”Modernizacija ličke pruge već traje. Implementacijom sigurnosnih sustava na cijeloj trasi, koja će biti realizirana u narednih godinu i pol do dvije, mi ćemo imati brzinu između Zagreba i Splita na razini od pet sati, u brzim i visokokomfornim vlakovima”, rekao je Tušek u Hrvatskom saboru.




Saborski zastupnici raspravljaju o konačnom prijedlogu Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu. Njime se uvodi elektronička teretna lista i jasnije definiraju odgovornosti u multimodalnom prijevozu, dok se Agenciji za komercijalnu djelatnost (AKD) daju javne ovlasti za digitalnu razmjenu podataka o prijevozu u željezničkom prometu.


Međutim, rasprava se brzo svela na stanje željezničke infrastrukture i željezničkog putničkog prijevoza.


Zastupnica Marijana Puljak (Centar) ustvrdila je da je realnost na terenu poražavajuća te da bi je se postidjele i puno siromašnije države.


”Put od Splita do Zagreba traje 8 sati i 10 minuta. Prosječna brzina putničkog vlaka u Hrvatskoj je 44,7 kilometara na sat, to je tek malo brže od parne lokomotive u 19 stoljeću. Za usporedbu, u Austriji je prosječna brzina 107, u Poljskoj 114, u Mađarskoj 84, u Bugarskoj 73 kilometara na sat”, istaknula je Puljak.


Hrvatska je u prethodnim godinama ostvarila značajne iskorake u sektoru cestogradnje, odgovorio je Tušek, no nije bila u mogućnosti crpiti količinu sredstava koja je potrebna za revitalizaciju željeznice.


”Da li su se mogli drugačije definirati prioriteti? Vjerojatno da, ali niti za jedan od projekta koji su napravljeni ne možemo iz današnje pozicije ocijeniti da nije bio potreban ni važan, poput povezivanje Dalmacije autocestom ili prometni koridor prema Mađarskoj”, poručio je.


Klub SDP-a će podržati predloženi zakon, poručio je zastupnik Dalibor Domitrović, jer će doprinijeti uštedama, bržoj komunikaciji i kvalitetnijem protoku robe u lancima opskrbe.


”No, ono na što moramo upozoriti jest da je tržište stavljeno daleko iznad javnog interesa. Zakon je fokusiran na ugovorne odnose i tržišnu efikasnost dok zanemaruje razvoj željeznice kao javne usluge i stratešku ulogu države u toj javnoj usluzi”, naglasio je.


Zahvaljujući novom zakonu, hrvatski poduzetnici i izvoznici više neće ovisiti o papirnatim listovima te će jednim klikom moći saznati lokaciju svoje robe i predviđeno vrijeme dolaska, rekao je HDZ-ov zastupnik Pero Ćosić


”Digitalnom dokumentacijom ne mijenjamo samo papir ekranom, nego smanjujemo troškove poslovanja, ubrzavamo protok robe, smanjujemo birokraciju na granicama i tako postajemo konkurentniji”, poručio je.


Nije dobro da velik dio tereta i dalje putuje cestom, kazao je Ćosić, stoga je razvoj željezničkog teretnog prometa ključan za to da Hrvatska postane ozbiljan logistički pravac između srednje Europe i Jadrana.


I klub zastupnika Možemo pozdravlja tehnološke iskorake koje donose izmjene zakona, kao što je uvođenje elektroničke razmjene podataka o teretu. Međutim, ostaju problemi neizgrađenih koridora i vlakova koji putuju sporije nego u doba cara Franje Josipa, rekla je zastupnica Dubravka Novak.


”Koridori su postali spomenici nesposobnosti, a mi ovim zakonom digitaliziramo neuspjeh. Novi sustav će samo brže i preciznije javiti vlasniku robe da mu teret stoji negdje u grmlju pored pruge jer je skretnica opet zakazala”, rekla je.


Zastupnik Mosta Marin Miletić pitanje željeznice ocijenio je iznimno važnim za Rijeku i Gorski kotar, s obzirom da bez nje riječka luka ne može ostvariti svoj puni potencijal.


”Hoćemo li biti prometno središte ili neko slijepo crijevo? Prije devet godina obećana je nizinska pruga do Rijeke, do 2030.godine. No, dionica Karlovac-Rijeka još nije u izgradnji, a ciljna godina je pomaknuta na 2040.godinu”, napomenuo je Miletić.