KOLEGIJ ŽUPANA Zadarska županija će sufinancirati potpomognutu oplodnju!

Uoči Županijske skupštine, koja će se održati 23. listopada, župan Josip Bilaver s pročelnicima je održao Javni kolegij, na kojem su istaknute najvažnije teme o kojima će se na Skupštini raspravljati. Ističemo tako najavu Županije o sufinanciranju medicinski potpomognute oplodnje, kao nove demografske mjere, koja pomaže parovima koji imaju problema sa začećem. Ta nova demografska mjera, nadaju se u Županiji, parovima može pomoći u financijskom i emocionalno iscrpljujućem postupku proširenja obitelji.

Kako je sam župan naglasio, ovu mjeru uvode kao odgovor na traženje samih parova koji prolaze kroz proces medicinski potpomognute oplodnje.

Nadležne institucije podatke o broju ovakvih zahvata ima tek iz 2022. godine, kada je bilo više od osam tisuća postupaka medicinski potpomognute oplodnje, iz kojih je rođeno više od 1800 djece.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom

Josip Vidov, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku i najavio je i izgradnju Zaštitno – integrativne radionice za zapošljavanje osoba s invaliditetom u sklopu bibinjske poslovne zone Lonići.

– Općina Bibinje promptno je reagirala na ovu inicijativu, a radi se o izgradnji radionica na preko pet tisuća metara kvadratnih, zbog rastućih potreba zapošljavanja OSI. Samo na našem je području, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje evidentirano 109 teško zapošljivih OSI.

Ovim projektom ističemo važnost integracije i socijalne interakcije OSI, koje čine skoro četiri posto populacije u našoj županiji, rezimirao je pročelnik Vidov, dodavši kako će ovim projektom zaokružit priču o obrazovanju i zapošljavanju OSI.

– Počevši od rane intervencije, preko DV – a Latica, OŠ Voštarnica, te srednjoškolskog obrazovanja za pomoćna zanimanja, integrativne radionice pružaju zaokruženu priču, za koju u ovoj godini imamo na raspolaganju 50 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije, dok u sljedećoj godini slijedi sama izgradnja objekta, rezimirao je Vidov.

Nadalje, Marina Dujmović – Vuković, ravnateljica Razvojne agencije Zadarske županije ZADRA NOVA, govorila je o Planu razvoja županije, točnije o rezultatima u prošloj poslovnoj godini, istaknuvši kako nas je, uz kontinuirani rast BDP – a, povećanje broja zaposlenih i smanjenje nezaposlenosti, indeks gospodarske snage u 2024. godini, s rezultatom od 57,7 posto, stavio na treće mjesto u Hrvatskoj.

Brža procedura

Govoreći o ulaganjima u promet, Krešimir Laštro, pročelnik Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet je naglasio važnost ulaganja u željeznicu, tj. rekonstrukciju pruge Zadar – Knin, kao i najavljeno spajanje Zračne luke sa središtem grada te luke Gaženica sa županijskih poslovnim i gospodarskim zonama.

– Županija je na sebe preuzela obvezu ishođenja dokumentacije za ovakve infrastrukturne projekte, kako bi se ubrzale procedure sa Hrvatskim željeznicama.

Pred nama je priprema projektnog zadataka analize potražnje za željezničkim prometom, kako bi ustanovili koje su to trase za potrebne povezivanje poduzetničkih zona i putničkih terminala, pojasnio je Laštro, dodavši kako, potpisivanjem sporazuma za HŽ – om i resornim ministarstvom, Županija od sada diktira tempo izgradnje željezničke infrastrukture.

Iz prometnog je resora važno istaknuti i darivanje nekretnine u vlasništvu države Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe za potrebe projekta izgradnje višenamjenskog centra i kontrolnog tornja za sustav daljinskog upravljanja zračnim prometom.

Jurica Vučetić, zamjenik pročelnika Upravnog odjela za javnu nabavu i upravljanje imovinom na tu je temu dodao kako je predmetno zemljište vrijedno preko 130 tisuća eura, a nalazi se u sustavu kompleksa vojne baze.

Rebalans proračuna

Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove govorio je o “Zelenom valu”, tj planu ozelenjivanja javnih površina na području JLS, za koji je, nakon rebalansa, u ovoj godini u planu potrošiti 200 tisuća eura u ovoj godini.

Objavljen je i Javni poziv za financiranje uređenja i opremanja dječjih vrtića i igrališta na otvorenom za 2025. godinu, a Županija će, nakon rebalansa proračuna sa 120 tisuća eura potpomoći i radove na sportskoj infrastrukturi.

O izmjenama i dopunama Proračuna Zadarske županije za 2025. godinu i projekciji za 2026. i 2027. godinu govorila je Biserka Galešić, v.d. pročelnice Upravnog odjela za financije i proračun, naglasivši kako će nakon rebalansa proračun, s početnih 197 milijuna eura, narasti na oko 223 milijuna eura.

151 milijun eura otpada tako na vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika, a i rashodi poslovanja su narasli za 13 milijuna eura, zbog povećanih ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, prateći prvenstveno učešće županije u projektima NPOO – a za školstvo.

Više od pet milijuna eura, što je povećanje od čak tri milijuna eura, otpada na projekt Regionalnog centra kompetentnosti u zdravstvu.

Željko Letinić, zamjenik pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove ponovno je iznio zanimljive podatke o radu svog Upravnog odjela, posebice sektora za izdavanje dozvola, gdje se i dalje bilježi rast broja novih zahtjeva, a najteže je u sektoru izdavanja građevinskih dozvola.

Rekorderi u izdavanju dozvola

– Do kraja rujna zaprimljeno je preko osam tisuća zahtjeva za gradnju, a preko sedam tisuća njih je riješeno. Najveći se dio ponovno odnosi na akte za građevinske dozvole – njih 1791, od čega ih je skoro 1500 riješeno.

Važno je istaknuti da se to odnosi na čak šest akata građevinskih dozvola, a na čistu gradnju otpada njih 1352, od čega ih je 1117 rješeno u ovih devet mjeseci. Bilježimo i povećan broj zahtjeva za uvjete priključenja – njih preko dvije tisuće, koje prethode projektiranju, što ukazuje daljnji na interes za novogradnju i daljnje povećanje opterećenja za građevinskim dozvolama, rezimirao je Letinić, poručivši kako su djelatnici koji na izdavanju dozvola rade, u prošloj godini bili drugi po broju riješenih građevinskih dozvola, uz pad broja djelatnika.

Županija je zato odlučila uvesti i nove mjere za ubrzavanje postupaka, kao što su prekovremeni rad i norme za stimulaciju službenika, te preustroj rada sa strankama.

Župan Bilaver u tom je smislu naglasio kako će podnositelji zahtjeva i njihovi ovlaštenici i dalje biti uključeni u sam proces izdavanja dozvole, ali konzultacije se na traženje samih djelatnika ukidaju jer se posjeti najčešće odnose na požurivanje procesa, a ne konkretna pitanja.

– Ukidanje konzultacija uveli smo zato zbog požurivanja predmeta, komunikacija s projektantima ostaje. Nije to udar na transparentnost, već način učinkovitijeg rada službenika.

Djelatnici su sami ukazali da se dani za konzultacije svode na zahtjeve za ubrzavanje procedure, što ih usporava u radu, tako da se zapravo samo skraćuje nepotreban korak prije izdavanja dozvole, zaključio je Bilaver, jer u Upravnom odjelu žele postići 20 postotni rast izdavanja dozvola.