova. More, maslina i domaće slastice tako su u nekoliko proizvoda vrlo jasno opisali gastronomsku raznolikost ovog kraja.

Klaster Arhipelag povezuje turističke zajednice Preka, Kukljice, Kali, Dugog otoka, Pašmana i Tkona te zadarske otoke. Otočna gastronomija na Demižani predstavljena je inćunima i mariniranim inćunima, proizvodima OPG-a Matulić s Pašmana, među kojima su aceto od smokve i aceto od maraške, maslinovim uljem OPG-a Mađerić, kao i proizvodima OPG-a Mrotine, obiteljskog gospodarstva koje kroz ekstra djevičansko maslinovo ulje, smokve i druge otočne proizvode njeguje tradicionalnu poljoprivredu zadarskih otoka. Riba, maslina i smokva ujedno su tri namirnice koje možda i najbolje sažimaju gastronomsku baštinu ovoga otočnog prostora.

Ninska rivijera, koja okuplja Nin, Vir, Privlaku, Ražanac, Vrsi i Zaton, predstavila je proizvode snažno povezane s krajolikom ninske lagune i njezina zaleđa. Među njima je bila Solana Nin, zatim pogače i maslinova ulja te ekološki džemovi OPG-a Šinjorina smokva Sandre Babac iz Poljica, uključujući proizvode od smokve, mandarine, šljive i maraške. Ponudu su upotpunila ulja Kraljskog Dalmatina te suhomesnati proizvodi Pršutane Puntica iz Vinjerca, koja na tradicionalan i prirodan način proizvodi dalmatinski pršut, pancetu, šokol i pečenicu, koristeći i prirodne uvjete podvelebitskog kraja i buru važnu za proces sušenja i zrenja. Tako su sol, maslinovo ulje, kruh, voće i dalmatinski suhomesnati proizvodi zajedno predstavili raznolikost gastronomije ninskog i podvelebitskog kraja.

Ključ svega su ljudi

Otok Pag na Demižani je predstavio proizvode koji su već sami po sebi snažni simboli destinacije. U programu su sudjelovali Paška sirana sa svojim sirevima, Sirana Gligora s Paškim sirom i Žigljenom te MIH Sirana s Paškim sirom i Kolanjcem. Poseban dio ponude činili su baškotini i rafijoli paških benediktinki, uz domaće pogače. Sirarska tradicija, samostanski recepti i otočna gastronomija tako su zajedno pokazali zašto je Pag jedan od najprepoznatljivijih gastronomskih prostora na Jadranu.

Rivijera Starigrad Paklenica predstavila je prostor Obrovca, Gračaca, Starigrada i Jasenica, odnosno područje na kojem se susreću Jadransko more, Velebit i njegovo zaleđe. Među proizvodima koji su se mogli kušati bili su smokvenjaci, Tulo i medovina 1853 Barichevich, kao i panceta od crne svinje i pršut proizvođača Mataš. U odnosu na otočne klastere ovdje su do izražaja došli snažniji okusi podvelebitskog i kontinentalnijeg dijela županije.

Ravni kotari možda su najjasnije pokazali koliko jedno područje može biti poljoprivredno raznoliko. U predstavljanju su se našli OPG Iva Bulić – Gospoja Mendula s bademima u medu, ekološkim i ušećerenim bademima, OPG Domagoj Mikulić s proizvodima ekološkog pčelarstva, OPG Anđelko Marijačić s maslinovim uljem te OPG Bačić s pršutom. Badem, med, maslinovo ulje i pršut samo su dio znatno šire ponude kraja u kojem nastaju i vina, smokve, povrće, sir, prisnac i brojni drugi proizvodi.

Novigradsko more povezuje Posedarje, Novigrad i Poličnik, odnosno prostor na kojem se morska tradicija susreće s Ravnim kotarima i Velebitom. Tijekom njegova predstavljanja svoje su proizvode ponudili OPG Konoba Butić, OPG Jurjević i OPG Eugen Novaković, dok su maslinarsku ponudu činila i ulja Darija Discordije. Upravo mali obiteljski proizvođači, maslina i smokva dobro opisuju karakter ovog područja, u kojem se obalna i ruralna tradicija neprestano isprepliću.

Nakon mjesec dana Demižane možda je najvažnije to što se u Palači Cedulin proizvod nije predstavljao sam za sebe.

Iza svake čaše vina postojalo je mjesto. Iza boce ulja maslinik. Iza prisnaca obiteljski recept. Iza badema Korlat, iza Gegića Pag, iza Svrdlovine Smilčić i Nadin, iza smokvenjaka Posedarje, a iza soli Nin ili Pag. Iza svakog od tih proizvoda nalaze se ljudi koji svojim radom održavaju lokalnu proizvodnju i tradiciju.

