Jolida Klarić najavila godinu u kojoj slave 45. godina zbora te 30 godina službe Dragana Pejića

Uz 741. obljetnicu posvete Katedrale svete Stošije ove se godine obilježava nekoliko važnih jubileja – 45 godina djelovanja Katedralnog zbora te 30 godina orguljaške službe Dragana Pejića u katedrali. Tim povodom razgovarali smo s Jolidom Klarić, dugogodišnjom članicom zbora, o počecima zbora, ulozi liturgijske glazbe, vrijednim orguljama, međunarodnom festivalu i planovima kojima se želi dodatno oživjeti glazbeni i duhovni život zadarske katedrale.

Na samom početku razgovora Klarić je podsjetila kako se na današnji dan – 27. svibnja – obilježava 741. obljetnica posvete katedrale, što je jedan od važnijih datuma za Zadarsku nadbiskupiju.

Važnost zajedništva

– Katedrala ima posebno mjesto u životu vjernika. To nije samo građevina, nego mjesto gdje su mnogi kršteni, gdje su primili sakramente i gdje se okuplja zajednica vjernika. Zato je važno slaviti dan posvete katedrale jer nas podsjeća na identitet Crkve i zajedništvo, započinje Klarić, dodajući kako su ove godine spojena i druga važna slavlja.

– Poklopilo se da Katedralni zbor obilježava 45 godina djelovanja, a istodobno se slavi i 30 godina kontinuiranog sviranja našeg orguljaša Dragana Pejića. Htjeli smo sve to objediniti u jedno veće slavlje koje povezuje liturgiju, glazbu i zajednicu, dodaje.

Katedralni zbor osnovan je 1981. godine, a njegova utemeljiteljica bila je časna sestra Ivana Oltran, rodom iz Nina.

– Ona je tada djelovala u župi, ali i kao vjeroučiteljica u Dračevcu i na Pločama. Upravo preko nje počeli su dolaziti ljudi iz različitih dijelova grada i tako se postupno formirao zbor. Možemo reći da je to bio početak ozbiljnijeg višeglasnog pjevanja u katedrali, ispričala je ova članica zbora, koja je i sama vjeroučiteljica.

Utemeljiteljica, sestra Oltran, pozvana je i na ovogodišnje slavlje velike obljetnice.

– Nadamo se da će uspjeti doći. Baš mi je pričala kako je sve krenulo i koliko je u tim počecima bilo entuzijazma, druženja i ljubavi prema pjesmi i Crkvi. Prisjetila se i atmosfere prvih godina djelovanja zbora. Kako je sama rekla, tada je bilo puno zajedništva, druženja i iskrene ljubavi prema pjevanju. Mislim da je upravo taj duh ono što je održalo zbor svih ovih desetljeća, govori nam Klarić, koja je u zboru šesnaest godina.

Kraljica instrumenata

Govoreći o ulozi liturgijske glazbe, Klarić nas podsjeća kako glazba u Crkvi nije samo »estetski dodatak« već dio liturgijskog slavlja te pomaže vjernicima da dublje dožive slavlje.

Posebno mjesto u tome imaju orgulje, koje su preporučeni instrument Crkve i zato se često nazivaju »kraljicom instrumenata«.

– One mogu obuhvatiti cijelu plejadu zvukova, gotovo poput simfonijskog orkestra, i pružaju velike mogućnosti glazbenog izražavanja, govori Klarić, naglašavajući kako je ipak njihova primarna svrha liturgija.

– Glavna zadaća orgulja, kao i zbora, jest animiranje liturgijskih slavlja – od nedjeljnih misa, blagdanskih slavlja i pontifikalnih misa koje predvodi nadbiskup. To je uvijek na prvome mjestu, ističe.

Današnji voditelj zbora Dragan Pejić svirati orgulje počeo je još kao dječak, a prvi službeni nastup imao je 2. veljače 1996. godine, kada je nadbiskup Ivan Prenđa uveden u službu zadarskog nadbiskupa.

– Orgulje su u katedrali postojale i ranije, ali tih se godina intenzivnije razvijaju orguljaška služba i rad zbora pod njegovim vodstvom. Dragan Pejić glavni je i odgovorni za zbor. Organizira probe, koordinira nastupe i stalno nas potiče da napredujemo. Imamo redovite probe utorkom i četvrtkom, a pred veće nastupe i češće, pojašnjava Klarić te otkriva kako posljednjih godina dodatno rade i na vokalnoj tehnici.

– Voditelj je uveo i dodatni rad s opernim pjevačicama i vokalnim pedagoginjama – sopranisticama Nelom Šarić i Martom Musap, koje s nama rade tehniku disanja i vokalne vježbe. Želja mu je da zbor stalno raste i da bude dostojan katedrale, Nadbiskupije i općenito zadarske crkvene tradicije, ističe ova članica koja pjeva sopran.

Kroz pet desetljeća postojanja zbora, osim broja godina, mijenjao se i glazbeni repertoar.

Zahtjevan program

– Njegujemo izvorne dalmatinske crkvene napjeve i gregorijanski koral, ali s vremenom smo počeli izvoditi i zahtjevnije skladbe. Za ovogodišnje slavlje priprema se posebno zahtjevan program. Na svečanom misnom slavlju izvest ćemo »Staroslavensku misu« Albe Vidakovića i Händelov »Aleluja«, što pripada među zahtjevniji repertoar te traži puno rada i pripreme, priča nam Klarić.

