Odlazak filmske ikone i simbola popularne kulture: U 92. godini preminula legendarna Brigitte Bardot

Francuska je zavijena u crno: Brigitte Bardot, legendarna francuska glumica i pjevačica te međunarodni seks-simbol, aktivistkinja i gorljiva borkinja za prava životinja, preminula je u dobi od 91 godine.

– Zaklada Brigitte Bardot s neizmjernom tugom objavljuje smrt svoje osnivačice i predsjednice, gospođe Brigitte Bardot, svjetski poznate glumice i pjevačice, koja je odlučila napustiti svoju prestižnu karijeru kako bi svoj život i energiju posvetila dobrobiti životinja i radu svoje zaklade, navodi se u priopćenju koje je u nedjelju poslano agenciji France-Presse.

Manekenka pa glumica

Globalna zvijezda i ženska ikona filma, poznata po kontroverznim izjavama, umrla je dugo nakon što se povukla iz slave i svijeta filma. Brigite Bardot, koju se u Francuskoj često zvalo samo »B.B.« i čije su pozne godine obilježene kampanjama za zaštitu životinja i simpatijama spram krajnje desnice, rođena u Parizu 28. rujna 1934. godine, a odrasla je u tradicionalnoj katoličkoj obitelji iz više srednje klase. Samu sebe je opisala kao stidljivo, samosvjesno dijete koje je »nosilo naočale i imalo ravnu i tanku kosu«. Istaknula se kao talentirana plesačica te je upisala prestižni Pariški konzervatorij, gdje je studirala balet. Međutim, do 15. godine je osvanula na naslovnici časopisa Elle, što je pokrenulo njenu manekensku karijeru, koja ju je ubrzo dovela i do filma. Na jednoj audiciji upoznala je Rogera Vadima, za kojeg se udala 1952., nakon što je navršila 18 godina. Nakon manjih uloga, Bardot je privukla međunarodnu pozornost kao ljubavni interes Dirka Bogardea u filmu »Doctor at Sea« iz 1955. godine, velikom hitu u Velikoj Britaniji.

Francuska glumica stekla je svjetsku slavu kada je bosonoga plesala mambo u filmu »I Bog stvori ženu« (»Et Dieu… créa la femme«). Razbarušena kosa i seksualna privlačnost su prije nje bili rijetka pojava u mainstream kinematografiji. Tako je rođena globalna ikona. Sa svega 21 godinom, šokirala je cenzore i pridobila pažnju publike. Njen slobodni duh u filmu iz 1956. godine, koji je snimio njezin tadašnji suprug Roger Vadim, označavao je odmak od povučenih junakinja prethodnog razdoblja. Lik koji je Bardot igrala u filmu »I Bog stvori ženu« bio je utjelovljenje oslobođene ženstvenosti. Kontroverza koja ga je pratila je samo povećala njenu privlačnost. Bardot je postala simbol Francuske 1950-ih i 1960-ih. Tijekom sljedeća dva desetljeća utjelovljivala je arhetip zavodljive »seks-ikone«, postavši jednim od najsnažnijih simbola popularne kulture 20. stoljeća.

Širok utjecaj

Njen čar se protezao onkraj francuske kinematografije. Govori se da je Bob Dylan s 15 godina o njoj napisao svoju prvu pjesmu »Song for Brigitte« koja nikada nije objavljena, a Andy Warhol je naslikao njen portret. Mladi John Lennon i Paul McCartney bili su među onima koji su bili fascinirani njezinim imidžem, a novinar Raymond Cartier posvetio joj je 1958. opširan tekst »Slučaj Bardot« u časopisu Paris-Match.

Svojom sposobnošću da potkopava tradicionalne rodne uloge postala je ne samo seks simbol, već i zvijezda popularne kulture. Francuska književnica Simone de Beauvoir je 1959. godine napisala članak za časopis Esquire u kojem je hvalila osjećaj slobode kod Bardot. »B.B. ne pokušava skandalizirati«, napisala je feministička filozofkinja. »Ona slijedi vlastite sklonosti. Jede kada je gladna i vodi ljubav tom istom neceremonijalnom jednostavnošću. Moralne greške se mogu ispraviti, no kako bi se B.B. moglo izliječiti od te impresivne vrline: autentičnosti? To je njena sama bit. Nadam se da će sazreti, ali ne i promijeniti se«, napisala je o njoj opisujući je kao najoslobođeniju ženu Francuske.

Unatoč svom utjecaju, Bardot je život filmske zvijezde smatrala izolirajućim. Često je govorila da se osjeća kao zatvorenica vlastite slave lišena jednostavnih životnih užitaka.

– Nitko ne može zamisliti koliko je to bilo grozno, tolika agonija. Nisam mogla nastaviti tako živjeti, prisjetila se desetljećima kasnije.