Upravo ta veza između proizvoda i mjesta iznimno je važna za budući razvoj turizma.

Putokaz za obilazak

Gost koji je u Cedulinu prvi put kušao vino iz Nadina može poželjeti posjetiti tamošnju vinariju. Onaj tko je upoznao ulje iz Polače ili Pakoštana može poželjeti otići na gospodarstvo. Nakon kušanja pašmanskog aceta, korlatskog badema, ninske soli, paškog sira ili ravnokotarskog prisnaca proizvod više nije samo nešto što se kupuje – postaje početak priče o prostoru koji vrijedi upoznati.

Takav pristup može pridonijeti i disperziji turističkog prometa iz grada prema otocima i zaleđu, većoj potrošnji kod lokalnih proizvođača te stvaranju sadržaja koji nisu vezani isključivo uz vrhunac ljetne sezone.

Jednako je važno što su na Demižani mjesto dobili proizvođači različitih veličina. Za etablirane vinarije bila je to dodatna pozornica, dok je za manje OPG-ove neposredan kontakt s velikim brojem domaćih i stranih gostiju prilika kakvu samostalno teško mogu ostvariti.

A činjenica da su se uz vino, ulje i domaću hranu u programu našli glazba, folklor, kreativne radionice i lokalni dizajn pokazala je da se autentičnost destinacije ne mora predstavljati samo kroz ono što se može kušati. Čine je i ljudi koji pjevaju, sviraju, stvaraju i čuvaju običaje.

Upravo zato uspjeh prvog izdanja Demižane ne treba mjeriti samo brojem natočenih čaša ili prodanih proizvoda.

Njegova je vrijednost u tome što je manifestacija na jednom mjestu povezala ono što se u turističkoj promociji još uvijek prečesto predstavlja odvojeno: vino i maslinovo ulje, poljoprivredu i gastronomiju, grad i zaleđe, otoke i kopno, male OPG-ove i turističke zajednice, stoljetne recepte i nove proizvode.

Više od 160 predstavljenih vina snažna je brojka za premijerno izdanje, ali iza nje se krije nešto još važnije – velika mreža ljudi, gospodarstava i destinacija koje zajedno mogu graditi prepoznatljiv eno-gastronomski identitet Zadarske županije.

Palača Cedulin pritom se pokazala kao dobro odabrano mjesto. U samom turističkom središtu Zadra lokalni proizvodi nisu bili namijenjeni samo poznavateljima vina ili gastronomije. Bili su dostupni svima, gostu koji je slučajno prošao, zastao, kušao i možda upravo ondje prvi put čuo za Nadin, Svrdlovinu, Gegić, korlatske bademe, ninsku sol ili neko malo obiteljsko gospodarstvo.

Zajednička promocija

Demižana je pokazala i koliko je snažna zajednička priča cijele županije. Od kamena, sira i soli Paga, preko zadarskih otoka i ninske lagune, plodnih Ravnih kotara i Novigradskog mora, pa do Velebita i gračačkog područja, Zadarska županija na relativno malom prostoru ima iznimno različite krajolike, a iz njih proizlaze jednako različiti proizvodi i gastronomske tradicije.

Za manifestaciju koja se održala prvi put, činjenica da je tu raznolikost uspjela okupiti i približiti gostima predstavlja velik uspjeh.

Prvo izdanje ujedno je postavilo dobar temelj za daljnji razvoj. Demižana u budućnosti može uključivati još više proizvođača, tematske degustacije, radionice, predstavljanja autohtonih sorti, razgovore s vinarima i maslinarima, gostovanja chefova te još snažnije povezivanje lokalnih proizvoda s restoranima, hotelima i turističkim agencijama.

No ono najvažnije već je dokazano: publika postoji, proizvođači imaju što ponuditi, a Zadarska županija ima priču koju vrijedi pričati.

Ta priča raste u vinogradima Nadina, Suhovara, Smilčića, Petrčana, Podgradine i drugih dijelova županije. Dozrijeva u maslinicima Pakoštana, Polače, Nadina i Novigradskog mora. Nalazi se u paškoj i ninskoj soli, Gegiću, pašmanskim smokvama, korlatskim bademima, bukovačkoj priški, ravnokotarskom prisnacu, medu, pršutu, siru, sokovima i domaćim delicijama.

Čuvaju je obitelji koje su znanje naslijedile od prethodnih generacija, ali i oni koji danas traže nove načine da lokalni proizvod, tradiciju i vlastitu kreativnost približe suvremenom gostu.

Demižana je tu priču mjesec dana pričala u srcu Zadra.

A uspjeh njezina prvog izdanja pokazao je da je vrijedna nastavka – kao mjesto susreta proizvođača i gostiju, kao pozornica za autentične proizvode i, prije svega, kao zajednička promocija bogatstva i raznolikosti cijele Zadarske županije.