Zadarska je županija doseljenicima privlačna, a domaći se snalaze kako znaju

Da je Zadarska županija privlačna za život iz godine u godinu pokazuju statistički pokazatelji o tome da je jedna od rijetkih u Hrvatskoj koja uspijeva zadržati broj stanovnika i to tako da probleme s prirodnim prirastom i odseljavanjem stanovnika u inozemstvo nadomješta doseljavanjem iz drugih županija i dolascima tisuća stranih radnika.

No je li standard života na našem području bolji od drugih? Na to pitanje teško je dati odgovor. Ovdje imamo prisutan snažan utjecaj turizma oko kojeg se izgradila snažna gospodarska struktura. No, turizam je istovremeno blagoslov i prokletstvo. S druge strane, naime, donosi skuplji život za domicilne stanovnike, što potvrđuje kako je ovdje 11. najskuplja potrošačka košarica od 21 županije, a u gradu Zadru teško je naći podstanarski stan, a uz to su i vrlo skupi.

Prosječna i medijalna plaća

Državni zavod za statistiku (DZS) je u siječnju 2026. objavio podatke o prosječnim mjesečnim isplaćenim neto plaćama po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2025. U Zadarskoj županiji na kraju trećeg kvartala 2025. prosječna isplaćena neto plaća je iznosila 1.383 eura. Iznosi medijalnih plaća po županijama nisu objavljeni, no analogijom s nacionalnim iznosom, koji je za 14,69 posto manji od prosječne neto plaće, medijalna plaća za rujan 2025. u ovoj županiji iznosila bi 1.179,9 eura. Znači to kako polovica zaposlenih zarađuje manje od 1.179,9 eura, a polovica više od tog iznosa. Dakle, ima puno građana koji malo zarađuju, s obzirom na životne troškove.

Prosječna ukupna starosna mirovina iznosila je, pak, 696 eura u prosincu 2025., uz najmanje mirovine od oko 340 – 462 eura, ovisno o stažu i vrsti. Medijalni iznos mirovine nije javno objavljen, no zasigurno je manji te iznosi od 500 – 600 eura, zbog velikog broja malih mirovina.

Zbog ovakvih prihoda i u Zadarskoj županiji mnogi pokušavaju ostvariti dodatan prihod, što ovisi prije svega od volje za dodatnim radom i od vještina koje posjeduju. Jedan od glavnih izvora je turističko iznajmljivanje, takvih osoba je na zadarskom području više od 3.000, među kojima je i puno umirovljenika. Gotovo svi iznajmljivači imaju jednu do dvije smještajne jedinice, što znači kako im ovaj posao predstavlja samo dodatan prihod.

Puno građana također radi dodatan posao, a prema anketi servisa MojaPlaća iz studenog 2025. time se bavi svaka peta osoba u Hrvatskoj. Najzastupljeniji su poslovi u uslužnim djelatnostima poput konobarenja, potom poslovi prijevoza putnika, čišćenja te raznih povremenih fizičkih poslova. I u državama »starog Zapada« ljudi desetljećima rade dodatne poslove, što je u njih povoljnije porezno regulirano nego u Hrvatskoj.

(Ne)može se zaraditi

O cijenama podstanarskih stanova, malim prosječnim plaćama i dodatnim poslovima i prihodima nedavno se razvila živa rasprava na jednoj društvenoj mreži koja okuplja Zadrane.

– Povećaj prihode, plaća od 1.000 eura danas je ništa. Ne razumijem zašto ne počneš tražiti bolje plaćen posao. Ako znaš nešto raditi, neki zanat, počni to. Svi traže keramičare, stolare, knauf, električare, zidare, razne majstore, montiraj ljudima namještaj u kući u fušu, kaže jedan korisnik dajući savjet drugima. Dodao je da se, ako ne znaju raditi majstorske poslove, educiraju putem Interneta, Youtubea, kao i da se jave nekome tko to već radi i pitaju da budu pomoćnici godinu, dvije i onda da krenu sami.

– Nikad nije bilo teže doći do dobrih radnika nego danas. Za žene okej, ne znam, ali za muškarce nikako ne razumijem da se ne može zaraditi 2.000 eura i više mjesečno. Svi znaju bilo što sa strane raditi, ne samo sjediti malo na poslu i onda do kraja dana očekivati da je to to, piti kave, ići po centrima…, napominje.

