MEGAZAKON O HRANI Nova pravila donose slabiju kontrolu kvalitete. Europarlamentarka: 'Ako ovo prođe, bit ćemo pokusni kunići'

Manje kontrole hrane, slabiji nadzor nad pesticidima, lakši uvoz proizvoda niže kvalitete i manje informacija za građane – upravo to bi, prema upozorenjima europarlamentarke Biljane Borzan, donio prijedlog europskog »megazakona o hrani«, poznat kao Food Safety Omnibus.

Kao stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane u Europskom parlamentu, Borzan je istaknula kako je riječ o jednoj od najopsežnijih i najopasnijih promjena u sustavu sigurnosti hrane u posljednjih nekoliko desetljeća. Reformu predlaže Europska komisija s ciljem smanjenja birokracije i ubrzavanja procedura, no takvo »pojednostavljenje« u praksi znači ozbiljno snižavanje standarda zaštite potrošača.

»Američki princip«

– Najveća promjena je napuštanje preventivnog pristupa, gdje je do sada Europa bila stroga. Umjesto sustava koji sprječava rizike prije nego što ugroze zdravlje ljudi, predložene mjere uvode model u kojem se reagira tek kada problem već nastane, a to je američki princip. To znači da bi potencijalno opasni proizvodi mogli dugo ostati na tržištu prije nego što budu prepoznati kao prijetnja, navela je Borzan.

Posebno zabrinjava planirano ukidanje redovitih kontrola pesticida, čime se prekida kontinuirano praćenje njihove sigurnosti i utjecaja na zdravlje, dok se istovremeno omogućuje dulja uporaba štetnih tvari i nakon njihove formalne zabrane. U praksi, kontrole bi se provodile tek kad se pojave konkretni problemi, što otvara prostor da građani godinama konzumiraju hranu koja može biti rizična.

– U prijedlogu se nalaze i izmjene vezane za uvoz hrane iz trećih zemalja, pa bi nova pravila omogućila da zemlje iz kojih uvozimo tretiraju hranu pesticidima koji su kod njih dozvoljeni – a kod nas možda nisu, čime se otvara tržište proizvodima koji ne zadovoljavaju iste kriterije kao domaći. To znači da bi se na policama mogla naći jeftinija, ali i manje sigurna hrana. Osim izravnog rizika za potrošače, takva politika stvara i ozbiljnu nelojalnu konkurenciju domaćim proizvođačima, koji su obvezni poštovati strože propise i zbog toga imaju veće troškove proizvodnje, istaknula je Borzan.

Reforma također predviđa smanjenje transparentnosti u kriznim situacijama, ukida se posebna obveza izvještavanja o masovnim usmrćivanjima životinja, što znači da javnost više ne bi bila informirana o izbijanju i širenju bolesti poput svinjske kuge, ptičje gripe ili bolesti kravljeg ludila.

– Građani Hrvatske očekuju upravo suprotno – snažniji, a ne slabiji sustav zaštite. Većina želi da sigurnost hrane ostane prioritet i da se rizici sprječavaju, a ne rješavaju naknadno. Iako se reforma predstavlja kao administrativno rasterećenje, stvarne posljedice mogle bi biti dalekosežne – veći zdravstveni rizici, slabija kontrola tržišta, ugrožavanje domaće proizvodnje i smanjenje transparentnosti, navela je Borzan te istaknula da će u pregovorima inzistirati na očuvanju postojećih standarda.

Nezadovoljni poljoprivrednici

Drago Dumančić, vlasnik OPG-a Slavoniklo, koji se bavi proizvodnjom i preradom poljoprivrednih proizvoda u Osječko-baranjskoj županiji, upozorava da je stanje u domaćoj poljoprivredi sve teže te da mali proizvođači polako nestaju s tržišta.

– Europska unija se u velikoj mjeri oslanja na uvoz. Ako pogledate i druge zemlje, proizvođači, i ratari i stočari, u Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj također su nezadovoljni zbog visokih standarda proizvodnje i stalnih pritisaka. Strah me je i čini mi se da je samo pitanje vremena koliko ćemo još opstati. Trenutni smjer razvoja ne ide u korist hrvatskom seljaku, već da sve više odgovara velikim sustavima i globalnim tržišnim interesima, rekao je Dumančić.

Naglasio je kako se domaći proizvođači suočavaju s ekonomskim i tržišnim nejednakostima, jer imaju veće troškove zbog poštovanja strožih propisa.

– Istovremeno se natječemo s jeftinijom robom iz uvoza proizvedenom uz manju kontrolu. To ruši cijene na tržištu i smanjuje našu zaradu. Ako tržište preplavi jeftinija roba, domaći proizvođači bit će prisiljeni tražiti načine da smanje troškove, što dugoročno može dovesti i do pritiska na snižavanje standarda, čak i unutar Unije. Najveći problem je što smo u istom tržištu, ali ne igramo po istim pravilima, što potkopava temelj poštene konkurencije, naveo je Dumančić.

Zaštita zdravlja građana

Pregovori o ovim zakonima tek su na početku, no Borzan se nada da će kod zastupnika prevladati savjest i želja da se zaštiti zdravlje građana.

– Europska unija ne smije olako odustati od sustava koji je godinama bio među najstrožima na svijetu. Jednom izgubljena razina sigurnosti teško se ponovo uspostavlja. Ako ova pravila prođu, očigledno ćemo biti pokusni kunići, jest ćemo tko zna kakvu hranu, što će ljudima donositi kronične bolesti koje ugrožavaju zdravlje i narušavaju kvalitetu života, istaknula je Borzan.