Foto: Privatna arhiva
U Novigradskom moru uginule su brojne dagnje u više uzgajališta. Ovo je prvi ovakav slučaj pomora ove jadranske školjke, a razlog je – nepoznat! Uzgajivači ne pamte ovakvu katastrofu, a da nešto nije u redu i da dagnje odumiru primjetili su već u jesen. Osim dagnji, odumrli su i drugi školjkaši, a što je uzrok njihovom masovnom pomoru tek se istražuje. Ovaj slučaj podsjeća i na masovni pomor periski u Jadranskom moru koje je napao parazit, pa pojedini uzgajivači uspoređuju ova dva slučaja te sumnjaju kako je dagnje također napao parazit.
Odjel za ekologiju agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru još od 2015. godine provodi različita istraživanja uzgoja školjkaša u Novigradskom moru. Navedena istraživanja su usmjerena u prvom redu na unaprjeđenje tehnologije prihvata mlađi i uzgoja dagnji, kao i uvođenju novih vrsta u uzgoj. U ovom trenutku provode se istraživanja prihvata mlađi različitih vrsta kapica i pokusni uzgoj kamenica u lanternama. Navedeno se provodi na sveučilišnoj pokusnoj splavi postavljenoj u Novigradskom moru. Nadalje, u Novigradskom moru u suradnji s javnom ustanovom Natura Jadera Sveučilište u Zadru provodi monitoring prisutnosti invazivnih vrsta s naglaskom na strijelku i plavog raka. Zbog svega navedenog djelatnici Sveučilišta u Zadru provode redovite znanstvene aktivnosti na području Novigradskog mora te su stoga upoznati i s masovnom smrtnošću dagnji koja se dogodila na tom području.
Promjene okolišnih uvjeta
O misterioznom pomoru dagnju te ostalih školjaka kao i o mogućem uzročniku razgovarali smo s profesorima Ivanom Županom i Tomislavom Šarićem s Odjela za ekologiju, akvakulturu i agronomiju Sveučilišta u Zadru.
– Odmah na početku želimo naglasiti kako su se masovne smrtnosti školjkaša na pojedinim lokacijama u Jadranskom moru, kao i u Novigradskom moru već događale u prošlosti, a nažalost većina od njih nije do kraja razjašnjena. Naime, smrtnosti školjkaša kao i drugih organizama nastaju kao posljedica složenih interakcija između školjkaša, okolišnih uvjeta i mogućih patogena. Ipak posljednjih godina sve su češće informacije o smrtnostima školjkaša. Znanstvena literatura snažno podržava hipotezu kako su mnoge recentne smrtnosti školjkaša i drugih živih bića u obalnim ekosustavima povezane s promjenama okolišnih uvjeta prouzročenih globalnim klimatskim promjenama, objašnjavaju Župan i Šarić.
Ovo se posebno odnosi na školjkaše koji su u odraslom stadiju pričvršćeni na podlogu i ne mogu migrirati u slojeve mora sa za njih prikladnijim okolišnim parametrima. Naime, produljenje povišenih temperatura mora tijekom kasne jeseni i početkom zime negativno utječe na bioenergetiku školjkaša. Organizmi su izloženi visokim temperaturama i maloj dostupnosti hranjivih tvari, što negativno utječe na njihov rast, reprodukciju i imunitet, te u konačnici može dovesti do pojave smrtnosti. U isto vrijeme, razdoblje visokih temperatura se sve češće poklapa s pripremom za mrijest i mrijestom školjkaša, što dodatno iscrpljuje njihov organizam i narušava im imunitet.
Manjak hranjivih tvari
– U tom kontekstu zanimljivo je napomenuti kako se recentna smrtnost novigradske dagnje dogodila tijekom kasne jeseni i početkom zime. Okolišni čimbenici u Novigradskom moru kroz ljetno i jesensko razdoblje bili su karakterizirani malim količinama padalina s temperaturama mora iznad višegodišnjih prosjeka. Takva navedena duga razdoblja iscrpila su količinu hranjivih tvari u Novigradskom moru, što se očitovalo i povećanom prozirnošću mora u jesenskim mjesecima. Nakon takvog razdoblja nastupilo je dugotrajno kišno razdoblje koje je značajno smanjilo salinitet gornjih slojeva Novigradskog mora. Također, primjetan je bio i nedostatak snažnog vjetra (bure) koji doprinosi miješanju različitih slojeva mora te na taj način pomaže donosu hranjivih tvari iz dubljih slojeva kao i ujednačavanju saliniteta. Možemo navesti kako je salinitet dana 21. studenog 2022. na dubini od jednog metra iznosio 11 promila, na dubini od četiri metra 28 promila i površinskom temperaturom mora od 14 °C. Dana 21. prosinca 2022. salinitet na dubini od jednog metra je iznosio 0,9 promila, na dubini od 4 metra 3,4 promila s jasno izraženom haloklinom na dubini od pet metara. Dana 1. siječnja 2023. temperatura mora na dubini od tri metra iznosila je 12 °C, dok je salinitet na jednog metra dubine iznosio 3,5 promila uz jasnu haloklinu na dubini od metra. Sve navedeno ukazuje kako je riječ o ekstremnim uvjetima koji su utjecali na iscrpljivanje organizma školjkaša i zasigurno doprinijeli njihovom uginuću, objašnjavaju profesori sa zadarskog Sveučilišta.