Privatni život su joj obilježila četiri braka, preljubi o kojima su mediji naveliko izvještavali te borbe s depresijom. Na svoj 26. rođendan pronađena je bez svijesti u kući na Azurnoj obali nakon što si je pokušala oduzeti život. Glasine o drugom pokušaju samoubojstva su se pojavile mnogo godina kasnije kada je odjednom otkazala proslavu 49. rođendana, a potom završila u bolnici.

Slavna i nesretna

Pored glume, Bardot je imala i uspješnu glazbenu karijeru. Njena suradnja s kantautorom Sergeom Gainsbourgom, uključujući pjesmu »Je t’aime … moi non plus«, zaradila joj je priznanje kao i kontroverze.

No, mnoge pohvale koje je dobivala joj nisu pružale puno zadovoljstva.

– Bila sam veoma sretna, veoma lijepa, mnogo hvaljena, veoma poznata i veoma nesretna. Prečesto sam bila iznevjerena. Imala sam zaista groznih razočaranja u svom životu. Zato sam se odlučila povući, živjeti sama, rekla je za časopis Paris Match u povodu svog 50. rođendana.

Bardot je posljednji od svoja 42 filma snimila 1973. godine. Razočarana industrijom, svijet filma je proglasila »trulim« te napustila javni život.

– Dala sam 20 godina života filmu, to je dovoljno, rekla je u televizijskom intervjuu tada.

Preselila se u Saint-Tropez gdje je pronašla utjehu među životinjama i mediteranskim krajolikom. Tamo je postala strastvena zagovornica prava životinja.

– Ovo je moja jedina bitka, jedini smjer kojemu želim dati svoj život, rekla je Bardot 2013. godine.

Njena predanost životinjama je postala općepoznata. Osnovala je zakladu za dobrobit i zaštitu životinja 1986. godine, a godinu dana kasnije je na aukciji prodavala osobne predmete kako bi prikupila sredstva za nju. Bardot je podržavala istaknute aktiviste, poput Paula Watsona koji se borio protiv kitolova, te se žestoko zalagala protiv nasilja nad životinjama, što je pitanje zbog kojeg je nekoliko puta zaprijetila da će napustiti Francusku.

Mudrost i iskustvo dala životinjama

Kada je glumac Gerard Depardieu prihvatio rusko državljanstvo nakon javnog spora s francuskim vlastima, Bardot je 2013. godine rekla da će učiniti isto ako Francuska eutanazira dva bolesna cirkuska slona.

Dobar dio svog kasnijeg života, Bardot je živjela sama iza visokih zidova u Saint-Tropezu, okružena mačkama, psima i konjima. Strast prema životinjama, često je tvrdila, bila je njen lijek za razočaravajuće odnose s ljudima.

– Dala sam svoju ljepotu i mladost ljudima. Dat ću svoju mudrost i iskustvo životinjama, rekla je jednom.

Kako se njezin aktivizam intenzivirao, povećavale su se i kritike na račun njenih političkih izjava. Njeni javni komentari o imigraciji, islamu i homoseksualnosti su doveli do niza osuda zbog poticanja na rasnu mržnju. Između 1997. i 2008. godine francuski sudovi su je šest puta kažnjavali zbog komentara, a naročito onih koje je izgovorila protiv muslimanske zajednice u Francuskoj. Pariški sud ju je u jednom slučaju kaznio s 15.000 eura jer je muslimane opisala kao »populaciju koja nas uništava, uništava našu zemlju nametanjem svojih postupanja«. Godine 1992. udala se za Bernarda d’Ormalea 1992., bivšeg savjetnika krajnje desne Nacionalne fronte, a kasnije je javno podržala njene čelnike, Jean-Marie Le Pena i njegovu kćer Marine Le Pen koju je nazvala »Ivanom Orleanskom 21. stoljeća«.

Ipak, unatoč svim njenim polarizirajućim svjetonazorima, utjecaj Bardot je opstao: bilo u modi, kamo se nekoliko puta vratila njena karakteristična frizura, bilo u dokumentarnim filmovima ili knjigama koji su veličali njen rijedak učinak na francusku kinematografiju.

Nije bila feministkinja

Na pitanje francuske televizije BFM TV u svibnju 2025. smatra li samu sebe simbolom seksualne revolucije, odgovorila je: »Ne, zato što su se prije mene dogodile brojne divlje stvari. Nisu mene čekali. Feminizam nije moja stvar. Meni se sviđaju muškarci.«

U istom intervjuu je dobila pitanje o tome koliko često razmišlja o svojoj filmskoj karijeri.

– Ne mislim o njoj. Ali ne odbacujem je jer sam zahvaljujući njoj poznata svugdje u svijetu kao netko tko brani životinje, rekla je. (Hina, I. Ko.)