Podaci su to iz Pregleda demografskih mjera za 2026. godinu koji je, osmu godinu za redom, objavilo Ministarstvo demografije i useljeništva. Ovogodišnji je pregled najcjelovitiji dosad jer su podatke dostavile sve općine, gradovi i županije.


Zgrade izgradili i veliki gradovi i male općine


Pregled otkriva da su zgrade za priuštivo stanovanje mahom gradili veći gradovi, ali i neke male općine, da je gradnja financirana iz različitih izvora – državnog i lokalnih proračuna te EU fondova.




Na popisu gradova koji su prijavili da su izgradili zgrade za priuštivo stanovanje su Belišće, Biograd na Moru, Drniš, Dubrovnik, Đurđevac, Solin, Šibenik, Nova Gradiška, Novigrad, Krk, Kraljevica, Osijek, Otočac, Prelog, Varaždin, Vis i Zadar.


Od županija to je učinila samo Međimurska. Ta županija i grad Vis jedini su naveli da su im glavni izvor financiranja za izgradnju bili EU fondovi.


Dio gradova, poput Solina, Osijeka, Varaždina i Novigrada naveo je kako je gradio novcem iz vlastitog proračuna, a ostali, poput Preloga i Otočca, kako im je u pomoć pritekla država.


Država je pomogla i izgradnju zgrade za priuštivo stanovanje u općini Jasenovac, dok su općine Okrug u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Baška u Primorsko-goranskoj županiji navele da su zgradu s tom namjenom izgradile novcem iz lokalnog proračuna.


U 13 gradova i općina zgrade se trenutačno grade


Trinaest gradova i općina izvijestilo je kako su u njima zgrade za priuštivo stanovanje trenutačno u izgradnji, to su općine Garčin, koja navodi da gradnju financira iz EU fonodova i Vrbanja, koja je izvijestila da to radi uz pomoć države te gradovi Koprivnica, Lobor, Omiš, Novalja, Slavonski Brod, Trogir i Zagreb koji ističu da gradnju financiraju iz vlastitih proračuna te Kumrovec, Omišalj i Sisak koji navode da im u tome pomaže država. Karlovac i Omiš nisu naveli iz kojeg izvora financiraju izgradnju.


Još 30-ak općina i gradova navelo je da imaju izrađen projekt stambene zgrade za priuštivo stanovanje, ali da izgradnja još nije počela. Među njima su gradovi Buzet, Vrsar, Mali Lošinj, Trilj, Senj,  Virovitica,  Opatija, Našice, Korčula, ali i male općine poput Ciste Provo i Lovreća kraj Imotskog, Milne i Bola na Braču, Brdovca kraj Zaprešića. Milna pritom navodi da je u projektu izgradnje četiriju stambenih zgrada u sklopu državnog programa priuštivog stanovanja.


Briga za mlade obitelji


Pregled demografskih otkriva kako brojne lokalne jedinice brinu i o stambenom zbrinjavanju mladih obitelji, ali i da ih niz nema mjere za njih. Iako se u ovom posljednjem mahom radi o manjim općinama s malobrojnim i uglavnom starijim stanovništvom, kakve su primjerice Donja Motičina, Kistanje, Ervenik, Gvozd, mjere za mlade nemaju ni neki veliki gradovi. Slučaj je to sa Zagrebom, Splitom, Velikom Goricom, ali i manjim gradovima poput Samobora, Jastrebarskog, Ivanić Grada.


U nastojanju da pomognu mladim obiteljima, niz jedinica odlučuje se  sufinancirati im kupnje prve nekretnine, čine to male općine poput Brinja i Lastova, kao i gradovi Daruvar, Dubrovnik, Ilok, Koprivnica, Našice, Pula te Istarska, Karlovačka i Splitsko- dalmatinska županija.


Neki se, poput gradova Garešnice i Trilja odlučuju mladim obiteljima  sufinancirati izradu projektne i tehničke dokumentacije.


Dio općina i gradova odlučio se za koncesiju ili darovanje zemljišta, što prakticiraju Gračac, Hrvace, Labin, Otočac, Slavonski Brod, Zadar. Istarska općina Bale opredijelila se pak za davanje općinskog zemljišta za gradnju obiteljske kuće putem javnog natječaja.


Niz jedinica odlučio se mladim obiteljima subvencionirati kamate na stambene kredite, a među njima su Đakovo i Osijek.


Podulji je popis općina i gradova koje su izabrale smanjiti ili potpuno osloboditi mlade obitelji obveze plaćanja komunalnog doprinosa.


Neki su mislili i na podstanare kojima sufinanciraju troškove najamnine, poput Gospića, Rijeke i Solina te općine Mrkopalj.