Djelatnici Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu bili su tijekom siječnja ove godine na terenu u obilasku eksperimentalne splavi za uzgoj. Tom prilikom u Novigradskom moru nije primijećena smrtnost dagnji ni ostalih školjkaša koje Sveučilište u Zadru trenutačno eksperimentalno uzgaja na dubinama od oko 20 metara. Prilikom navedenog obilaska uzeti su uzorci dagnji s različitih dubina, kao i u uzorci kamenica i kapica, kao komercijalno zanimljivih vrsta. Obradom uzoraka u laboratoriju utvrđena je vrlo slaba kondicija školjkaša uzgajanih na manjim dubinama u odnosu na školjkaše uzete u dubljim slojevima mora.
Smanjenje imuniteta školjkaša
– Navedeno upućuje na manjak hranjivih tvari u površinskim sloju kroz dulji vremenski period, što uz vrlo nizak salinitet kroz dulji period predstavlja kombinaciju nepovoljnih ekoloških uvjeta za uzgajanje školjkaše. Sve navedeno zasigurno je izazvalo veliki stres i potaknulo uginuća bilo zbog starvacije, bilo zbog smanjenog imuniteta školjkaša. Smanjenje imuniteta zasigurno je školjkaše učinilo osjetljivim prema različitim patogenima, bilo onim koji su nam poznati i koji su uobičajeno prisutni u okolišu, bilo mogućim patogenima koji nisu do sad utvrđeni u školjkašima u Republici Hrvatskoj, dodaju ovi znanstvenici.
Naglašavaju kako će globalne klimatske promjene i s njima povezani ekstremni uvjeti uzgoj školjkaša stavljati pred sve veće izazove, posebice u dijelu koji se odnosi na prirodni mrijest i prikupljanja mlađi.
– Zbog toga Sveučilište u Zadru već nekoliko godina kroz projekte financirane od strane Ministarstava poljoprivrede razvija laboratorij za uzgoj i mrijest školjkaša u recirkulacijskim uvjetima te daje tehničku podršku Zadarskoj županiji u provođenju projekta Argos, čiji je jedan od ciljeva također uzgoj i mrijest školjkaša u recirkulaciji. Recentni događaj uginuća dagnji u Novigradskom moru, koji za sobom povlači pitanje obnove populacije dagnji i dostupnosti mlađi za nasad u budućem razdoblju, ukazuje na važnost navedenih projekata, čijim uspješnim provođenjem bi se omogućila sigurna opskrba mlađi i u uvjetima nepogode koja je u ovom trenutku pogodila Novigradsko more, zaključuju Župan i Šarić.
Štete od pomora dagnji u Novigradskom moru su u tonama. Samo jednom uzgajivaču uginulo je 30 tona ovih školjaka, a ni ostali nisu bolje prošli. Veliki je ovo udarac za gospodarstvo, ali i gastronomsku scenu koja se prošle godine probudila nakon dvogodišnje pandemije, a dagnje su na tržnicama, u trgovinama i u restoranima uvijek među traženijim delicijama.
najnovije
najčitanije
Zadar
Prgodan program
Makedonsko kulturno društvo Biljana upriličilo program »Ususret Uskrsu«
Košarka
NBA liga
Cleveland zadnji sudionik drugog kruga, sada ih čeka Boston
Hrvatska
BIVŠA MOSTOVKA
Marija Selak Raspudić gostovala u Nu2: Nisam zbog toga sretna, ali zabrana pobačaja nije rješenje
Nogomet
HNL
Dinamo pobijedio kod Rijeke 2-1 i pobjegao na +4
Sport
Miris oktana
NAGRADA GRADA ZADRA Vesela utrka u kojoj su Fićo i Tesla jedan uz drugoga
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica bila je krcata Zadranima i turistima, pogledajte koga smo sreli
Zadar
BOKANJAC
ĐIR PO KVARTU (10) Bokanjac, selo na kraju grada: ‘Nitko ne vodi o nama računa, zatrpat će nas smećem…’
Zadar
Okupljanje
Bivši učenici Pomorske škole veselo proslavili 45. godišnjicu mature: Ovo je rasadnik profesionalnog kadra
Zadar
HRISTOS VASKRSE!
U Zadru proslavljen pravoslavni Uskrs: Pozivam vas da neumorno njegujemo potrebu za narodnim jedinstvom
Županija
ŠTRAJK