Drugi korisnik se osvrnuo na navod o preskupom podstanarstvu. Ističe kako su drugi korisnici već navodili kako postoje rješenja, život s cimerom koji omogućuje dijeljenje troškova. Jedna prosječna plaća nikad nije bila zamišljena da pokriva i najam i komotan život istovremeno, dodaje.

– Treba povećati prihode ili smanjiti troškove kroz cimera, jednostavno je. Osobno radim šest dana u tjednu po devet sati jer radim privatno za sebe, i takav tempo mi omogućuje veću zaradu. Mnogi koji su na minimalcu imaju drugačiji ritam i manje rade vikende i praznike, pa zato i postoje razlike u primanjima. Realnost je takva kakva je, tko želi bolji standard mora ili više raditi ili pametnije organizirati troškove, pojašnjava.

Preko veze

Treći korisnik ne dijeli njihovo razmišljanje o pronalasku dodatnog ili ektra posla. Upozorava kako zaposlenici Porezne uprave, vjerojatno misleći na zaposlenike Carinske uprave i inspekcija, redovito provode nadzor.

– Uzmete li taj ekstra posao obično će to biti nešto na crno, a kad te uhvate ne samo da je problem za vas kao zaposlenika, nego i za poslodavca. Pišete za te ekstra poslove kako samo treba pogledati video na YouTubeu pa će se moći naći posao sa strane. Istina je da ga nećeš naći jer još uvijek u ovoj državi sve ide preko veze i poznavanja. Kao mladić od 24 godine ne mogu naći ni eksta posao na crno, iako živim na selu jer opet sve ide preko neke veze, naglašava ovaj korisnik.

Da bi se razumjelo za što nam jednog prosječnog mjeseca treba novac koji imamo na raspolaganju, otkriva nam anketa DZS-a provedena 2022. o visini i strukturi izdataka za osobnu potrošnju kućanstava. Najveći udio, prema skupinama izdataka, imaju izdaci za hranu i bezalkoholna pića, 27,0 posto, a slijede ih izdaci za prijevoz, 15,5 posto, te izdaci za stanovanje, vodu, električnu energiju, plin i ostala goriva, 14,5 posto. Sve ostale skupine izdataka manje su od deset posto.

Za hranu i stan

Redovitim mjesečnim istraživanjima portala za usporedbu cijena Koliko.hr, provedenom u listopadu u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača doznali smo koliko nam iznosi potrošačka košarica. Standardna prehrambeno-higijenska košarica, koja uključuje raznovrsniju prehranu i širi izbor higijenskih proizvoda, za Zadarsku županiju iznosi 721,42 eura. Standardna košarica obuhvaća 77 proizvoda i predstavlja bogatiju verziju osnovne košarice.

Temeljna potrosacka kosarica u listopadu 2025. godine

Podstanarstvo, pak, u Hrvatskoj plaća otprilike svako peto kućanstvo, broj podstanara raste, s obzirom na to kako je prije deset godina taj udio bio 14 posto. Službeni statistički podaci o prosječnim cijenama najma stanova ne postoje, no portal Njuškalo je na temelju kod njih objavljenih oglasa u listopadu 2025. proveo svoje istraživanje. Cijene stanova u Zadru su te godine zabilježile snažan rast. Prosjek cijene najma iznosi 828 eura, što je 16 posto više nego prošle godine. Najskuplji su kvartovi Crvene kuće s 1.184 eura, Vidikovac s 1.111 eura i Ploča s 1.012 eura. Najpovoljniji ostaju Arbanasi s prosjekom od 363 eura, a među pristupačnijim opcijama su Crno s 500 eura i Bili brig s 525 eura.

Otplata stambenih kredita

DZS nema podatke o broju kućanstava koja aktivno otplaćuju stambene kredite, ali Hrvatska narodna banka i Eurostat procjenjuju da oko 120 – 180 tisuća kućanstava otplaćuje stambene kredite. Procjene prosječne kamatne stope za nove stambene kredite kreću se oko tri posto, a rata ovisi o iznosu kredita. Za kredit od 150.000 eura na 30 godina s tri posto kamate mjesečna rata iznosi 630 – 650 eura, a za kredit od 200.000 eura na 25 godina 950 – 1.000 eura mjesečno.