Foto: LUKA JELIČIĆ
Jes’ ‘ija prisnaca? – pitanje koje se čulo na svakom koraku Zelengrada, gdje su se u subotu navečer okupila cijela Bukovica i Ravni kotari. Povod – najveća fešta zadarskog zaleđa – 15. “Prisnac fest” u organizaciji Zavičajnog kluba “Janko Mitrović”, koji već desetljeće i pol napornim radom, uz puno pozitivne energije i jedinstvenu prepoznatljivost najpoznatije jelo bukovačkg i ravnokotarskog stola stavlja u prvi plan. Prisnac se tako mogao kušati na svakom koraku, no pravi je zadatak bio izboriti se za parkirno mjesto, jer tisuće su nahrupile u Zelengrad na najbolju zabavu za kraj ljeta.
A da će atmosfera biti nezaboravna potvrdila nam je i jedna anomalija na koju rijetko kada nailazimo, a to je da nam se posjetitelji sami nude za fotografiranje i izjave. Brzo smo tako saznali kako se “Prisnac fest” ne zaobilazi, bilo da tražite dobru domaću hranu – predvođenu naravno prisnacem pečenim ispod peke ili ostale tradicionalne delicije. Bilo je tu i teletine ispod peke, đigerice na kiselo, gulaša od divljači i pečenog vola. S druge su se pak strane oni natjecateljskog duha okupali u starim igrama – bućanju, skakanju u vrići, kamena s ramena, babuljanju i alki u karijoli.
15 takmičara
Najteži su zadatak ipak imali stručni procjenjvači, koji su čak tri sata vijećali o pobjednicima jubilarnog 15. “Prisnac festa”. Njihovo je dugogodišnje iskustvo ekspresno urodilo odlučujućim faktorom – iskustvom, jer pravi se prisnac mora ispeći ispod peke, a bez jake vatre dobrog komina nema. 15 se tako kandidata ove godine okušalo u osvajanju titule najslađeg prisnaca Bukovice i Ravnih kotara.
Pobjedu je ove godine tako odnio prisnac sa koji je sa 58,5 bodova ispekao Šime Katuše. Drugo mjesto sa bodova zaslužio je Ivica Brkić, a treće mjesto sa Ljubica Čačić. Kako nam je kazao član žirija, poznati zadarski vinar Rade Bobanović, teže donijeti odluku o pobjedniku u Zelengradu, nego što je vrhovnom sudu donijeti presudu.
Stjepan Barić iz Poličnika prvi je poželio s nama podijeliti impresije sa “Prisnac festa”.
– Prve sam godine ovdje, a došao sam na sinovljev nagovor koji ne propušta ovu feštu. I nisam požalio!, kazao nam je barba Stjepan, koji prisnac kuša nije, jel’ kaže zube za njega nema. No, probao je zato gulaš od divljači.
– Fešta je fenomenalna. Prvi sam put u Zelengradu i vraćam se sljedeće godine, poručio je Stjepan. Prisnac se prodavao na više štandova u Zelengradu, a svaka domaćica pokazala je svoje umijeće. Jasminka Knez tako nam je kazala tajnu njezina prisnaca i otkrila što je bolje, peći ga tradicionalno ili moderno.
– Tradicionalna je to delicija našeg podneblja koja se pravi od svježeg sira, skorupa i jaja. Predstavili smo se s tradicionalnom varijacijom – pečenom ispod peke i onom modernom – iz špakera i tako posjetiteljima dali priliku da odluče po svom guštu koji je ukusniji. Peka svakako da je poseban štih. Prisnac je sočniji i vatra učini svoje. Prvi smo put na ovoj manifestaciji. Nekidan smo bili i u Benkovcu, tako da smo odlučili feštu nastaviti u Zelengradu, poručila je Jasminka.
Čari Bukovice i Kotara
Kada obveze stisnu i ima se malo vremena goste počastiti tradicionalnom delicijom prisnac se može ispeći i “po modernu” u špakeru i tako se “spasiti” dugih priprema, jer jaka je vatra i dobro zagrijana peka recept uspješnog prisnaca. Ana Balen iz Lisičića prvi je put u Zelengradu, a dosada je na “Prisnac festu” sudjelovala u Benkovcu.
– Ispekla sam sedam komada i to se pokazalo kao malo. No, nisam stigla više. Obveze su me pritisle i nakon posla sam se popodne bacila na rad u kuhinji. Sir mi je domaći, kao i kukuruzno brašno, a svoj sam prisnac napravila s vrhnjem i kajmakom, jer do skorupa nisam mogla doći. Brašno sam kupila od poljoprivrednika u Popovićima, a sir u Šopotu, tako da u mom prisnacu ima čari cijelih Kotara, naglasila je Balen.
Osim prisnaca, ispeklo se i 150 kila teletine i krompira ispod peke, dva pečena i dva vola na lešo, gulaš od divljači, jaretinu na lešo i đigericu na kiselo.