Uz to podsjeća kako je zbor tijekom godina nastupao i izvan Lijepe Naše pa su tako sudjelovali na brojnim međunarodnim susretima i natjecanjima.

Klarić vidi zbor kao zajednicu otvorenu svima, bez obzira na generaciju ili zanimanje.

– U zboru imamo i mlađe i starije članove. Neki su s nama gotovo od samih početaka. Primjerice, gospodin Zdenko Stipčević još je među nama, a njega je u zbor dovela upravo sestra Ivana Oltran, priča Klarić, koja je iskoristila priliku da spomene i druge dugogodišnje članove koji su obilježili njegovo djelovanje.

Tu su gospođa Ingrid Miletić Veršić te mnogi drugi koji su godinama ostali vjerni zboru. Posebno je istaknula Zvjezdanu Radan, koja na probe u Zadar dolazi čak iz Vlašića na otoku Pagu.

– To pokazuje koliko su snažni ljubav prema Bogu i ljubav prema pjesmi. Vrata zbora otvorena su svima. Pozivam sve koji žele pjevati da nam se pridruže. Nije presudno formalno glazbeno obrazovanje – većina članova ga nema, ali imaju sluh, volju i želju, naglašava Klarić te podsjeća na onu: »Tko pjeva, dvostruko moli.«

Orgulje zadarske katedrale smatraju se jednim od najvrjednijih instrumenata u Hrvatskoj, a predstavljaju rad majstorske radionice Eisenbarth iz njemačkog Passaua. Ručno su izrađene, imaju 56 registara, 4.100 svirala i tri manuala, a njihova orijentacija je francuski glazbeni stil iz 19. stoljeća.

– Zadarske orgulje druge su po veličini, a prve po kvaliteti u Hrvatskoj, istaknula je Klarić te najavila kako u rujnu ide nadogradnja orgulja, kada će dobiti 103 registra.

Dodaje kako je upravo svijest o vrijednosti ovog instrumenta dovela do organiziranja koncerata.

Očuvanje orguljaške glazbe

– Naš voditelj Dragan smatra da orgulje, osim liturgijske funkcije, zaslužuju biti predstavljene i kroz koncertnu djelatnost. Tako je nastala ideja orguljaških koncerata i kasnije Međunarodnog orguljaškog festivala, govori Klarić te napominje kako je za te potrebe osnovana i udruga ArsOrgani.

Taj festival danas ima međunarodni ugled i okuplja renomirane glazbenike.

– Posebno su posjećeni koncerti francuskih orguljaša, a zanimljivo je da upite i interes za koncerte dobivamo iz različitih dijelova svijeta. Zadar očito ima publiku koja voli ovu vrstu glazbe, kaže Klarić, podsjećajući na širi značaj festivala.

– Osim liturgijske i religijske dimenzije, postoji i kulturna i turistička komponenta. Cilj je očuvati orguljašku glazbu i približiti je mlađim generacijama kako bi i oni jednog dana nastavili taj put.

Uz koncerte i ovog će ljeta organizirati niz edukativnih programa.

– I ove godine dolazi nam Oliver Latry, titularni orguljaš pariške katedrale Notre-Dame i profesor na Konzervatoriju. Održat će koncert i masterclass za orgulje. Također, u planu je i radionica o izradi orgulja kroz povijest i o tome kako nastaju danas, a vodit će je Tibor Apro iz Budimpešte, najavljuje članica zbora i logistike festivala.

Krajem kolovoza i početkom rujna organizirat će i Tjedan crkvene glazbe.

– Bit će sedam modula s istaknutim hrvatskim predavačima. Govorit će se o liturgijskoj glazbi kroz crkvenu godinu, dirigiranju, vokalnoj tehnici, psalmima te drugim važnim temama za crkvene zborove, otkriva nam Klarić te posebno naglašava da program ima obrazovnu vrijednost. Naime, dobili su dopusnicu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te surađuju s Teološko-katehetskim odjelom Sveučilišta u Zadru.

Oživljavanje katedrale

Sudionici će dobiti potvrde priznate od Ministarstva, što je posebno važno profesorima i studentima. Pritom Klarić dodaje kako će radionice biti prilagođene svim uzrastima.

– Programi će biti organizirani prema dobi i iskustvu sudionika – od mlađih polaznika do studenata i starijih članova zborova. Želimo da svatko može pronaći nešto za sebe, ističe Klarić, koja je po struci vjeroučiteljica i koja već šesnaest godina kroz liturgijsku glazbu pronalazi svoje mjesto u Crkvi kao vjernica laik.

Na kraju razgovora otkriva nam kako joj pjevanje znači i osobni rast u vjeri jer se kroz liturgiju i pjesmu, kako ističe, posebno prenose biblijski tekstovi i duhovni sadržaj.

– Zbor nije samo mjesto pjevanja. Mi smo jedna zajednica. Ne samo da pjevamo, nego se i družimo, pomažemo jedni drugima i dijelimo lijepe trenutke. To je ono što ljude zadržava sve ove godine, zaključuje Klarić te poručuje kako im je cilj svih aktivnosti učiniti katedralu živom, otvorenom i prepoznatljivom, i u duhovnom i u kulturnom smislu.