„Iznenađen sam, nisam očekivao ostavku predsjednice Povjerenstva Jozić Ileković”, izjavio je ministar u četvrtak nakon što je na sjednici Nacionalnog vijeće za praćenje provedbe Strategije borbe protiv korupcije obznanjena njezina neopoziva ostavka.


Pojasnio je da je procedura koja slijedi propisana Zakonom o sprečavanju sukoba interesa pa tako četvero ostalih članova između sebe moraju izabrati vršitelja dužnosti, a Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove mora raspisati javni poziv, dodavši da nije potrebno raspisati ga za sve članove nego samo za jednog s obzirom da je samo Jozić Ileković podnijela ostavku.




Habijan je pohvalio njezin rad i stručnost kao vrhunske pravnice, kao i komunikaciju s njegovim Ministarstvom.


Upitan za probleme u funkcioniranju koje je Jozić Ileković navela u svom pismu, Habijan je odgovorio da mu, otkako je ministar, nije uputila nikakvo pismo u segmentu izmjena Zakona o sprečavanja sukoba interesa. Takvih prijedloga nije bilo, niti smo o tome razgovarali, dodao je.


„Povjerenstvo je samostalno i neovisno tijelo i postoji određena crta razgraničenja, no, smatram da Povjerenstvo treba imati otvorenu komunikaciju. Takvog prijedloga iz Povjerenstva nije bilo, ali otvoren sam za bilo kakvu suradnju s budućim ili postojećim članovima ako postoji potreba da se i to pitanje otvori”, kazao je Habijan.


U slučaju državne tajnice u njegovu Ministarstvu Vedrane Šimundže Ivković i njezinog korištenja prevelikog stana, na što je u pismu Odboru ukazala Jozić Ileković, član Povjerenstva Igor Lukač pred Visokim upravnim sudom želi je svjedočiti protiv Povjerenstva,  na što se ministar osvrnuo riječima da ‘kao legalist i pravnik smatra da odluke Povjerenstva treba poštivati’.


„Odluka Povjerenstva po tom pitanju je bila vrlo jasna i uopće me ne zanima je li to državna tajnica koja dolazi iz mog Ministarstva, je li član neke druge stranke, nebitno je. Odluke Povjerenstva treba poštivati, a što se tiče postupka člana Povjerenstva Lukača, za svaku osobu koja je ‘normalna’, to baš nije uobičajeno”, poručio je.


Upitan i za druge slučajeve, Habijan smatra da kao ministar ne bi smio ulaziti u konkretne slučajeve, kao ni u rad samostalnog neovisnog tijela nego pružati podršku u radu.


Vjeruje da je Povjerenstvu pružio podršku u smislu kadrovske politike, zapošljavanjem devet novih službenika u Povjerenstvu, a ovlasti koje su dane Povjerenstvu, smatra, puno su šire od onih koje je to tijelo imalo u mandatu Dalije Orešković poput povećanja broja obveznika Zakona, gotovo sedam tisuća godišnje, obveze podnošenja imovinske kartice, povećanja ‘cooling’ perioda za dužnosnike s 12 na 18 mjeseci i još niz drugih instrumenata.


Ako netko smatra, naglašava, da je potrebna izmjena Zakona koja je realna i suvisla, napravit ćemo je, ali treba voditi računa da je često i u izvješću o vladavini prava Europske komisije i GRECO-a bilo pitanje ovog Zakona, a u zadnjem izvješću vrlo je jasno vidljivo da smo ispunili sve preporuke.


Habijan se ne slaže s tezom da je Povjerenstvo kao tijelo oslabljeno i da političari više ne strahuju od njega nego je, po njemu, pitanje dojma i pitanje karaktera čelne osobe i stila kako vodi Povjerenstvo.


S tim se mogu slagati ili ne, kaže, ali ovlasti su identične i pitanje je na koji se način koriste i koliko često se nastupa u medijima.


„Ne smatram da netko treba drhtati ako je čist. Ja ne drhtim nego smatram da Povjerenstvo treba raditi svoj posao i kao ministar ću se zalagati da ga radi u skladu sa zakonskim ovlastima i da oni koji krše odredbe ZSSI-a odgovaraju, kao u slučaju za koji ste pitali, bez obzira o kome se radi”; poručio je Habijan.


Smatra da nije njegova ni uloga Vlade propitivati eventualne propuste u radu ostalih članova Povjerenstva jer je riječ o samostalnoj neovisnoj instituciji, a kada je riječ o međuljudskim odnosima članovima Povjerenstva, nije zadaća ministra da to propituje.


A ako je bilo djelovanja protivnih Zakonu, kaže, ja o tome kao ministar nisam bio obaviješten i postoji procedura za razrješenje člana Povjerenstva ako je bilo kršenja Zakona, koju treba pokrenuti nadležni Odbor. A na pitanje tko je u ‘loptanju’ između Odbora za izbor i imenovanja i Odbora za Ustav propustio odraditi svoj posao, kazao je da on nije nadležan to govoriti.