Ivica Mitrović, predsjednik Zavičajnog kluba “Janko Mitrović” već 15 godina njeguje tradiciju ovog natjecanja i još važnije okupljanja i velike zabave koji nikada ne izostaju.
– Najveća je ovo fešta Bukovice i Ravnih kotara i puno nam znači vidjeti da svake godine u nas stiže sve više posjetitelja. Jako smo sretni i zadovoljni da je naše malo misto prepoznatljivo po ovakvoj manifestaciji. Veliki je to uspjeh, ali i obveza za nas u budućnosti. Takmičari su stigli iz cijele Bukovice i Kotara, potrudili se pripremiti najbolji prisnac, a svi znaju da receptura nije tajna. Poanta je u domaćim namirnicama, bilo da žene same njeguju stada ili da kupuju od domaćih uzgajivača, rezimirao je Mitrović, koji je zajedno s članovima “Kluba” za ovogodišnje izdanje “Prisnac festa” uredio plato sa čak tisuću parkirnih mjesta koji je bio itekako malen da primi sve posjetitelje koji su stigli u Zelengrad.
– Dobar se proizvod ne može napraviti s industrijskim proizvodima, tajni nema i ništa se ne važe, radimo “od oka” i uz svježe namirnice i jaku vatru postižemo njegov prepoznatljivi okus i teksturu. Tradicija je ovo koju gradimo desetljeće i pol i nastavljamo rasti iz godine u godinu. Više se ljudi okupilo nego ikada i na “slatkim” smo mukama kako do sljedeće godine osigurati što lakši pristup fešti, kazao nam je Mitrović.
Komin i peka
– Ja sam tu domaća i svake sam godine tu iznova me oduševe trud i entuzijazam koji momci ulažu da zadovolje sve apetite posjetitelja. Hvalevrijedno je ovo druženje koje pratim od samih njegovih početaka. Vidim napredak i rast “Prisnac festa”, nastavljanje tradicije i još jače povezivanje ljudi ovog kraja, poručila je Branka, dok nam je njezina prijateljica Borka, koja je po prvi put u Zelengradu oduševljena viđenim.
– Nisam došla s velikim očekivanjima. No, atmosfera i pristupačnost svih izlagača vrlo su me brzo razoružali. Za ovako malo misto ovo je velika fešta. Drago mi je vidjeti veliku gužvu i bogat izbor hrane, poručila je Borka.
– 150 kilograma materijala koliko je potrošeno za veliki prisnac impresivna je količina i dokaz predanosti i ljubavi koju svi mi gajimo prema Bukovici i Kotarima. Vrijedne ruke bukovačkih domaćica ponovno su nas oduševile. Prisnac je jelo naših stolova i dragulj koji spremamo u posebnim prigodama kako bi oduševili naše goste, dodala je Branka.
Na kraju, u razgovoru s Divnom Bakuč napokon smo zaključili kako je prisnac ispod peke gastronomsko iskustvo koje se ne zaboravlja.
– Starinsko je to jelo koje bi se uvijek i trebalo spremati ispod peke. Svima bi bilo lakše staviti ga u špaker i skratiti si muke, ali tada bi ispekli kolač od sira, a ne prisnac. Može se raditi sa kravljim, kozjim ili ovčjim sirom, poručila je Bakuč.
I konačno, zadnju je riječ imao žiri koji je tri teške ure proveo vijećajući koji je od 15 prisnaca pristiglih na natjecanje najbolji.
– Posao nam je svake godine sve teži. No, vrlo smo brzo uočili tko ima iskustvo u pečenju prisnaca. Zahvala u prvom redu ide obiteljima koji čuvaju ovu tradiciju i organiziraju ovu manifestaciju. Prisnac je bogatstvo ovog kraja i manifestacija svog truda i teške povijesti ovog kraja. Znanje je ključ pobjedničkog prisnaca. Kumin mora biti dobro zagrijan, u obitelji vladati sloga i zajednički rad. Prisnac ispečen u špakeru može biti pratnja, ali nikada neće biti pobjednikom., poručio je u ime žirija Rade Bobanović.
najnovije
najčitanije
Košarka
Kvalifikacije za EP
Božić i Smith predvodili Sesarovu družinu do važne pobjede kontra Bosne i Hercegovine
Košarka
Službena potvrda
Pep Guardiola produžio ugovor s Manchester Cityjem
Svijet
otkrio putin
Rusija ispalila hipersoničnu raketu na Ukrajinu kao upozorenje Zapadu
Plodovi zemlje i mora
korisni savjeti
Preporučuje se obaviti jesensku gnojidbu tla
Zadar
crpna postaja maestral
Odvodnja uputila javni poziv stanovnicima dviju zadarskih ulica
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Crna Kronika
PU ZADARSKA
U Murvici se zapalio automobil u vožnji, vatrogasci intervenirali
Zadar
INFORMIRAJTE SE!
Višnjik objavio važne upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.