Bježe li iznajmljivači u crnu zonu? Od početka godine pao broj ležajeva

Zadarska županija je vrhunska turistička destinacija, koja spaja more i planine, plodne ravnice i škrti krški krajolik. Kroz desetljeća turističkog razvoja naše su potencijale koristili mnogi kako bi kapitalizirali svoja ulaganja u turizam, a najvidljivija su uvijek bila, a i ostala, ona u smještajne kapacitete, koji ne samo da mijenjaju vizuru urbanih i ruralnih sredina, već i u mnogočemu utječu na turističko, ali i nekretninsko tržište.

Malo inspektora

Zadar je tako postao urbana lokacija gdje se svake godine grade novi stambeni kapaciteti, veliki dio kojih će otpasti upravo na privremeno iznajmljivanje u turizmu, što uvelike utječe na dostupnost stanova za lokalno stanovništvo.

S druge su pak strane, dosad mirne ruralne sredine također pale pod utjecaj turizma te se više ne može reći kako su samo sela uz obalu premrežena apartmanskim zgradama, već i ona u zaleđu.

Provjerili smo zato kod Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam, koji izdaje potvrde o kategorizaciji objekata u turizmu, a s time vodi i evidenciju o njihovu broju, s koliko ležajeva ulazimo u novu turističku sezonu.

– U odnosu na kraj prošle godine, od početka 2025. godine pa do danas, broj ležajeva se smanjio. Krajem 2024. godine imali smo registrirano 117.717 ležajeva, a do danas se taj broj smanjio na 110.500.

Krajem prošle ali i početkom ove godine jako puno iznajmljivača je odjavilo svoja rješenja zbog najave novih poreznih davanja, kazao nam je pročelnik Ante Sjauš, no, osim poreznih davanja, pitanje koje se također treba postaviti je ono je li dio iznajmljivača svoje objekte odjavio i nastavio ih iznajmljivati na crno.

Poznato je kako su turistički inspektori u našoj regiji debelo u manjini u odnosu na sve objekte koje bi trebali provjeravati, što znači da se teško može kazniti iznajmljivanje na crno, osim ako se određenog iznajmljivača ciljano ne prijavi, te mu inspekcija ne pokuca na vrata u trenutku kada se on nalazi u objektu koji nelegalno iznajmljuje.

Najam na crno problem je u Hrvatskoj otkad je naše turističke industrije, koji se nije uspio ili htio sustavno iskorijeniti.

Najviše apartmana

– Statistika isto tako pokazuje kako najveći broj ležajeva, čak 66 posto, ima tri zvjezdice, a četiri tek njih 27 posto, dodao je Sjauš, što jasno pokazuje da je zadarska regija odredište prosječnog smještaja pa se prema tome može povući i paralela kako smo destinacija prosječnih turista, prosječne potrošnje, što našu destinaciju ne svrstava u odredišta luksuznog turizma, već tek ponekih luksuznih enklava.

– Nadalje, od ukupnog broja objekata najviše je registrirano apartmana, 66 posto, zatim studio apartmana 16 posto, kuća za odmor 12 posto i soba za smještaj šest posto, kazao je Sjauš.

Odavno je poznato kako apartmanski smještaj čini natpolovični udio u našoj smještajnoj jednadžbi, što je naročito vidljivo u gradovima i većim urbanim sredinama, gdje je izgradnja apartmanskih jedinica za povremeni najam nabujala.

Djelomično je to uvjetovalo porast cijena nekretnina na tržištu, što politika sada pokušava kontrolirati uvođenjem novih poreznih nameta kojima bi djelomično odvratila otvaranje novih smještajnih jedinica u turizmu.

Autor: Nikolina Lucić