Ne stišavaju se reakcije na antiinflacijske mjere Vlade: 'Inflaciju ne generira radnička plaća, već pohlepa i geopolitika'

Praznik Tijelovo dočekat ćemo s nešto nižim cijenama goriva, benzin će biti jeftiniji za tri centa, a dizel za pet centi. Nije mnogo, ali čovjeka veseli, posebno ako se zna da bi bez ovakvih mjera Vlade kojima se štite cijene goriva, te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata prije prve uredbe Vlade, one iznosile 1,78 eura po litri za benzinsko gorivo, te čak 1,82 eura za dizelsko gorivo.

Ovako, i benzin i dizel najjeftinije kategorije ostaju na 1,61 euro po litri, plavi dizel košta 1,09 eura – bez intervencije Vlade bio bi 1,16 eura, a slični su omjeri i za plin za spremnike i plin za boce, koji bi bili za oko 15 centi po litri skuplji da su njihove cijene izravno na tržištu.

Siva ekonomija

Iako nove cijene goriva u pravilu stupaju na snagu svakog drugog utorka, ovoga puta vrijede tek od srijede. Razlog tome je zakonska odredba koja priječi da Vlada u kontinuitetu regulira cijenu dulje od 90 dana. Zbog toga će ovaj put nove cijene goriva stupiti na snagu u srijedu, 3. lipnja.

Vlada je proteklog tjedna predstavila novi antiinflacijski paket s ciljem ograničenja rasta cijena državnih administrativnih pristojbi kako bi i država dala svoj obol, a i s nizom drugih intervencija kojima država od svih planira dobiti dodatni doprinos, odnosno, solidarnost, ali povećavanjem poreza i nameta. Plan o rastu nameta za paušalne obrtnike i male turističke iznajmljivače zasad donosi najviše protivljenja u javnosti te se najavljuju i prosvjedi, a za to vrijeme političke kritike šalju iz oporbe, ali i iz ekonomske struke.

Prema ocjeni ekonomskog analitičara Damira Novotnyja, ovo je prvi put da Vlada svojim antiinflacijskim mjerama pokušava ukloniti sam uzrok inflacije, a ne samo pomoći građanima da se nose s posljedicama. Ali time je Vlada konačno i priznala da je svojom potrošnjom stvorila inflaciju, oštar je u ocjeni Novotny.

– Smanjenje državne potrošnje za 1,3 milijarde eura je dobar smjer, ali to nije dovoljan iznos. Uz to, najavljeni porez na ekstraprofit nije klasična antiinflacijska mjera nego više politički alibi. Slično vrijedi i za paušalne obrtnike. Umjesto da se rješava problem prikrivenog zapošljavanja koji je Vlada sama prepoznala, podiže se porez svima, a to je put u sivu ekonomiju, govori.

Najveći propust ovog paketa jest što Vlada nije imala političke hrabrosti uvesti moratorij na rast plaća u javnom sektoru, kako je neslužbeno najavljeno dan prije predstavljanja mjera. Umjesto toga, apelira se na sindikate za razumijevanje, to nije nikakva mjera, naglasio je Damir Novotny.

S druge strane, sindikati potpuno odbacuju ideju o stagnaciji plaća kao pametnoj mjeri, koja se najavljuje za 2027.

– Nije prihvatljivo da upravo državni dužnosnici pozivaju na suzdržanost nakon velikog rasta vlastitih primanja, ne zaboravimo da su dužnosničke plaće rasle još puno više od plaća zaposlenih u javnom i državnom sektoru. Političarima su plaće rasle između 1.000 i 2.500 eura, a medicinskim sestrama, policajcima i ostalima između 200 i 300 eura, poručio je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel. Izbjegava se govoriti o stvarnim uzrocima inflacije. Rast cijena nije posljedica povećanja plaća zaposlenima u javnom sektoru, nego pohlepe, jer inflaciju je prvenstveno potaknuo rast cijena energenata, promjena monetarne politike i na kraju geopolitičke okolnosti.

– Cijene nisu rasle zato što je nekome od 200.000 radnika u državnom i javnom sektoru porasla plaća za par stotina eura, uvjeren je sindikalist Novosel.

Uloga eura

Kritike stižu i iz oporbe, pa zastupnik Mosta Marin Miletić poručuje kako je inflaciju proizveo upravo premijer Andrej Plenković velikim zapošljavanjem u upravi i povećanjem plaća.

– Plenković je taj koji je uveo euro, iako smo ga molili da to ne radi, jer su iskustva svih država pokazala da je inflacija zgazila građane nakon uvođenja eura. Pritom, novim Vladinim antiinflacijskim mjerama posebno će biti pogođeni »paušalci« i mali iznajmljivači, kojima su dodatno povećani porezi. Te mjere dovode do dodatnog osiromašenja građana, stoga pozivamo Vladu da odustane od tih najava, rekao je Miletić.

– Premijer Plenković godišnje prosječno neselektivno zapošljava 20 tisuća ljudi u javnu birokraciju i javni sektor, i takvi potezi pokazuju da mu očigledno nestaje novaca u proračunu za sve one tisuće ljudi koje neselektivno zapošljava, poručio je Marin Miletić.

Male korekcije koje nisu opterećenje

Premijer Andrej Plenković jučer se osvrnuo na male iznajmljivače jer su ga novinari pitali kako komentira najavu prosvjeda ako ne sjedne za stol s njima u vezi s mjerama protiv inflacije.
Poručio je da paušal u kratkoročnom najmu postoji kako bi se osiguralo minimalno porezno opterećenje i spriječila porezna evazija. Istaknuo je da su promjene minimalne te da se odnose na povećanje donjih pragova paušala po krevetu.
– U drugoj kategoriji danas je donji prag 70 eura. Sada se taj donji prag pomiče na 100 eura, naveo je, dodajući da će u prvoj kategoriji iznos rasti sa 100 na 150 eura po krevetu godišnje. Plenković je poručio da Vlada »ide u korist malih iznajmljivača i hrvatskog turizma« te naglasio kako se radi o malim korekcijama koje ne bi trebale predstavljati opterećenje za sektor.